Ocjenjivanje kakvoće ugrađenih keramičkih obloga: kako se postaviti kod nesuglasica s naručiteljem

Uvijek kada se potrošač i izvođač usluge ne slože oko toga da se radi o greški odnosno nedostatku, a reklamirani nedostatak se pojavio nakon isteka šest mjeseci od obavljene usluge, potrošač će morati predložiti mišljenje sudskog vještaka ukoliko želi nastavak postupka.

Praktična uporaba
Nakon toga, kada tržišni inspektor primi zamolbu za pomoć pri utvrđivanju prava potrošača, najprije treba provjeriti sljedeće:
* je li potrošač o nedostatku obavijestio prodavača odnosno izvođača usluge u zakonskom roku, to jest dva mjeseca od otkrivanja nedostataka, koji se mogu pokazati i u roku od dvije godine od isporuke stvari;
* je li potrošač o nedostatku obavijestio izvođača usluge onako kako je to zakonom propisano, to jest – u pisanom obliku ili osobno.
Ako su ispunjeni gornji uvjeti i potrošač dokaže valjanost svoje pravne koristi, tržišni inspektor koji vodi postupak će potrošaču, koji to zahtijeva, priznati ulogu stranke u postupku. Naime, ova uloga potrošaču nije dodijeljena samim zakonom, već mu se dodjeljuje na njegov zahtjev.

k27-Janez-Durini-00-200.jpgPotom inspektor treba utvrditi koje je od zakonski dopustivih zahtjeva potrošač naslovio na izvođača usluge.

Odluka po čl. 143. Zakona o zaštiti potrošača (ZZPot):
Ako je potrošač na izvođača usluge naslovio jedan od sljedećih zahtjeva:
* ponovljeno obavljanje usluge,
* uklanjanje nedostataka na obavljenoj usluzi,
* vraæanje cjelokupnog plaćenog iznosa

i ako je izvođač usluge neopravdano odbio zahtjev potrošača, tržišni inspektor se pridržava odluka po čl. 143. ZZPot -a.

Uvjet za to je, da:
* među strankama nema spora o postojanju nedostatka odnosno greške,
* potrošač predloži pribavljanje mišljenja sudskog vještaka,
* je nedostatak odnosno greška i inače nedvosmisleno dokazana.
Ako je ispunjen bilo koji od navedenih uvjeta, tržišni inspektor može izdati odluku po čl. 143. ZZPot -a.

Ako među strankama nema spora o postojanju greške odnosno nedostatka, ili recimo postoji samo spor o odabiru zahtjeva po kojemu bi izvođač usluge želio ispuniti nešto drugo od onoga što zahtijeva potrošač, zadaća je tržišnog inspektora da slijedi onaj zahtjev koji je podnio potrošač te da u skladu s tim izvođaču usluge izda odluku, kojom mu određuje da udovolji zahtjevu potrošača. U drugim slučajevima, kada se potrošač odnosno izvođač usluge nađe u sporu o postojanju greške ili nedostatka, daljnje će postupanje tržišnog inspektora ovisiti o tome kada se greška odnosno nedostatak pojavio.

Ako se greška odnosno nedostatak pojavio unutar šest mjeseci od obavljene usluge, potrošač ne treba dokazivati postojanje greške odnosno nedostatka mišljenjem sudskog vještaka. O postojanju greške odnosno nedostatka u trenutku obavljanja usluge odlučuje već ZZPot, jer se tada računa da je nedostatak na stvari postojao već u trenutku primopredaje, ukoliko se pojavio unutar šest mjeseci od nje. A kako potrošač ne treba dokazivati ono, čemu je postojanje već potvrđeno zakonom, moguće je držati da je nedostatak nesumnjivo dokazan. Ondje gdje je moguće zakonski osporavati i tako dokazati suprotno, tržišni inspektor treba prije izdavanja odluke na temelju čl. 143. ZZPot pozvati izvođača usluge da predloži dokaz kojim potvrđuje svoje navode, to jest da se ne radi o greški odnosno nedostatku. Pritom treba i upozoriti: ukoliko takav dokaz ne bude predložen, na snagu stupa donošenje zakonske odluke o postojanju greške odnosno nedostatka, na temelju koje će biti izdana odluka. Uvijek kada se potrošač i izvođač usluge ne slože oko toga da se radi o greški odnosno nedostatku, a reklamirani nedostatak se pojavio nakon isteka šest mjeseci od obavljene usluge, potrošač će morati predložiti mišljenje sudskog vještaka ukoliko želi nastavak postupka. Ako potrošač predloži mišljenje sudskog vještaka, a izvođač usluge zadrži suprotno mišljenje, tržišni inspektor izdaje odluku po čl. 143. ZZPot -a na temelju navoda u mišljenju sudskog vještaka.

