Glatki vanjski drveni pod

Cipele s visokim tankim potpeticama, kojima ortopedi obično pripisuju krivicu za kvarenje stopala, mogu biti i uzrokom ozljeda izazvanih padovima. U našem slučaju radilo se o padu gospođe koja je napuštala noćni lokal, ispred kojega je bio položen drveni pod; samo, njezin pad nisu uzrokovale visoke potpetice, nego upravo ondje položene podnice.

K023-str15-00-200.gifSrećom, posljedice njezina pada nisu bile teže, ali se to na spomenutom podu nije dogodilo prvi put pa je stoga zabrinulo vlasnika. Ondje gdje je gospođa pala opazio je neravnine na podu, a kako je od otvaranja lokala proteklo svega tri mjeseca, zatražio je prosudbu sudskog vještaka. Želio je saznati zbog čega drveni pod nije ravan i je li za to kriva kakvoća drva, koja je prema uvjeravanjima dobavljača bila – iznimno dobra.

Drveni pod je – prilikom pregleda koji sam obavio – bio prepun deformiranih i oštećenih podnica, što je stvorilo i visinske razlike između ugrađenih elemenata, a time uzrokovalo i padove već nekolicine posjetitelja; oni su se u lokal došli opustiti i zasigurno nisu mogli ni pomisliti da hod po takvom podu može biti i vrlo opasan.

K023-str15-01-300.gifNedostaci su bili vrlo očiti: nekoliko podnica je bilo iskrivljeno odnosno izvijeno u uzdužnom smjeru, tako da su kao cjelina u ravnini odstupale i stvarale visinske razlike. To je bilo naročito vidljivo u proljeće, jer u to godišnje doba ima dosta kiše. Uzrok deformacija nije, međutim, bila slaba kakvoća drva (bangkirai), kao što je tvrdio obrtnik kojega su pozvali da nazoči mom pregledu, već pogrešna ugradnja drvenih podnica, jer se prilikom montaže nije poštovala namjenska obrada rezanih rubova i srednjih utora odnosno izreza, predviđena za onu stranu podnice po kojoj se hoda. Naime, drvo je bilo položeno – upravo obrnuto: vidljiva mu je bila glatka strana, dok je ona rezana bila okrenuta – dolje.

K023-str15-04-200.gifRubovi na podnicama ne urezuju se ni slučajno, a ni zato da bi poboljšali vizualni učinak položenog poda. Podnica je na rubu izbrušena na 45 stupnjeva zato da izbjegnemo žive rubove i »stupnjevanje« kod normalnog i uobičajenog djelovanja drva te tako osiguramo veću ravninu kod drvene površine. Takva obrada je nepogrešiva, želimo li smanjiti učinke napetosti u drvu što je moguće više. Naime, poznato je da drvo upija i predaje vlagu te može nabreknuti ili se stegnuti. To naročito važi na otvorenim, vanjskim prostorima, gdje je – ovisno o godišnjem dobu – izloženo vrlo agresivnim vremenskim utjecajima. Kad je drvo priljubljeno uz podložne drvene klinove, dolazi do napetosti i visinske razlike su neizbježne – čak i do nekoliko milimetara. Na sredini podnice su utori; napravljeni su zato da se po podu bolje i lakše hoda te da se ne skliže.

Jednostavno uklanjanje podnice pomoću križnog izvijača pokazalo je da se radi o teškom slučaju pogrešne izvedbe prilikom projektiranja ugradnje drvenog poda. Drvene daske bile su položene tako da je obrađena strana, predviđena za lice, bila dolje, dok se na vrhu nalazila glatka strana. Vlasnik lokala nam je potrvrdio da takva ugradnja nije bila slučajna, već obavljena prema dogovoru između investitora i izvođača. Željeli su, naime – da kažem njihovim riječima – »čistiju« stranu drvenog poda, jer bi suvišni utori samo pokvarili cjelokupan izgled pristupa lokalu, gdje je već ionako upravo podna obloga – posebno prilikom unutarnjeg uređenja – bila od prvenstvenog značaja.

Ukratko, »uporabni« izgled hodne površine bio je namjenski zanemaren u korist glatke i »čiste« završne površine, kako su je nazvali, što je međutim označilo i njezin veliki nedostatak sa stanovišta – sigurnosti te podne obloge.

Ovaj teški nedostatak može se ukloniti pravilnom ugradnjom drvenih podnica – treba ih obrnuti i položiti tako, da se obrađena, rezana površina nađe na vrhu. Rezani rubovi će gotovo posve i u cjelini izjednačiti visinske razlike u podu i nastajanje takozvanih stubica, koje svakako nisu bile posljedica slabe kakvoće drva, kao što je izjavio polagač, već loših zamisli projektanta – arhitekta, koji je posve zanemario uporabnu površinu obrađenih podnica.

Alessandro Romiti, sudski vještak

PODIJELI