Plečnik i njegovi podovi, 1. dio

Godinu 2007. Slovenija je proglasila godinom spomena na arhitekta Jožu Plečnika, poštovanog i prepoznatog i u Europi. Uz 50.-tu godišnjicu njegove smrti, Narodna galerija u Ljubljani je zahvaljujući pomoći Damjana Prelovšeka pripremila skup o djelu i životu tog umjetnika i arhitekta, koji je u prvoj polovini 20. stoljeća svojim ostvarenjima obilježio razvitak i kulturnu sliku Ljubljane, Beča i Praga.

Tom prigodom su se u Sloveniji kao i u inozemstvu održavali različiti događaji: skupovi, predavanja, vodeni ogledi, susreti … Tako je 2007. godina nesumnjivo u tom pogledu iznimno pripomogla shvaćanju slovenske prošlosti, sadašnjosti i vizije budućnosti.

Posvuda gdje je djelovao i stvarao arhitekt Plečnik, ostavio je za sobom prepoznatljivu i samosvojnu sliku arhitekturnih ostvarenja, koja povezuju i isprepliću prošlost (gotovo antiku) sa suvremenim, slobodnim promišljanjem oblikovanja prostora. Premda su njegovi objekti stvarani prije 50 (ili više) godina, još su uvijek svježi i aktualni. U tom duhu je Slovenija već ostvarila uvrštavanje Plečnikovih »Žal« na popis kulturne baštine UNESCO-a, Češka je korak_108.inddpredložila da se Plečnikova crkva Svetoga srca Isusovog na praškom Žiškovu također uvrsti na popis kulturne baštine UNESCO-a, isto tako su u Češkoj nedavno otkrili Plečnikov spomenik …

Nema dvojbe da će njegove interpretacije i ostvarenja poput javnih palača, crkvi, spomenika, vila, interijera te nebrojenih vanjskih uređenja uzbuđivati duh i nadalje te pobuđivati na stvaralaštvo i razmišljanje i sljedeće naraštaje, oblikovatelje prostora i laičkog građanstva, koje u sve većem broju iskazuje poštovanje prema kulturnoj baštini, a time i arhitekturi. U tom pogledu protjecanjem vremena i Ljubljana dobiva sve veći i značajniji položaj na zemljovidu »kulturnih« turista.

Arhitekt Plečnik nije baš ništa prepustio slučajnosti u svom radu i svojoj posvemašnjoj predanosti. On crta i stvara sam ili sa svojim studentima, radi sa zidarima, obrtnicima, limarima, kamenorezačima, polagačima podova i tesarima. Rezultat je uvijek bio potpuno i do podrobnosti izvedeni oblik.

Zato sam za nekoliko ovogodišnjih brojeva časopisa Korak naumio obići odabrane prostore arhitektovih ostvarenja i predstaviti podove, a kasnije i dodire i interpretacije oblikovanja podova u prostorima koje je obrađivao.

Nastavak u sljedećem broju.   

Mitja Pekeč, dipl. ing. arh.

PODIJELI