Laminatne podne obloge

U današnjem broju Koraka posvetiti ćemo se kvaliteti materijala koji se nalazi na površini laminata te je neposredno izložen kako vizualnom ocjenjivanju, tako i habanju.

ISPITIVANJE
1977. godine su drvene pločaste kompozite počeli koristiti i kao nosivu ploču za podne obloge, koje su bile obložene laminatom (HPL – high pressure laminate ili visokotlačni laminat). Sada su laminatne podne obloge odnosno kraće laminati (u nastavku) vrlo omiljeni, jer su razmjerno jeftini, mogu se dobiti u različitim bojama i uzorcima, a i njihovo je polaganje doista jednostavno.

k29-SergejMedved-00-200.jpgLAMINAT
Ako pogledamo sastav laminatne podne obloge (slika 1), u ovom ćemo članku govoriti o laminatu (sloj 2), dakle – o onom materijalu koji većina korisnika laminatnih podnih obloga naziva laminatom.

Sam laminat odnosno laminatna ploča je, kao i laminatna podna obloga, sastavljen od više međusobno spojenih slojeva. Laminatna ploča je duromerni laminat, stiješnjen pod visokim pritiscima (HPL), što je vidljivo u visokoj otpornosti na udarce, lomljavu, temperaturu i povećanu otpornost na utjecaj kemikalija. Najčešće ga susrećemo u kuhinji (radna ploča – pult).
KotakHR_101.inddOsnova laminata je kraft papir, to jest papir izrađen od neizbijeljene sulfatne celuloze, koji je impregniran fenolnom smolom (zato su laminatne ploče na donjoj strani tamnosmeđe boje), debljine između 1 i 2 milimetara. Broj listova toga kraft papira određuje debljinu laminata. Na kraft papir se polaže dekorativni papir. To je papir impregniran melaminskom smolom i ima površinsku težinu između 70 i 150 grama na kvadratni metar. Udio melaminske smole kreće se, s obzirom na masu papira, između 100 i 140 posto. Kod svijetlih dekorativnih papira koriste se podložni papiri, koji onemogućavaju prosijavanje tamne fenolne smole – površinska težina je od 80 do 100 grama na kvadratni metar. Podložni papir je impregniran melaminskom smolom (udio smole je od 70 do 90 posto, s obzirom na masu papira). Na dekorativni papir još se polaže i zaštitni papir za povećanje otpornosti površine protiv habanja, s površinskom težinom od 20 do 40 grama na kvadratni metar. Impregniran je melaminskom smolom (do 250 posto smole s obzirom na masu papira). Papir postaje potpuno porozan.
Zadnja dva sloja su najvažnija za korisnike. Dekorativni papir daje laminatu njegov estetski izgled (slika 2). On se može tiskati u brojnim tonovima boja i sa svim mogućim uzorcima ili kao imitacija drva (različitih vrsta drva, različitih tekstura …), imitacija mramora ili druge prirodne stijene. Zaštitni papir, koji se može dodatno polagati kod izrade laminatne podne obloge, daje laminatu otpornost na habanje i postojanost.

KotakHR_101.inddTako pripremljen paket za izradu laminatne ploče (kraft, dekorativni i zaštitni papir) izlaže se visokom pritisku (i to 5 Newtona na kvadratni milimetar) i visokom temperaturom (150 stupnjeva Celzijusa). Slijedi faza hlađenja na temperaturi od 50 stupnjeva Celzijusa. Cjelokupni ciklus može potrajati i do 90 minuta.
Otpornost na supstance i habanja laminata opisane su u standardima HRN EN 438-2:2008 (SIST EN 438-2) i HRN EN 13329:2009 (SIST EN 13329).

METODE ISPITIVANJA

Otpornost na habanje
Habanje, odnosno simulaciju habanja, postižemo uporabom brusnog tijela u obliku koluta, koji opterećuje (brusi) ispitivanu površinu. Brusno tijelo (papir ili brusni kamen) je namješteno na kolut (slika 3). Većinom se koristi brusni papir (Taber S42) zrnatosti 180, pri čemu se moraju koristiti zrnca koja padaju kroz sito s otvorima od 100 mikrometara i ostaju na situ s otvorima od 63 mikrometara. Zbog ulaganja brusnih kamena na površinu dolazi do opterećenja trenjem, koja izazivaju habanje površine u obliku kolobara veličine približno 26 kvadratnih centimetara. Dodatno opterećenje postiže se uporabom različitih utega. Kod navođenja podataka preporučuje se iznijeti i informacije o masi korištenih utega te o zrnatosti brusnog papira.
Habanje površine utvrđujemo na taber abrazeru ili njemu sličnoj napravi. Ispitivani uzorak treba smjestiti na tanjur koji se vrti brzinom od 55 ± 6 okretaja u minuti. Frikcijski kolut ima 6 milimetara debelu gumenu oblogu. Na nju namještamo brusni papir. Opterećenje trenjem mora biti konstantno i pritom na svaki kolut treba djelovati sila od 5,5 ± 0,2 Newtona. Prije uporabe brusnog papira moramo ga tijekom 72 sata ostaviti u komori sa standardnom klimom. Umjesto gumenih koluta s brusnim papirom možemo koristiti i brusne frikcijske kolute.

