Sagovi i njega,3. dio

Općenito o nečistoći

Nečistoću sačinjavaju organski i anorganski sastojci. Istraživanja su pokazala da su gotovo sve nečistoće – gotovo jednakog izvora, samo su udjeli organskih i anorganskih sastojaka u njima različiti. Čestice nečistoće se općenito mogu podijeliti na tvrde, polutvrde i tekuće.

Tvrde čestice nečistoća mogu biti metalne (uredske spojnice, pribadače), cestovna prašina (kamenčići, blato), otpadni materijali (končići, životinjske dlake, papir, čestice drva) i drugo. Ta prljavština djeluje vrlo nezgodno i  zahtijeva brzo čišćenje koje nije zahtjevno, osim kada se radi o vrlo malenim djelićima oštrih rubova (cestovna prašina, pijesak). Kod hodanja po tekstilnim podnim oblogama ove čestice s obuće padaju u vlakna, a ona se pod snažnim pritiskom mrve i gniječe, i tako oštećuju materijal. Obično se ove čestice ne vežu na vlakna i moguće ih je ukloniti mehanički, usisavanjem ili iščetkavanjem i potom usisavanjem, a i samim istresanjem pa usisavanjem. Polutvrdi i tekući djelići su prije svega masne i uljene tvari. Radi velike ljepljivosti primaju se izravno na vlakna i moguće ih je ukloniti kemijskim sredstvima ili mehaničkim postupcima (šamponiranjem, ekstrakcijom odnosno dubinskim pranjem, kemijskim čišćenjem). Zbog ljepljivosti se ta nečistoća hodanjem razdjeljuje i raznosi na veće površine. Tekstilne obloge prljaju se radi:

  • prenošenja nečistoća dodirom: nečistoća se prenosi u prostor obućom na potplatima, ili se slaže na površini obloge kod obrade prljavog dijela. Radi se o pojedinim dijelovima ili predjelima na čitavoj površini podne obloge (posebno onih po kojima se hoda, ili onih u okolici stolova);
  • čestica prašine i nečistoća, jer padaju na cijelu površinu;
  • djelatnosti (rada koji se odvija u prostoru u kojemu se nalazi tekstilna podna obloga).

Mrlje i njihovo uklanjanje

Mrlje obično imaju različit sastav, što kod njihovog uklanjanja predstavlja posebno poteškoću.

One se uslijed svog kemijskog sastava i agregatnog stanja pojavljuju na površini tekstilne podne obloge ili kao nevezane, kao nalijepljene na vlakna ili prodiru u strukturu tekstilnih vlakana, i sa molekulama tvore kemijske veze. Uklanjanje ovih posljednjih je najteža zadaća, ako ne i nemoguća. Problematika mrlja time još nije okončana. Tekstili, a to se odnosi i na tekstilne podne obloge, obično su oplemenjeni bijeljenjem, bojenjem, tiskanjem, impregniranjem, apretiranjem… Mrlje djeluju na boje i apreture tako da ih razgrađuju ili kemijski mijenjaju. Tekstili bijeljenjem postaju i prijemčiviji za mrlje, jer je olakšan ulazak čestica u međustanične prostore vlakana.

Utvrđivanje podrijetla mrlja je često otežano, ali si pri tome možemo pomoći nekim pravilima. Kod prepoznavanja je naročito važno sljedeće:

  • oblik ruba mrlje (jako ili manje izrazit, ili neizrazit rub: vrlo izrazit rub imaju na primjer mrlje krvi, lakova, uljenih boja, ljepila i mrlje od bjelančevina);
  • dodir (tvrda i mekana: mrlje od laka, uljenih boja i ljepila su tvrđe na dodir, a nešto manje tvrde su sve mrlje od bjelančevina, jer se već i prilikom trljanja obično pretvaraju u prašinu);
  • boja (od žućkastih do smeđih mrlja ostavljaju crnilo i kemijske olovke, crvene mrlje – olovke, prljavštine koje ostavljaju bube i šminka, a crne i sive mrlje npr. grafit, cestovna prljavština i asfalt).

Podrobnije određivanje vrste mrlje moguće je pomoću kemijskih analiza, koje se baš i ne koriste kada se radi o njezi tekstilnih podnih obloga.

Vrste mrlja i glavna sredstva za uklanjanje

U mrlje koje sadrže tanin ubrajaju se i mrlje kave, čaja, voćnih sokova, Coca Cole, vina, piva, duhana… Na početku su manje vidljive, no uslijed starenja, vrućine i nepravilne obrade (alkalijama) boja na tom mjestu blijedi. To je naročito vidljivo na vlaknima bjelančevinastog podrijetla (npr. na vuni), na koja se tanin kemijski veže. Tanin se razgrađuje u kiselom mediju (u organskim kiselinama, glicerinu, kiselim sredstvima za pranje).

