Površinska obrada drvenih podnih obloga voštanim premazima

Već smo objavili članak o obradi drvenih podnih obloga uljima. Tada smo spomenuli da većina uljnih premaza za postizanje boljih svojstava sadrži i prirodne smole te voskove. Ulja prodiru u unutrašnjost drva i utvrđuju tanak sloj pod površinom, dok voskovi zatvaraju gornji sloj i daju proizvodu njegov konačni, svijetleći izgled. Naravno, voskove možemo koristiti i zasebno, bilo za navoštavanje nepremazanih podloga, bilo za one podloge koje su već bile obrađene uljnim premazima ili ponekad čak i lakovima na bazi sintetičkih veziva. Voskovi su zapravo jedno od najstarijih sredstava za površinsku obradu drva. Njihova uporaba je razmjerno jednostavna, jeftini su, a jednostavno je i naknadno ispravljanje pogrešaka i nedostataka te obnova navoštenih površina.

Prirodni i sintetički voskovi

Kemijski gledano, prirodni voskovi su esteri, kao i prirodna ulja, pri čemu su voskovi esteri zasićenih monohidroksida alkohola i viših zasićenih masnih kiselina. U vodi nisu topivi, ali se otapaju u različitim organskim topilima, na primjer – u terpentinu ili benzinu, neki i u alkoholima. Neke važne fizikalne osobine voskova su njihova sposobnost gnječenja i oblikovanja na sobnoj temperaturi, nisko talište (već i iznad 40 stupnjeva Celziusa), srazmjerno niska viskoznost iznad točke tališta, dok se poliranjem može postići svijetleći odnosno svilenkasti izgled tankog navoštanog sloja. Uporaba izraza »voskovi« se zbog velike prikladnosti i spomenutih fizikalnih osobina proširila i na sintetičke tvari, koje nisu pravi voskovi: najvažniji je primjer za to – parafin, koji je zapravo smjesa različito dugih zasićenih ugljikovodika.

 Pčelinji vosak najpoznatiji je prirodni vosak, koji se najčešće koristi za površinsku obradu drva. Sirov pčelinji vosak je žućkaste do smeđkasto-crvene boje, što prije svega ovisi o mjestu na kojemu pčele odlaze na ispašu. Čišćenjem i izbjeljivanjem moguće je dobiti i pčelinji vosak bijele boje. Tali se na približno 60 stupnjeva Celziusa. U vodi nije topiv, ali se zato topi u toplom alkoholu, ugljikovom tetrakloridu, kloroformu, eteru i mnogim drugim organskim topilima. Koristi se i u krutom obliku te u obliku paste ili tekućeg pripravka.

Druga vrsta prirodnog voska, koji je jednako neizbježan kod površinske obrade drva je tzv. vosak karnauba. To je vosak koji se dobiva iz biljnih izvora, i to iz listova palme Copernica cerifera, koja raste u Brazilu. Tali se na 80 stupnjeva Celziusa i tvrđi je od pčelinjeg voska, zbog čega mu se često i dodaje, radi poboljšanja mehaničkih svojstava navoštene površine, premda se, naravno, može koristiti i samostalno. Pri poliranju daje glatku, sjajnu i tvrdu površinu.

Od ostalih prirodnih voskova spomenimo još šelak i montanski vosak.

Kao što je već spomenuto, parafin kemijski ne pripada voskovima, ali ga radi njegovih fizikalnih svojstava ubrajamo u ovu skupinu tvari. On je bezbojan, bez mirisa, kemijski je inertan, a tali se pri 48 do 66 stupnjeva Celziusa. Topiv je u benzinu, terpentinu i raznim drugim organskim topilima.