KotakHR_101.indd

Ispitni uzorak dimenzija 100 × 100 milimetara odnosno po dijagonali 130 milimetara, s utorom promjera 25 milimetara i izvrtanim otvorom promjera 6 milimetara na sredini ulaže se u napravu i svakih 100 okretaja bilježe se promjene u boji ili na uzorku. Brusni papir mijenjamo svakih 200 okretaja i nakon svake zamjene ispitivanog uzorka, dok se frikcijski kolut ne treba zamjenjivati. Krajnja točka (KT) je dosegnuta, kada:
– kod maštom osmišljenih papira počne nestajati otisnuta slika,
– kod jednobojnih papira postane vidljiva nosiva ploča.
Otpornost na habanje izražena je na točno 100 okretaja, i to kroz vrijednost krajnje točke habanosti.

Otpornost na vodu odnosno nabreknuća debljine
Većinu korisnika zanima i kako će se laminatne podne obloge ponašati kada dođe do razlijevanja vode na oblogu ili kad voda prodre ispod nje. Test utvrđivanja nabreknuća debljine obavlja se potapanjem ispitivanog uzorka veličine 150 × 50 milimetara u vodu. Pritom ispitivani uzorci moraju biti ispiljeni uzdužno i poprečno na podnu oblogu. U vodi temperature 20 ± 1 stupnjeva Celzijusa ostaju tijekom 24 sata. U vodu se potapa 50 milimetara uzorka. Debljina se mjeri na šest mjernih točaka, i to prije potapanja i nakon njega.

Otpornost na udarce tvrdog okruglog tijela
Metoda se temelji na ispuštanju 324-gramske (uz odstupanje 5 grama prema gore ili dolje) čelične kugle promjera 42,8 ± 0,2 milimetra. Ispitni uzorak se namješta na polietilensku pjenu (oboje na tvrdoj podlozi), a na nju se polaže indigo papir. Čeličnu kuglu ispuštamo na ispitni uzorak te je moramo odmah ukloniti da bismo spriječili ponavljanje udarca. Ako se na površini pojave raspukline ili udubina veća od propisanog promjera (ovisno o razredu uporabe), visina pada se smanjuje za 50 milimetara, a inače se povećava. Na jednom uzorku obavlja se samo jedan pokus. Rezultat je izražen najvećom visinom kod koje se ispitivani uzorak ne raspuca odnosno kod koje udubina nije vidljiva.

Otpornost na mrlje
Najviše laminatnih podnih obloga koristi se prije svega u stambenim objektima, gdje se mnogo puta događaju i veće ili manje nezgode s različitim supstancama. Kod takvnih nezgoda želimo ukloniti nastale mrlje. Hoće li se neka mrlja ukloniti lako ili neće, utvrđuje se pokusom otpornosti prema raznim supstancama. Njih dijelimo na tri skupine (ovisno o njihovoj reaktivnosti i dužini vremena izloženosti mrlji). U prve dvije skupine ubrajaju se one supstance koje koristimo u domaćem okružju, dok u treću prije svega ulaze kemikalije koje imaju temperaturu nanošenja od 23 ± 2 stupnjeva Celzijusa (temperatura okoline) za 10 minuta, dok supstance iz prvih dviju skupina ostaju nanijete 16 sati. Većina supstanci ima temperaturu nanošenja 23 ± 2 stupnjeva Celzijusa (temperatura okoline), osim kave i čaja, koji imaju temperaturu nanošenja 80 ± 2 stupnjeva Celzijusa. Supstance koje nanosimo su sljedeće: aceton, trikloretan, druge organske rastopine, zubna pasta, krema za ruke, urin, alkoholna pića, prirodni voćni sokovi, limunade i sokovi od povrća, meso i salame, masti i ulja životinjskog i biljnog podrijetla, voda, rastopina octa u vodi, rastopina soli, gorčica, rastopina sapuna, rastopina sredstva za čišćenje (23 posto dodecilbenzen sulfonata, 10 posto alkil- aril- poliglikol- etera i 67 posto vode), fenol i kloramin T dezinfekcijsko sredstvo, sredstva za uklanjanje mrlja na organskoj osnovi, limunska kiselina (10- postotna rastopina), kava (120 grama kave na litru vode), pravi čaj (9 grama čaja na litru vode), mlijeko, bezalkoholna pića poput Cole, vinski ocat, sredstva za čišćenje na alkalnoj osnovi (10- postotna vodena rastopina), vodikov peroksid (3- postotna rastopina), amonijak (10- postotna rastopina komercijalne koncentracije), lak za nokte, odstranjivač laka za nokte, ruž za usne (šminka), crnilo za markere (trajno) i crnilo. Kod najviših skupina uporabe (najviših razreda) ne smiju biti vidljiva nikakva oštećenja ili mrlje.

Otpornost na upaljenu cigaretu
Otpornost na goruću cigaretu utvrđuje se tako, da se upaljena cigareta mase 0,97 ± 0,03 grama (od 0,9 do 1,0 mg nikotina), dužine 83 ± 2 milimetra i dužine filtera 25 ± 1 milimetra polaže na ispitivane uzorke. Zatim dopuštamo da izgori (popušimo) približno 10 milimetara cigarete. Tada cigaretu ostavljamo na površini uzorka, dok ne izgori daljnjih 20 milimetara. Prihvatljiva je površina ona, na kojoj ostaju vidljive tek slabe promjene u sjaju površine odnosno na kojoj ostaje vidljiva samo svijetlosmeđa mrlja.

doc. dr. Sergej Medved, dipl. ing. drv. teh.
Sveučilište u Ljubljani, Biotehnički fakultet, Odsjek za drvo

PODIJELI