Remetinečki gaj u Novom Zagrebu

Remetinečki gaj je prvo započeto i zatim etapno planski izgrađeno stambeno naselje na novozagrebačkom području prepoznatljivo po Jugomontovim montažnim stambenim zgradama limenkama.
Novozagrebačko područje
Novozagrebačko područje je do 1950-ih bilo obilježeno rukavcima rijeke Save, livadama i oranicama povezanim poljskim putovima s raštrkanim seoskim kućama. Administrativno formiranje novozagrebačkog područja započelo je 1955. osnivanjem općine Remetinec s 23.000 stanovnika na površini od 232 km2, odnosno gotovo polovini ukupnog tadašnjeg zagrebačkog područja koje je obuhvaćalo površinu od 495 km2. Granica općine Remetinec na sjeveru je bila Sava, a na istoku je općina Remetinec graničila s općinom Velika Gorica, na jugu s općinom Jastrebarsko i na zapadu s općinom Samobor. Općina Remetinec uvrštena je u uže gradsko područje Zagreba 1957., a djelovala je samostalno od 1955. do 1967., kada je pridružena jedinstvenoj općini Grad Zagreb.[2] Zatim je 1974. osnovana općina Novi Zagreb, koja je obuhvaćala novozagrebačko područje i djelovala sve do 1990., kada je ponovno pridružena jedinstvenoj općini Grad Zagreb.[3]

k47-mlinar-0-200

Remetinečki gaj, 2012.[1]

Planiranje novozagrebačkog područja
Planiranje novozagrebačkog područja započelo je Generalnim regulacionim planom za grad Zagreb iz 1936. pozicioniranjem sportskih sadržaja južno od Save. Direktivnom regulatornom osnovom Zagreba iz 1953. na novozagrebačkom području planirani su društveni, stambeni, gospodarski, prometni i perivojni sadržaji. Idejnim urbanističkim rješenjem južnog Zagreba iz 1962. planiran je usporedni grad za 250.000 stanovnika na novozagrebačkom području koje je podijeljeno ortogonalnim rasterom prometnica na četiri stambena područja sa stambenim naseljima za nove stanovnike. Generalni urbanistički planovi grada Zagreba iz 1971., 1986., 2003. i 2007. koji obuhvaćaju novozagrebačko područje slijedili su i detaljnije razrađivali koncept Idejnog urbanističkog rješenja južnog Zagreba iz 1962.

Urbanizacija novozagrebačkog područja
Urbanizacija novozagrebačkog područja započela je 1949. izgradnjom dijela kompleksa Brodarskog instituta[4] i nastavila se na poticaj tadašnjeg gradonačelnika Većeslava Holjevca 1952. izgradnjom hipodroma i stadiona Nogometnog kluba Lokomotiva na Kajzerici,[5] te početkom izgradnje Zagrebačkog velesajma 1955. Iste godine započela je i izgradnja zgrade općine Remetinec (danas zgrade VI. policijske postaje Zagreb), kao prve zgrade budućeg Naselja februarskih žrtava, koje je 1994. preimenovano u Remetinečki gaj. Prve novozagrebačke stambene zgrade započete su u Remetinečkom gaju 1956.

Novozagrebačka stambena naselja
Nakon prvih stambenih zgrada izgrađenih u Remetinečkom gaju, započela je 1957. izgradnja stambenih zgrada u novozagrebačkom stambenom naselju Novi Savski gaj, a 1960. i u stambenom naselju Trnsko.[6] Zatim su planski kao prepoznatljive urbanističke cjeline potpuno ili dijelom izgrađena stambena naselja Zapruđe, Siget, Utrina, Sopot, Travno, Dugave, Središće, Sloboština i Lanište, uz koje treba spomenuti i prostorno izdvojeni Botinec. Posljednje cjelovito planirano, ali neizgrađeno, novozagrebačko stambeno naselje je Podbrežje.[7] Na području Kajzerice, Jaruščice te drugim dijelovima Novog Zagreba su 2000-ih izgrađeni urbanistički substandardni stambeni sklopovi koji nisu dosegli kvalitetu ranije izgrađenih novozagrebačkih stambenih naselja.

k47-mlinar-1-300 Slika 1.  Remetinečki gaj, 1963.[8]

