Sustavi certificiranja održive gradnje – LEED, BREEAM, DGNB

„Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti bez ugrožavanja mogućnosti da i buduće generacije zadovolje vlastite potrebe“. (Brundtlandska komisija Ujedinjenih naroda 1987. godine)

Nestašica resursa i klimatske promjene već odavno nisu samo teme međunarodnih ekoloških konferencija, već su postale i naša svakodnevica. Odgovornost za očuvanjem planeta na svima je nama, a polazište su naše svakidašnje navike.

Osim naše svakodnevice, mijenjati se mora i gospodarstvo, građevinska industrija također. Razvoj održivog gospodarstva obuhvaća novu industrijalizaciju, učinkovito korištenje prirodnih resursa i energije, stvaranje manje otpada, a posljedično i smanjenje socijalnih nejednakosti. U skladu s time, velika je odgovornost građevinske industrije promjena tehnologija s ciljem smanjenja utjecaja na okoliš te racionalnija uporaba resursa. Iz tog se razloga uz održivi razvoj najviše spominje i veže održiva gradnja.

ODRŽIVA GRADNJA

Kada je neka građevina održiva? Općenito, održiva gradnja obuhvaća promišljanje i pametno projektiranje, učinkovitu uporabu energije i resursa s ciljem povećanja udobnosti i funkcionalnosti građevine. U praksi se najčešće fokus stavlja na dobavu i potrošnju energije (sustavi grijanja, gubici topline, potrošnja i dobava električne energije itd.), no vodeće načelo održivosti u gradnji uzima u obzir cjeloživotni ciklus zgrade – od projektiranja, dobave materijala i gradnje, preko korištenja i održavanja zgrade do njezinog uklanjanja i zbrinjavanja. Još je u fazi projektiranja potrebno promišljati o utjecaju građevine na okoliš. Potrebno je usvojiti i primijeniti rješenja koja će prilikom gradnje i uporabe građevine prirodne resurse i energiju koristiti racionalno, a istovremeno osigurati trajnost i kvalitetu. U fazi izvođenja naglasak je na korištenju što manje prirodnih resursa, odnosno na korištenju materijala sa smanjenom emisijom ugljikovog dioksida. Također treba imati na umu i korištenje lokalnih materijala kako bi se smanjili troškovi transporta i njegov negativni utjecaj na okoliš. Građevine su veliki potrošači energije, naročito u fazi upotrebe, stoga su i prepoznate kao potencijal za smanjenje ukupne potrošnje energije.

>> SUSTAVI CERTIFICIRANJA OBUHVAĆAJU GLAVNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI U ŽIVOTNOM CIKLUSU ZGRADE – TRAJNOST, KVALITETU TE EKONOMSKU, ENERGETSKU I EKOLOŠKU PRIHVATLJIVOST

CERTIFICIRANJE ODRŽIVE GRADNJE

Posljednjih nekoliko godina povećana je potražnja za zgradama koje imaju neki od certifikata održive gradnje. Sustavi certificiranja održive gradnje uspostavljeni su na međunarodnoj razini za mjerenje razine održivosti gradnje i s ciljem smanjenja utjecaja građevine na okoliš tijekom njezina životnog ciklusa. Tri sustava certificiranja koji su globalno najzastupljeniji – LEED, BREEAM i DGNB – imaju osnovne postupke ocjenjivanja. Za svaki sustav postoji niz kriterija koji se objektivno ocjenjuju i potom boduju. Sustavi nemaju jednaku bodovnu ljestvicu, a konačna ocjena ovisi o procjeni bodova za određenu skupinu kriterija. Zgrada dobiva certifikat kada su ispunjeni zahtjevi za kvalitetu, odnosno kada je postignut određeni broj bodova. U načelu, ovi sustavi certificiranja obuhvaćaju tri glavna aspekta održivosti u životnom ciklusu zgrade: trajnost, kvalitetu te ekonomsku, energetsku i ekološku prihvatljivost, no ne u jednakoj mjeri.