U mrlje od bjelančevina ubrajaju se mrlje iz biljnih i životinjskih izvora, recimo – mrlje od hrane (jaja, mlijeka), krvi, urina, ljepila, želatine. Kada su svježe odstranjuju se vodom, no kasnije – pod utjecajem temperature i kiselina – one postaju netopive u vodi. Moguće ih je ukloniti u alkalijama, a ako su starije – pomoću enzima.

Masne mrlje su mrlje od ulja biljnog i životinjskog podrijetla ili mineralnih ulja. Moguće ih je ukloniti organskim topilima, a neke i vodom (emulgirana ulja) i aktivnim supstancama za pranje. Kako se neka ulja kemijski vežu na vlakna, takve je mrlje ponekad vrlo teško posve ukloniti. Posebne probleme uzrokuje mast za ležajeve, jer sadrži djeliće metala.

Mrljama od boja pripadaju i mrlje od tekstilnih boja ili boje za kožu, od voća i povrća, boja i lakova za različite namjene, kemijskih olovaka, kreme za obuću… Možemo ih podijeliti na topive i netopive u vodi. Ove potonje se uklanjaju topilima i posebnim sredstvima, bjelilima, reducentima i drugim. Mrlje od boja se tijekom čišćenja razgrađuju, ali može ostati pigment boje kojega je moguće ukloniti posebnim sredstvima i mehaničkom obradom.

Škrobne mrlje su prije svega mrlje od pšeničnog, kukuruznog škroba, škroba u riži … kao i u mnogim drugim živežnim namirnicama. Škrob je djelomično otporan na vodu (osim estera, potpuno uklanjanje osiguravaju i enzimi – kao posebna sredstva).

Mrlje od šećera su one, koje ostavlja šećer kojega nalazimo u hrani, u sokovima od voća i povrća, bombonima. Po kemijskom sastavu šećere možemo podijeliti na monosaharide (voćni i grožđani šećer) i polisaharide (šećer od šećerne trske, šećerne repe i slada). Na vrućini se šećer karamelizira. Monosaharidi se mogu kemijski vezati na vlakna od bjelančevina pa ih je moguće djelomično ukloniti, jer su mrlje od šećera topive u vodi.

Mrlje od rđe su mrlje nastale od oksida raznih metala (najčešće željeza) i česte su u tekstilnim podnim oblogama. Uklanjaju se vodenom otopinom kiselina (oksalnih, fosfornih), pri čemu topilo može i oštetiti boju tekstilnih materijala ili sam materijal (pamuk, lan, neke vrste sintetičkih vlakana).

Mrljama od kiselina i lužina pripadaju mrlje rastopina različitih kiselina i baza. Uklanjaju se neutralizacijom (soli), no nažalost će to prije oštetiti tekstilni materijal, negoli ga očistiti.

Stručno čišćenje odnosno uklanjanje mrlja

Grubo (mehaničko) čišćenje podrazumijeva uklanjanje vidljivih tvrdih djelića prljavštine, koje se može obaviti ručno ili strojno (iščetkavanje i usisavanje). Uklanjanje mrlja na ovaj način podrazumijeva i prethodnu pripremu za čišćenje prema određenom postupku. Univerzalnih sredstava za uklanjanje mrlja nema, jer postoje samo ona koja čiste tek pojedine grupe mrlja. Važno je da se mrlje uklanjaju dok su još svježe. Neke od njih je moguće očistiti sredstvima za pranje: mrlje od alkoholnih pića, voćnih sokova, mlijeka, kave, marmelade, sladoleda i voća moguće je ukloniti toplom rastopinom površinski aktivnih tvari, koja mora biti neutralna. Za uklanjanje se koriste čiste krpe, meke četke ili umjetna spužva. Mrlje se obrađuju od vanjskog ruba prema sredini. One koje nisu topive u vodi, kao recimo mast, ulje, lak za nokte i uljene boje potrebno je obraditi organskim topilima. Topila su rastopine ili čista topila: čisti benzin, tetrakloretilen, natrijev trisulfat, alkohol, dikloretan, limunska kiselina, aceton, kalijev i natrijev hidriklorid, klorovodikova i oksalna kislina, vodikov peroksid… Mnoga od nabrojenih sredstava su zapaljiva i opasna za vitalne organe i kožu. Ako se ne koriste ispravno, tekstili će ostati – oštećeni.

Za čišćenje mrlja na svim vrstama tekstilnih materijala koristi se upijanje. Njegovo je djelovanje vrlo dobro, ali zahtijeva dosta vremena, i zato za velike mrlje takvo čišćenje nije prikladno. Zato prvo treba utvrditi topivost mrlje, što se radi pokusom sa topilom i upijajućim papirnatim rupčićem. Kod materijala koji bez oštećenja podnose vlaženje može se nastaviti sa radom. Pri upijanju su najvažnija prava sredstva za čišćenje i suha pjena iz raspršivača.

