Europan 13 – je li ostvaren put prema arhitektonskoj vrsnoći?

Za ukupnu sliku izgrađenog prostora arhitektonska vrsnoća je važna bez obzira na to radi li se o zgradama, javnim prostorima, krajobraznim ili infrastrukturnim zahvatima. Svima mora postati jasno da su arhitektonsko-urbanistički natječaji za najkvalitetnije rješenje provjerena metoda kojom se osigurava kvaliteta javnih zahvata u prostoru, a sve u cilju postizanja visoke kvalitete izgrađenog prostora.
k53-bobovec-00-250.jpgSlika 1. Grad Zagreb, područje obuhvata

Nakon pauze u ciklusu Europan 12, Europan Hrvatska u suradnji s Gradom Zagrebom ponovno se u prošlom ciklusu uključio u organizaciju i provođenje aktivnosti na organiziranju arhitektonsko-urbanističkog natječaja koji se simultano odvija u mnogim europskim zemljama, uvijek na zadanu temu i sa zajedničkim ciljevima. Idejni natječaj kao okosnica Europanove inicijative umrežio je do sad više od 300 gradova raznih veličina i ekonomske moći, uz otvaranje lokalnih zajednica razmjeni promišljanja arhitekata mlađih od 40 godina. Uz prihvaćanje pravila po kojima se već 25 godina provode ovi natječaji, izazov suradnje s Europanom doveo je pod lupu kompleksne gradske lokacije koje nije bilo moguće riješiti uobičajenim planerskim metodama, ili su trebale dašak novog, i drugačijeg da bi bile prepoznate. Precizno birane lokacije i teme uvijek se bave reinterpretacijom grada tražeći novi model europske urbane matrice, kroz nove oblike urbaniteta u „laboratoriju“ koji zaprema gotovo cijelu Europu s arhitektima, prostornim planerima, krajobraznim arhitektima, inženjerima, geografima i nizom drugih stručnjaka koji su školovani diljem Europe i svijeta i imaju potpuno različite pristupe rješavanju aktualne urbane problematike.[1]

k53-bobovec-01-300.jpg

Fotografija 2: Zračni snimak, mikrolokacija 1

Europan kao kulturna interpretacija arhitektonskog stvaralaštva, još jednom je otvorio vrata europskoj javnosti i dao mogućnost participiranja u određivanju trenutka i načina viđenja arhitektonsko-urbanističkih problema u Zagrebu. Osim toga, kao pan-europski model dao je mogućnost domaćoj arhitektonskoj sceni priliku da participira u stvaranju i razmjeni mišljenja o budućnosti arhitektonske misli i europskog grada. A tu je i stalno prisutno pitanje – revitalizacija urbanog teritorija i kako alatima koje imamo ostvariti bolje sutra za gradove u kojima živimo uz uvažavanje različitosti, kako kulturoloških, tako i onih koje definiraju ekonomski status, klima i drugi utjecaji. Natječaj kao platforma na kojoj se ispituju nove ideje i mogućnosti implementacije definiranjem preciznih strategijskih odrednica koje bi u budućnosti trebale stvoriti dobre projekte uvijek su generatori novih ideja, a u slučaju Europana značajan je element otvaranje domaćih lokacija međunarodnom stručnom sudu i razmjeni mišljenja i strategija.

k53-bobovec-02-300.jpgFotografija 3: Zračni snimak, mikrolokacija 3

Zagrebačke lokacije odabrane za arhitektonsko-urbanistički natječaj Europan 13 koji je proveden 2015. godine, smještene su unutar postojećeg rascjepkanog i heterogenog urbanog tkiva. Tema Europana 13 – Prilagodljivi grad II bila je adaptacija i revitalizacija zapuštenih gradskih lokacija u svrhu javnog korištenja bez obzira na postojeću namjenu zatečenu na odabranim lokacijama. Kroz  natječaj je trebalo istražiti elemente privremenog uređenja u svrhu javnog korištenja kroz obnovu lokacije montažno demontažnim zahvatima. Zanimljivost koja je postavljena u ovom raspisu odnosila se na pribavljane natječajnih rješenja koja bi se mogla primjenjivati na više lokacija i koja mogu biti izvedena u etapama. Bilo je važno ponuditi fleksibilna rješenja uz poštivanje načela urbane koherencije u rubnim dijelovima gradskog područja nastalih akumulacijom nepovezanih intervencija vođenih različitim interesima i različitom logikom, uz uklapanje novih prostornih cjelina u dinamičan život grada.