Remetinečki gaj
Remetinečki gaj je prvo započeto i zatim etapno planski izgrađeno stambeno naselje na novozagrebačkom području. Izgradnja zgrade Narodnog odbora novoosnovane općine Remetinec (danas zgrade VI. policijske postaje Zagreb), počela je 1955., a 1956. je započela i izgradnja prvih novozagrebačkih stambenih zgrada sjeverno od zgrade općine. Zatim su građene ostale društvene zgrade u blizini zgrade općine. Prvi stanari Remetinečkog gaja bili su zaposlenici novoosnovane općine Remetinec i oni su uselili u spomenute stambene zgrade 1957.[9] Osnivanje općine Remetinec bio je razlog i izravni poticaj početku planiranja i izgradnje prve etape Remetinečkog gaja kao prigradskog stambenog naselja uz Remetinečku cestu, sjeverno od željezničke pruge Zagreb-Karlovac. Urbanistički rješenje Remetinečkog gaja obilježeno je ortogonalno postavljenim rasterom ulica i zgrada koji je prilagođen blagom luku Remetinečke ceste. Ortogonalni raster ulica oblikuje tri poteza gradskih kaseta različite dužine koji se protežu u smjeru istok-zapad i koji su građeni u tri etape. Kolni i pješački prilaz u Remetinečki gaj s Remetinečke ceste naglašen je s istočne strane Trgom Narodne zaštite i društvenim zgradama, a sa zapadne strane stambeno-poslovnom zgradom s lokalima u prizemlju. U Remetinečkom gaju je na površini od 12 hektara izgrađeno ukupno sedam društvenih zgrada, dva niza s ukupno 18 garaža, jedan hotel i 20 stambenih zgrada s ukupno 701 stanom, iz čega proizlazi 58 stambenih jedinica i 175 stanovnika po hektaru.

k47-mlinar-2-300Slika 2.  Remetinečki gaj, 1960-ih[10]

Prva etapa izgradnje
Prva etapa izgradnje Remetinečkog gaja, koju je planirao Herman Kosar, započela je 1955. i obuhvatila je južni potez stambenog naselja u kojem je prvo izgrađena 1956. spomenuta zgrada Narodnog odbora općine Remetinec (danas VI. policijska postaja Zagreb) prema nacrtima koje su potpisali Herman Kosar i V. Kovačec u Projektnom birou Kotara Zagreb.[11] Zatim su građene 1956. i 1957. prve novozagrebačke stambene zgrade koje je projektirao Herman Kosar u projektnom birou općine Remetinec za djelatnike općine sjeverno od zgrade općine.[12] Izgradnja Stanice Narodne milicije (danas Ureda za posebne poslove sigurnosti Ravnateljstva policije MUP-a RH) započela je 1957. prema nacrtima koje su potpisali Božica Ferenc i Marko Novak u Građevnom birou – Zagreb Državnog sekretarijata unutrašnjih poslova Narodne Republike Hrvatske.[11] Zgradu kinodvorana (danas Centar za kulturu Novi Zagreb) je kao vijećnicu projektirao Vladimir Turina 1957. i 1958., a na idejnom rješenju projekta surađivao je i Boris Magaš. Projekt je razrađen u Projektnom birou Löwy,[12] a izgradnja zgrade započela je krajem 1950-ih. Kinodvorana s 500 sjedala otvorena je 1963.[11] Dom narodnog zdravlja (danas Dom zdravlja Zagreb – Centar) započet je 1959.[13] prema projektu arhitektice Papo iz Industrijskog projektnog biroa.[12] Društvene zgrade u južnom potezu naselja su uz kasnije uređeno rekreativno igralište i izgrađeni niz garaža prostorno, vizualno i zvučno zaštitile stambene zgrade od negativnih utjecaja Remetinečke ceste i željezničke pruge. Perivojno uređenje Remetinečkog gaja, autora Branka Berca započelo je 1956.[11] i obuhvatilo je Trg Narodne zaštite i površine oko društvenih zgrada, te parkove i uređene nasade u kasnije izgrađenim gradskim kasetama. Prvu etapu izgradnje Remetinečkog gaja obilježile su društvene i prve novozagrebačke stambene zgrade.

k47-mlinar-3-300Slika 3.  Remetinečki gaj, 1969.[14]