Kod mrlja koje se uklanjaju topilima (ulje, masti, asfalt, laštila za obuću) prvo se tupom stranom noža ili lopaticom uklanja deblji sloj. Potom se mrlja vlaži topilom i višak upija bijelim papirnatim rupčićem ili krpom. Postupak treba ponoviti, a mrlja se još obrađuje suhom pjenom.

Kod mrlja topivih u vodi (vino, kava, čaj, juha, crnilo), tupom stranom noža ili lopaticom prvo uklanjamo gustu tekuću masu, a onda upijamo mrlju, poprskamo je suhom pjenom i opet upijamo. Postupak će trebati ponoviti.

Čišćenje praškom za čišćenje ne oštećuje tekstilne podne obloge i može se koristiti za lokalno čišćenje (hodna površina). Vrijeme sušenja je od četiri do pet puta kraće negoli kod mokrog čišćenja.

Mrlje se ispiru na tekstilnim podnim oblogama od čiste sintetike. Za takvo čišćenje nije potrebno neko posebno znanje, već samo vjedro puno tople vode, prirodna spužva, sredstvo za pranje tekstilnih podnih obloga i usisivač za vodu sa malim presvučenim nastavkom. Sredstvo za pranje se nanosi na mrlju (izvana prema unutra) i ostavlja neko vrijeme radi boljeg djelovanja. Potom se mrlja vlaži spužvom, a onda usisivačem i njegovim presvučenim nastavkom treba usisati vodu; prema potrebi, postupak treba ponoviti i više puta.

Posebne vrste mrlja su:

  • kapljice voska (mjesto mrlje se glačalom i upijanjem rastopi, kao i u vodi do 90 stupnjeva Celziusa, te potom ukloni usisavačem);
  • žvakaće gume (postoje i posebna sredstva kojima se ljepljiva masa zaleđuje; potom se guma izdrobi i ukloni s tekstilne podne obloge);
  • mrlje od rđe, krvi …

Stručnjaci za čišćenje u svom radu koriste posebna sredstva za uklanjanje mrlja. Naravno, ta su sredstva namijenjena uklanjanju svih vrsta mrlja na tekstilu, a ne samo na tekstilnim podnim oblogama.

Metoda sa suhom pjenom zapravo je prikladnija za osvježavanje podnih obloga. Za preradu pjene i obradu podne obloge prikladan je usisivač sa valjkom ili univerzalni stroj za čišćenje podnih obloga (pjena se dovodi neposredno u sredinu četke i na samu mrlju). Suha pjena se priprema i aparatima, ili se dobiva u raspršivačima (unakrsna obrada mekom četkom, ispiranje ostataka mrlje odnosno prljavštine, uklanjanje osušenih ostataka pjene usisivačem). Kako se neke od tih naprava češće koriste u domaćinstvima, kod takvog čišćenja nastaju oštećenja, a sam učinak čišćenja je malen.

Uklanjanje mrlja u domaćinstvima

U domaćinstvima se mrlje obrađuju ako smo vješti čišćenju i prepoznavanju mrlja. Za uklanjanje su potrebna sljedeća pomoćna sredstva:

  • kuhinjske krpe ili papirnati ručnici koji se podlažu ispod podne obloge (posebno ako je tanja, jer se mrlja seli u dubinu tekstilne podne obloge), ili se koriste za upijanje;
  • nož, drveni štapići i drugo za uklanjanje kore mrlje;
  • vruća voda ili para za mokro uklanjanje mrlja;
  • frotirasti ručnik za nanošenje rastopine za pranje.

Kemikalije koje se koriste za uklanjanje mrlja treba dobro poznavati radi odgovarajuće zaštite materijala. Neke od važnijih su:

  • topila (benzin, aceton, tetrakloretilen, pripremljene vodene rastopine čistila za uklanjanje mrlja);
  • sredstva za bijeljenje (natrijev hipoklorit, kalijev permanganat, vodikov peroksid);
  • posebna sredstva (salmijak, boraks, glicerin, ocat, razrijeđena solna kiselina, limunska i vinska kiselina, magnezijev oksid, terpentin);
  • gotova sredstva u trgovinama, na primjer – rastopine za mrlje, paste, posebna sredstva za voće, krv, kavu, čaj, kakao, višenamjensko čistilo, pjenasta čistila, sredstva za pranje…

Sredstva za čišćenje je moguće nabaviti u ljekarni ili drogeriji, a neka samo u specijaliziranim trgovinama, ili pak u običnim dućanima.

Jože Zupan

PODIJELI