LEED SUSTAV CERTIFICIRANJA

LEED (Leadership in Energy and Environmental Design) sustav certificiranja održive gradnje pokrenuo je Američki savjet za zelenu gradnju kao pilot projekt 1998. godine, a službeno je ponuđen kao sustav ocjenjivanja 2000. godine. Danas je to najzastupljeniji sustav certificiranja u svijetu čiji je cilj smanjenje ili uklanjanje negativnog utjecaja gradnje na okoliš, a time i smanjenje operativnih troškova, povećanje produktivnosti zaposlenika i povećanje isplativosti građevine. Uzima u obzir sve faze životnog ciklusa zgrade. Tijekom godina LEED sustav usavršavao se tako da je danas u upotrebi verzija LEED v 4.1., a sustav se konstantno nadograđuje i poboljšava u svakoj svojoj novoj verziji.

Kriteriji koji se vrednuju su: lokacija i transport, održivost lokacije, učinkovitost vode, energija i atmosfera, materijali i resursi, kvaliteta unutarnjeg okruženja, inovacije te regionalni prioriteti. Svakom od kriterija dodjeljuje se određeni broj bodova (sustav ocjena Green Building Rating System), a vrednuju se različito. S obzirom na ukupan broj postignutih bodova, postoje četiri vrste LEED certifikata: potvrđen (LEED Certified), srebrni (LEED Silver), zlatni (LEED Gold) i platinasti (LEED Platinum). Ocjenjivati se mogu postojeće i novoizgrađene zgrade, stambene i nestambene, a ovisno o vrsti građevine kriteriji se razlikuju. Ipak, jedan od glavnih nedostataka ovog sustava je što ne uzima u obzir faktor ponderacije koji omogućuje prilagodbu lokalnim uvjetima čime bi cijeli sustav bio primjenjiviji.

BREEAM SUSTAV CERTIFICIRANJA

Najstariji sustav certificiranja je britanski BREEAM (Building Research Establishment Environmental Assessment Methodology) razvijen još 1990. godine u Velikoj Britaniji. Sustav se primjenjuje za nove zgrade, infrastrukturu i urbanističke planove, a služi i kao smjernica za postojeće zgrade. Kao kriterije za ocjenjivanje uzima u obzir cjeloživotni vijek građevine te širok spektar utjecaja na okoliš: upravljanje, zdravlje i dobrobit, energiju, promet, vode, materijale, otpad, korištenje zemljišta, onečišćenje te inovacije. Za svaku od ovih kategorija dodjeljuju se bodovi koji se potom množe faktorom ponderacije učinaka na okoliš. Ukupan zbroj bodova daje ocjenu certificiranja koja može biti prolazna, dobra, vrlo dobra, odlična i izvanredna. Uz redovne bodove BREEAM dodjeljuje i bonus bodove za one zgrade koje nadilaze najbolje prakse u održivosti. Na ovaj način investitori i projektanti mogu promovirati inovativne tehnologije u građevinarstvu.

BREEAM sustav razvijao se tijekom godina, pa tako danas postoje verzije i za pojedine zemlje: Veliku Britaniju, SAD, Njemačku, Nizozemsku, Norvešku, Austriju, Švedsku i Španjolsku, a uzima u obzir lokalne standarde te klimatske i kulturne značajke. Iako su se u praksi pojedinih zemalja pokazali određeni nedostaci u implementaciji BREEAM-a, sustav se konstantno nadograđuje kako bi bio primjenjiv i fleksibilan.