k53-bobovec-03-300.jpgSlika 4. nagrada, Swap On The River, mikrolokacija 1

Cilj zadatka bio je ponuditi eksperimentalno rješenje uređenja na lokacijama koje imaju visok i atraktivan potencijal, ali su zaustavljene u obnovi i razvoju radi različitih objektivnih okolnosti, uzrokovanih tranzicijskim procesima ali i gospodarskom situacijom, uvođenjem novih sadržaja pristupačnih najširoj javnosti bez zahvata u prostoru koji imaju obilježja trajnog karaktera. Kako se nalazimo u situaciji koja je u biti stanje iščekivanja konačnih rješenja za razne lokacije u gradu, to je odabrani zadatak bio promišljanje novih privremenih načina korištenja kao mogućih scenarija javnog korištenja degradiranih prostora. Opasnost koja je uvijek prisutna na području koje se veže uz rijeku Savu je pomanjkanje jasne vizije razvoja kontaktnog područja i grada kao cjeline. Tu su i parcijalni interesi, koji su sve češće pokretači izrade ili izmjena planova, koji trajno sputavaju razvoj grada što rezultira određenim kaosom i neskladom u urbanističkom, arhitektonskom i sociološkom smislu.[2]

k53-bobovec-04-400.jpgSlika 5. 1. nagrada, Swap On The River

Svaki javni prostor grada određen je nizom preduvjeta, u svakom gradu drugačijih. Sklop tih odnosa daje ono što se naziva identitetom grada, a ljepota otvorenih i zatvorenih sklopova i odnosa koji zajedno tvore bogate prostorne ambijente, gdje je svaki, pa i najbeznačajniji prostor u biti živi organizam koji ima svoj individualni izraz kojim nam je neki davni graditelj razumljivim jezikom ispričao priču o kući, ulici, gradu.  Na sve manje prostora potrebno je danas smjestiti sve više i više sadržaja i takova situacija nameće pitanje o tome kakav urbanizam i kakva arhitektura mogu dati odgovor i riješiti probleme koji su prisutni u svakom urbanom prostoru. Djelomično je odgovor interpolacija novih elemenata koji bi trebali ujednačiti odnose unutar postojećih gradskih cjelina, i povezati dijelove u nestajanju i novom nastajanju.[3] Često nove strukture izazovu u prvom trenutku zadivljenost, ili potpuno suprotno, odbojnost, međutim, tek protok vremena i valorizacija prostornih odnosa s odmakom daje pravu sliku vrijednosti.

Prostor kao precizno određeno mjesto, može biti više ili manje ekskluzivan i podložan intervenciji stručnjaka, stanovnika, ili čak putnika namjernika, može biti projekt, ili eksperiment, odnosno poligon podložan različitim transformacijama. Suvremeni gradovi pretvaraju svoje javne prostore u pozornice na kojima se odvijaju različite predstave, u mjesta koja točno i puno govore o gradu i njegovim stanovnicima. Tu čitamo, osim fizičke i političke, i druge dimenzije koje određuju javne prostore, i koji je tu da bi bio dostupan, atraktivan i koristan svima – naš produženi dnevni boravak. Svjedoci smo pretvorbe, ne samo poduzeća, već i prostora, javnog prostora u privatni prostor. To nije samo naša situacija, isto se događalo u svim tranzicijskim društvima. Što imamo kao rezultat – pretvaranjem potencijalno atraktivnih i moguće profitabilnih javnih u privatne prostore, oni postaju nedostupni većini, i njegova vrijednost pada. Pada u kontekstu grada, obzirom da samo potpuno dostupni i artikulirani prostori, jesu u stvari javni prostori grada. A javni prostori kažu u kakvom gradu živimo.