U literaturi sam naišao na sljedeći jednostavan postupak izrade paste za navoštavanje drva. Posuda se do polovine napuni voskom i potom stavi u vruću vodenu kupku. Istaljenom pčelinjem vosku dodaje se terpentin u omjeru 1 : 1 i sve se dobro promiješa. Želimo li povećati tvrdoću, dodat ćemo i malo voska karnauba. Viskoznost paste određujemo količinom dodanog  terpentina. Naravno, na tržištu već ima mnogo različitih pripravaka za navoštavanje podnih obloga. Pri odabiru moramo paziti na to, da se odlučimo za premaze namijenjene navoštavanju poda, a ne za one izrađene za namještaj. Naime, sastav pripravka, a time i mehanička svojstva nanijetih slojeva jako su ovisna o namjeni uporabe.

 Navoštavanje drvenih podnih obloga

k14-37s.jpgMožemo navoštavati i drvo igličarki, no ipak se to češće obavlja na bjelogoričnom drvu. Vosak se na površini drva ne ukrućuje kemijski premreživanjem, već stvara tanak sloj koji dobro zapunjava pore.

Tekuće pripravke moguće je nanositi hladnim ili toplim brizganjem, dok se paste nanose krpom, što je i najučestaliji postupak, ili toplim brizganjem. Kod nanošenja tvrdih voskova možemo se odlučiti za vruće brizganje ili za nanošenje valjkom koji se može zagrijavati i zaglađivati površinu. Nakon nanošenja tankog sloja proizvođači preporučuju da se pričeka od 24 do 48 sati, što prije svega ovisi o vrsti i koncentraciji topila i razrjeđivača u pripravku za površinsku obradu poda. Slijedi laštenje, koje se obavlja ručno, tj. vunenom ili flanel- krpom, ili posebnom strunom, dobivenom od kokosovih vlakana i kombiniranom sa kožnim ulošcima. Naravno, laštenje se može obavljati i pomoću strojeva za poliranje. Tako se obogaćuje i oživljava prirodan izgled drva i poboljšava otpornost površine. Želimo li promijeniti ton boje na podlozi koju obrađujemo, možemo se poslužiti i različito obojenim pripravcima za navoštavanje.

Sloj voska potrebno je redovito održavati i obnavljati. Pritom je vrlo važno redovito čišćenje. Prašina i različite prljavštine mogle bi dosta brzo oštetiti sloj voska i pokvariti izgled navoštenog poda. Zato je potrebna redovita uporaba usisivača za prašinu, premda se pod može i obrisati vlažnom krpom. Proizvođači sredstava za navoštavanje preporučit će vam laštenje (poliranje) barem jednom mjesečno, dok bi se svakih pola godine na pod trebao nanijeti novi sloj voska.

Otpornost na tekućine

Svojstvo otpornosti kod drvenih navoštenih površina razmjerno je slabo, a probleme stvara već i sama voda. I njezine kapljice mogu na površini ostaviti uočljive mutne mrlje. Stoga uvijek kada vam se po navoštenom podu izlije voda ili neka druga tekućina, odmah je upijte krpom i potom obrišite dok ne bude posve suha.

Na kraju, još i ovo: poneko se, da bi postigao ljepši (blještaviji) izgled poda, odlučuje i za navoštavanje površina koje su ranije bile obrađene raznim lakovima. Nije na odmet spomenuti da obnavljanje lakova novim nanosima u takvom slučaju ne dolazi u obzir, jer bi učinilo vrlo upitnim kasniju prijemčivost novih slojeva laka, kojima bismo htjeli obnoviti površinu. Osim toga, tako obrađene površine mogu biti i vrlo skliske, zbog čega sam u raznim člancima dosad upozorio da uporaba pasta za poliranje na bazi voska nije najprimjerenija za lakirane površine, posebno one u javnim prostorima.

U svakom slučaju, uporaba pripravaka za navoštavanje je doista jednostavna, a to važi i za obnavljanje. Odabirom prirodnih materijala za obradu drvenih podnih obloga pripomažemo osiguravanju okoline i ugodnom osjećaju u stambenim prostorima. Istina, navoštane površine zahtijevaju nešto više naše pozornosti i vremena.

doc. dr. Marko Petrič

PODIJELI