>> ZADATAK STRUKE JE SUSTAVNO ISTRAŽIVATI ODRŽIVU GRADNJU

DGNB SUSTAV CERTIFICIRANJA

Od tri najčešće korištena sustava certificiranja, njemački sustav DGNB (Deutsche Gesellschaft für Nachhaltiges Bauen) najnoviji je. 2009. godine razvio ga je Njemački savjet za održivu gradnju po čijoj je skraćenici sustav dobio ime. Obuhvaća i dodatne kriterije koji nisu zastupljeni u ostalim sustavima. Odnosi se na sve vrste postojećih i novih zgrada. Ovaj sustav, osim što uzima u obzir cjelokupni život zgrade, obuhvaća sva tri aspekta održivosti: ekološki, ekonomski te sociokulturni aspekt. Lokacija gradilišta, regionalne karakteristike, građevinski materijali i tehnologija također su važni u planiranju i izgradnji zgrade prema ovom sustavu.

Preko 40 kriterija održivosti, koje stručnjaci neprestano razvijaju, raspoređeno je u šest kategorija: ekologija, ekonomija, socijalni i funkcionalni aspekti, tehnologija, procesi te lokacija. Prilikom ocjenjivanja uzima se u obzir i faktor ponderacije. Ocjena koju DGNB dodjeljuje može biti brončana, srebrna, zlatna i platinasta. DGNB sustav vrlo je detaljan kad je riječ o ocjenjivanju, zbog čega zahtijeva veliku količinu tehničkih podataka kako bi konačna ocjena bila što realnija. Iz tog se razloga DGNB sustav smatra najcjelovitijim sustavom certificiranja održive gradnje.

KRITERIJI, OCJENE I IZAZOVI RAZLIČITIH SUSTAVA CERTIFICIRANJA

Tri najčešće korištena sustava certificiranja imaju mnogo zajedničkih kriterija, no svaki sustav ima svoj postupak bodovanja i ocjenjivanja. Iako svaki od njih uzima u obzir cjeloživotni ciklus zgrade, samo DGNB sustav obuhvaća sva tri aspekta održivosti i u njih uključuje tehničku, procesnu i funkcionalnu kvalitetu. Navedeni je sustav jedini koji je u skladu s europskim regulativama i normama te će zbog toga ući i u regulativu Republike Hrvatske. Nedostatak svih njih je što (još) ne uzimaju u obzir kulturnu baštinu i kulturne čimbenike te socijalne aspekte i položaj građevinskih radnika. No, s obzirom na to da navedeni sustavi nisu konačni te se konstantno unapređuju, pretpostavka je da će se buduće verzije pozabaviti ovim problemima.

>> CERTIFICIRANE ZGRADE SVE VIŠE DOBIVAJU NA VAŽNOSTI I VRIJEDNOSTI

VAŽNOST CERTIFICIRANJA

Certificirane zgrade sve više dobivaju na važnosti i vrijednosti. Takve zgrade lakše se prodaju i iznajmljuju jer, zahvaljujući certifikatu koji posjeduju, imaju veću vrijednost, niže troškove održavanja te troše manje energije iako su početni troškovi viši. S obzirom na to da se sve više budi svijest javnosti o klimatskim promjenama te (negativnim) utjecajima svakodnevnih navika na okoliš, i održiva gradnja postaje bitna stavka koja vodi poboljšanju kvalitete života svakoga od nas, ali i budućih generacija. Certificirane zgrade postaju dobar primjer gradnje i investicije, potiču investitore da promišljaju na višoj razini te da se na taj način istaknu u moru projekata koji ne slove kao održiva gradnja. Stručnjaci se obrazuju kao konzultanti za pojedine sustave certificiranja kako bi projektanti, investitori i izvođači imali stručnu podršku iz prve ruke. Stoga je zadatak struke i dalje sustavno istraživati održivu gradnju i educirati se, no prije svega informirati i educirati javnost uključujući i lokalnu vlast.

Više informacija potražite na www.mapei.hr i www.mapei.com ili nazovite Odjel tehnike Mapei Croatia na besplatni broj 0800 0208.

Sve novosti pratite na našem YouTube kanalu i društvenim mrežama.

Mapei Croatia d.o.o.