k53-bobovec-05-400.jpgSlika 6. 2.nagrada, There is a River Beyond

Europan 13 u Zagrebu zadatak je rješavao na četiri mikrolokacije uz rijeku Savu koje nisu privedene svrsi i koje imaju potencijal da kroz privremenu namjenu odgovore zahtjevima okruženja. Iako su sve lokacije u zoni obuhvata pozicionirane u neposrednoj blizini rijeke, nisu jedna drugoj blizu, ne pokazuju svugdje istu razinu urbanizacije niti jednaku koncentraciju urbanih sadržaja već je ono što ih veže jedino srebrna nit rijeke. Natjecateljima je predloženo da ih linearno povežu u jednu funkcionalnu cjelinu uz napomenu da tretmanu svake pojedine lokacije ne bi trebalo pristupiti jednako, jer ih opisuje različit urbani kontekst. Zahvaljujući neposrednoj blizini suvremenih stambenih naselja, sportsko – rekreacijskih površina, urbanih atrakcija i dobre prometne povezanosti lokacije 1 i 2 imaju karakter širih gradskih lokacija, dok je lokacija 3 smještena na atraktivnoj poziciji centralnog dijela grada, prostora koji nudi atraktivne panorame i dobru povezanost sa gradskim parkovima. Lokacija 4  je bila najudaljenija i nalazi se na urbanoj periferiji, suburbanog je karaktera i okružena značajnim infastrukturnim objektima. Očekivalo se rješenje koje može dati odgovor koji bi potaknuo konceptualno uređenje nasipa, stavljajući naglasak na važnost oplemenjivanja zelenog poteza koji povezuje točkasto raspoređene mikrolokacije, ali sugerira i nastanak nove veze između istoka i zapada grada, koja umjesto postojećih prometnih pravaca nudi aktiviranje alternativnih oblika kretanja kroz zonu zelenog poteza nasipa, a tako sugerira i mogućnosti za budući razvoj.[4]

Sredinom studenog 2015. godine Ocjenjivački sud u sastavu Sonja Leboš, Damir Hrvatin, Bojan Baletić, Simon Hartmann, Jordi Querol, Krešimir Rogina, Nikola Radeljković i zamjenskim članovima Kristinom Carevom i Vanjom Risterom dodijelio je prvu nagradu radu pod naslovom Swap On The River, čiji su autori Carlos Zarco Sanz, Sara Palomar, Jose Luis Hidalgo iz Španjolske te Zuhal Kol iz Turske, a drugu nagradu dobio je rad pod naslovom There is a River Beyond, a autori su mu Emanuele Romani, Francesca Coden, Margherita Locatelli, Filippo Pasini, Alessandro Benetti i Lorenzo Santosuosso iz Italije.

k53-bobovec-06-400.jpgSlika 7. 2. nagrada,  There is a River Beyond, sve četiri mikrolokacije

Ocjenjivački sud je već na početku postupka ocjenjivanja radova jednoglasno zaključio da između 26 dostavljenih radova nije našao onaj koji bi ponudio u potpunosti zadovoljavajuće rješenje, stoga je kroz postupak odabira najprimjerenijih radova usmjerio pažnju na kasnije odabrane radove, gdje je kod prvonagrađenog rada uočeno nekoliko važnih aspekata. Projekt je razvijan kroz tri razine intervencija, pronašao je zadovoljavajuće elemente u odnosu na program na sve četiri lokacije, postavljena je podloga za stvaranje vizualne poveznice, a kao značajna odlika prepoznata je pristupačnost i održivost. Rad je postigao dobru povezanost između četiri mikrolokacije, kroz vrlo jasan i precizan grafički prikaz i racionalan pristup rješavanju zadanog problema, čemu pridonosi i različit odnos naspram svake lokacije.