Nagodba
Ako je potrošač na izvođača usluge naslovio zahtjev za povrat dijela plaćenog iznosa u srazmjeru s nedostatkom utvrđenim kod obavljene usluge, tržišni inspektor ne može djelovati prema odredbama čl. 143. ZZPot -a.
Unatoč tome, tržišni inspektor kao službena osoba koja vodi postupke mora zatražiti da se potrošač i izvođač usluge nagode. Pritom predmet nagodbe ne može biti pitanje postojanja stvarnog nedostatka (predmet dokaznog postupka, koji izvodi tržišni inpektor) niti pitanje obveze izvođača usluge s naslova stvarnog nedostatka (predmet zakonskih odredbi). Izvođač usluge i potrošač mogu se nagoditi samo oko primjerenog iznosa koji bi izvođač trebao vratiti potrošaču i koji bi trebao biti srazmjeran greški odnosno nedostatku kod obavljene usluge.
Za sklapanje nagodbe tržišni inspektor odašilje poziv na usmeno izjašnjavanje, na koje poziva potrošača, izvođača i izvođača usluge. Premda je tržišni inspektor onaj koji presuđuje treba li prodavač odnosno izvođač usluge vratiti potrošaču dio plaćenog iznosa u srazmjeru s greškom odnosno nedostatkom, samo sklapanje nagodbe ipak ovisi o potrošaču i izvođaču usluge. Tako tržišni inspektor koji vodi postupak može samo predložiti sadržaj dogovora, ali je nakon toga ovisno o potrošaèu i izvođaču usluge hođe li sklopiti dogovor i kakav đe biti njegov sadržaj.
Ako ni unatoč nastojanjima tržišnog inspektora ne dođe do nagodbe (ona je dobrovoljna, jer ni potrošača, a ni izvođača usluge na nju nije moguće primorati), tržišni inspektor koji vodi postupke izdat će zaključak o obustavi. Doðe li do nagodbe, inspektor to upisuje u zapisnik. Takva nagodba ima snagu izvršne odluke.

Kamate na plaćanje unaprijed
Po čl. 29. ZZPot -a važi: ako neko poduzeće prešutno ili izričito uvjetuje kupovinu robe ili obavljanje usluge djelomičnim ili cjelokupnim plaćanjem unaprijed te nabavi robu ili obavi uslugu nakon primitka uplate, ono mora potrošaču prilikom nabave robe ili izvedbe usluge obračunati i platiti kamate po kamatnoj stopi po kojoj se ukamaćuju oročeni ulozi, vezani na rok iznad tri mjeseca. Odredba prethodnog stavka ne koristi se ako je iznos uplaćen unutar manje od tri radna dana prije dana izvršene nabave ili početka obavljanja usluge. Odredbe ovoga zakona koje se odnose na plaćanje unaprijed ne koriste se niti ako poduzeće uvjetuje kupovinu robe ili obavljanje usluge isplatom kapare. Iz odredbe navedenoga članka proizlazi da se kamate moraju obračunati po kamatnoj stopi po kojoj se ukamaćuju oročeni ulozi, vezani na rok iznad tri mjeseca uvijek onda, kada prodavač odnosno izvođač– bilo prešutno, bilo izričito – uvjetuje kupovinu robe ili obavljanje usluge djelomičnim ili cjelokupnim plaćanjem unaprijed. Navedena odredba važi za sve vrste roba (i za robu kupljenu po narudžbi), kao i za izvedbu svih usluga. Ako poduzeće ostavi potrošaču na volju hoće li platiti unaprijed (često i sa popustom) ili će platiti nakon nabave (po redovnoj cijeni), a potrošač se sam odluči za plaćanje unaprijed, poduzeće mu neće trebati obračunavati niti isplatiti kamate. Kao iznimka su predviđena ona plaćanja, kod kojih je rok od plaćanja do nabave robe odnosno obavljanja usluge manji od tri radna dana, ili se usluga obavlja uz isplatu kapare.

Janez Durini, dipl. ing. građ., sudski vještak

 

PODIJELI