Druga etapa izgradnje
Druga etapa izgradnje Remetinečkog gaja započela je 1960. i obuhvatila je središnji potez stambenog naselja u kojem su prvo izgrađene tri Jugomontove montažne stambene zgrade JU-60, a zatim tri četverokatne Jugomontove stambene zgrade montažnog sustava JU-61, osam peterokatnih Jugomontovih stambenih zgrada montažnog sustava JU-61, niz garaža i zgrada opskrbnog centra. Planeri druge etape su Branko Berc i suradnici u Grupi za urbanizaciju i arhitekturu Biroa za analizu, planiranje i urbanizam općine Remetinec – Zagreb,[11] te dijelom Urbanistički zavod grada Zagreba. Montažni sustav zgrada JU-60 osmislili su Bogdan Budimirov i Željko Solar, a JU-61 Bogdan Budimirov, Željko Solar i Dragutin Stilinović u Jugomontu. Autor odabranog i primijenjenog tlocrta s usporednim smaknutim konstruktivnim jedinicama, koji je primijenjen pri projektiranju Jugomontovih stambenih zgrada montažnog sustava JU-60 i JU-61 je Đuro Mirković.[15] Jugomontove stambene zgrade montažnog sustava JU-60 projektirali su Solar, Milčić i Mirković[11] 1959. i 1960.,[16] a njihova izgradnja u Remetinečkom gaju započela je 1960.[11] U južnom potezu stambenog naselja izgrađena je prva montažna stambena zgrada JU-60 i jedina Jugomontova stambeno-poslovna zgrada sustava JU-60 s lokalima u prizemlju.[17] U Remetinečkom gaju je izgrađena i prva stambena zgrada montažnog sustava JU-61.[18] Jugomontove četverokatne stambene zgrade montažnog sustava JU-61 projektirane su 1960.[16]i završene 1961. To je bio početak uspješne izgradnje Jugomontove serije montažnih stambenih zgrada u Zagrebu i drugim gradovima. Jugomontove peterokatne stambene zgrade montažnog sustava JU-61, njih ukupno osam, građene su od 1961. do 1964., a prva zgrada završena je 1962. Opskrbni centar je projektiran i započet 1963. za poduzeće Slavija. Nacrte opskrbnog centra potpisao je Zvonko Šokičić u Arhitektonskom projektnom birou Löwy. [11] U drugoj etapi izgradnje Remetinečkog gaja, koju su obilježile Jugomontove stambene zgrade, uređen je i park s dječjim igralištem i ostale parkovne površine. Osnovna škola Savski gaj, koju su pohađali i pohađaju đaci iz Remetinečkog gaja od 1961., građena je od 1959. prema projektu Z. Selingera sjeveroistočno od Remetinečkog gaja i zapadno od Novog Savskog gaja uz Remetinečku cestu. Dvorana za tjelesni odgoj izgrađena je 1964., a škola je dograđena 2007. prema projektu Anite Dujmić Renić iz ureda Capital Ing.

k47-mlinar-4-300Slika 4.  Remetinečki gaj, oko 1970.[14]

Treća etapa izgradnje
Treća etapa izgradnje Remetinečkog gaja započela je 1975. i obuhvatila je sjeverni potez stambenog naselja u kojem je prvo 1975. izgrađena peterokatna stambeno-poslovna zgrada s lokalima u prizemlju. Zgradu je izgradilo poduzeće Novogradnja prema projektu Božidara Tušeka izrađenom u Arhitektonsko projektnom zavodu od 1972. do 1974.[19] Isto poduzeće izgradilo je 1976. osmerokatnu stambeno-poslovna zgradu s lokalima u prizemlju prema projektu Borivoja Feldmana iz 1973., koji je izrađen u projektnom birou građevinskog poduzeća Novogradnja.[19] Dječji vrtić Remetinec izgrađen je 1976. prema projektu izrađenom 1975. u Projektivnom birou Lesne, stavbne in pohištvene industrije Marles iz Maribora. Projekt Marlesovog montažnog dječjeg vrtića tipa SVJ-6+3 potpisao je Ludvik Sedonja.[20] Hotel za radnike Novogradnja (danas Hostel Arena) izgrađen je 1978. za radnike građevinskog poduzeća Novogradnja prema projektu iz 1974. i 1977. koji potpisuje R. Mikloška u okviru projektnog biroa Novogradnja.[19] U trećoj etapi izgradnje Remetinečkog gaja uređen je i park s dječjim igralištem uz stambeno-poslovne zgrade i hotel. Znatno kasnije je u sjevernom potezu naselja izgrađena nažalost arhitektonski banalno oblikovana crkva sa župnim dvorom i pastoralnim centrom. Izgradnja crkve je započela je 2003., a prvo bogoslužje je održano 2004. Autor idejnog projekta crkve sa župnim dvorom i pastoralnim centrom je Josip Horvat, a Branka Salaj je potpisala nacrte prema kojima je poduzeće Team iz Čakovca dovršilo crkvu 2005., a župni dvor i pastoralni centar 2007. Treću etapu izgradnje Remetinečkog gaja obilježile su zgrade građevinskog poduzeća Novogradnja.