U zaključku, žiri je istaknuo kako je potrebno načiniti listu preporuka koja će Gradu omogućiti da uz dodatna poboljšanja odabrani radovi ispune u cijelosti očekivane rezultate na lokacijama. U daljnjim koracima razvoja projekta članovi Ocjenjivačkog suda predložili su akcentiranje mjesta kao takvog, na način da moraju imati i socijalni i fizički identitet kako su ove četiri lokacije značajno različite obzirom na njihov kontekst: centar nasuprot periferiji, praznina nasuprot stambenim zonama / trgovanju / javnim sadržajima. Ovo implicira da se ne može koristiti jedan pristup za sva mjesta, te bi bilo primjerenije koristiti četiri različita pristupa za svaku mikro lokaciju imajući u vidu da je i Sava sama za sebe lokacija i svaka intervencija će na svoj drugačiji način aktivirati površinu rijeke. Jedna od preporuka je i održavanje dodatnih radionica koje bi omogućile autorima, Gradu, Europanu  i široj stručnoj javnosti da kroz razradu ponuđenih projekata utječu na društveni i socijalni razvojni  kontekst Grada.[5]

Za kraj je potrebno reći, uvijek i za svaki projekt vrlo je važna medijska promocija, okrugli stolovi i javne rasprave o ciljevima provedbe natječaja, rasprave u cilju objašnjenja procedura i prednosti odabira najboljeg idejnog rješenja putem natječaja, kao i javno predstavljanje rezultata natječaja. A tu opet dolazimo do proaktivnog pristupa koji treba inicirati arhitektonska zajednica. Budući „all of man’s activities take place on the ground,“[6] ovaj i ovakvi natječaji između ostalog postaju i korektivni faktor koji će, nadam se, doprinijeti da ovaj grad, i svi njegovi prostori budu kvalitetni, i uporabljivi. Ne smijemo zaboraviti da Hrvatska ima stoljetnu tradiciju provođenja arhitektonskih i urbanističkih natječaja kao metode kojom se, putem pozitivne konkurencije, omogućava odabir najboljeg idejnog rješenja, potiče raznolikost pristupa i ideja, kreativnosti i inovacija, u cilju ostvarenja krajnjeg rezultata – visoke kvalitete izgrađenog prostora.

dr.sc. Borka Bobovec, dipl.ing.arh.

Literatura:

  1. Bobovec, B. ; Nizić, I. ; Smokvina, M., (2012.), Implementation of the Principles of Urban Coherence on the Example of the Europan 7, Urbanist’s Seasson – International Scientific Conference ‘Rethinking Urbanism’, [Editor: Karač, Zlatko], Croatian Architects’ Association ; Faculty of Architecture ; Croatian Chamber of Architects, Zagreb, 2012:49-52
  2. Vukić, F., (1994.), Architecture of Collective Housing in Zagreb – A Sketch for the History, Europan Croatia – Building on the Borders, Association Europan Croatia, Zagreb, 1994: 5–11
  3. Klouche, D., (2004.), The suburban in strategy: Prospects of the present, Sub-urban chalenge, Urban intensity and Housing diversity, Europan 7, European Results, Europan Europe, Paris, 2004:20-23
  4. ***(2015.), Program, Europan 13, europan.hr, od 20.01.2016.
  5. ***(2015.), Zapisnik Ocjenjivačkog suda E13 od 14.11.2015., Zagreb, Europan Hrvatska, arhiva
  6. Lootsma, B., (2011.), Synthetic Regionalization: The Duch Landscape Toward a Second Modernity, The Berlage Survey of the Culture, Education, and Practise of Architecture and Urbanism, [ed.Salmon Frausto], Rotterdam, 2011:115-136

 

PODIJELI