k47-mlinar-5-300Slika 5.  Dječje igralište u Remetinečkom gaju, 1960-ih[9]

Današnje stanje
Današnje stanje Remetinečkog gaja može se opisati kao razmjerno zapušteno, ali sa zadržanim izvornim urbanističkim i arhitektonskim obilježjima. Povezivanjem Remetinečke ceste s Jadranskom avenijom kroz Remetinečki gaj stambeno naselje je podijeljeno frekventnom prometnicom na istočni i zapadni dio. Povećanju intenziteta prometa u Remetinečkom gaju pridonijela je i sportska dvorana Arena Zagreb izgrađena 2008. te trgovačko-zabavni Arena centar izgrađen 2010. sjeverno od stambenog naselja. Prepoznatljivost Remetinečkom gaju daju Jugomontove montažne stambene zgrade JU-60 i JU-61, koje su obilježene racionalnim i funkcionalnim oblikovanjem usklađenim s montažnom konstrukcijom zbog koje su pročelja obložena aluminijskim limom, po kojem su zgrade nazvane limenke. Na limenkama su vidljive nestručne preinake i zamjene prozorskih sklopova zbog čega bi trebalo pristupiti sustavnim i planskim rješenjima učestalih problema. Društvene zgrade trebalo bi obnoviti i spriječiti neprimjerene dogradnje. Parkovi se mogu dodatno urediti i opremiti primjerenim igralima i urbanom opremom, a nasade bi trebalo redovito održavati i popunjavati. Uz istočni rub Remetinečkog gaja izgrađeno je tri, a uz zapadni devet stambenih zgrada koje urbanističkim postavom i arhitektonskim oblikovanjem nisu dio Remetinečkog gaja, ali ga prostorno i sadržajno opterećuju. Trg Narodne zaštite prenamjenjen je u parkiralište, zbog čega više nema oblikovnu i funkcionalnu ulogu okupljališta stanovnika i posjetitelja Remetinečkog gaja koje je bilo ishodište današnjeg Novog Zagreba. [21]

 Doc.dr.sc. Ivan Mlinar, dipl.ing.arh.

Literatura:

  1. Grad Zagreb, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet
  2. Hrženjak, J. (2013.), Upravljanje Gradom Zagrebom (1850-2012), Uprava Grada Zagreba, Zagreb
  3. www.daz.hr
  4. www1.zagreb.hr
  5. Strukić, K. (2010.), Zagreb prelazi Savu – počeci Novog (Južnog) Zagreba, Pola stoljeća Trnskog – Priča jedne generacije, Muzej grada Zagreba: 11-22, Zagreb
  6. Mlinar, I. (2007.), Urbanistička obilježja zagrebačkih stambenih naselja izgrađenih od 1918. do 1963. godine, disertacija, Arhitektonski fakultet, Zagreb
  7. Mlinar, I. (2009.), Zagrebačka stambena naselja nakon 2000. godine – Natječaji i realizacije, Prostor, 17, 1 (37): 158-169, Zagreb
  8. Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo, Zagreb
  9. Žilić, F. (1965.), Remetinec 1955 – 1965, [ur. Vuk, J.], Općinski odbor SSRN Remetinec, Zagreb
  10. Mlinar, I., osobna arhiva
  11. Državni arhiv u Zagrebu
  12. Berc, B. (2013.), usmeni podatak
  13. G. I. (1959.), Remetinec dobiva Dom zdravlja, Remetinečki vjesnik, 3, 19 (28.11.1959.): n.p., Zagreb
  14. Muzej grada Zagreba
  15. Budimirov, B. (2007.), U prvom licu, UPI-2M plus, Zagreb
  16. Mirković, Đ. (1980.), Tehnološki uvjeti arhitektonskom projektiranju, disertacija, Arhitektonski fakultet, Zagreb
  17. Budimirov, B. (2006.), usmeni podatak
  18. *** (1961.), Predsjednik Holjevac na Jugomontovim gradilištima, Jugomont, 1, 7: 14, Zagreb
  19. Grad Zagreb, Gradski ured za opću upravu
  20. Dječji vrtić Remetinec, Zagreb
  21. 21. Članak je nastao u okviru znanstvenoistraživačkog projekta (2032 kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost) Urbanizam naslijeđa – Urbanistički i prostorni modeli za oživljavanje i unaprjeđenje kulturnoga naslijeđa (voditelj akademik Mladen Obad Šćitaroci, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).
PODIJELI