Podovi od prirodnog kamena, 3. dio

Pravilno ugrađivanje

Polaganje kamenih ploča na više slojeva pijeska različitih granulacija ili polaganje na sloj dobro osušene cementne podloge ili betona uobičajeni su načini polaganja prirodnog kamena. U zadnje vrijeme se udomaćilo i lijepljenje, kao odgovor na opće poznate teškoće izluživanja kalcijevog hidroksida iz cementne podloge kod vanjskih podova (slika 1).

U svim slučajevima je iznimno važna dobro pripremljena podloga, a naravno – i uporaba tehnika za spriječavanje ulaska i odvajanje vode. S obzirom na odabir načina pričvršćivanja, treba upotrijebiti materijale za koje je poznato ili provjereno da u kombinaciji sa cementom ne izazivaju »procvjetavanja« i obojenje odabranog kamena (tras cement).

Poznato je da neke komponente u betonskom agregatu, premda je njihova količina vrlo mala, mogu izazvati pojavu intenzivnih mrlja koje je gotovo nemoguće očistiti ili ukloniti. Radi se o slučajevima koji sadrže agregat sastojka, a on se topi u alkalnoj okolini kakva nastaje u betonu kod hidratacije cementa. Tijekom sušenja poda vlaga putuje prema površini. Kada rastopina dospije do površine ona hlapi, dok na kamenoj ploči ostaju netopivi ostaci reakcije u obliku smeđkastih mrlja (slika 2).

k12-19-s123-p300.jpgSlika 1: Izluživanje kalcijevog hidroksida iz cementne podloge
Slika 2: Mrlje na mramoru radi kemijske reakcije u podložnom betonu
Slika 3: Mrlje vlage na poliranom podu, nastale zbog loše hidroizolacije

Proces u podložnom betonu teoretski se odvija tako dugo, dok se on posve ne osuši, odnosno dok se ne iskoriste i izvor alkalija, i izvor organskog sastojka. U praksi je prvi uvjet – barem kod kamenog poda – naprosto nemoguće ispuniti, jer se podložni beton kroz cementne fuge vlaži već i pri održavanju, dok u vrijeme padalina vlaga i neposredno prodire kroz kamen. Odgovarajućim odabirom i uporabom agregata u kojemu nema primjesa organskih sastojaka moguće je izbjeći oštećenja kamena što nastaju uslijed reakcije između organskih primjesa i cementa.

Svi materijali, koji se osim kamena ugrađuju u pod, moraju imati jednaka stezanja i rastezanja kao i kamen, da bi se spriječila moguća međusobna nekompatibilnost i gubitak dodira između kamena i podloge. Značajne su dostatne i dovoljno brojne dilatacijske pukotine te dostatan broj elastičnih dilatacija. Kod svih podova, a naročito kod onih koji se polažu u interijere, važno je korektno izvesti hidroizolaciju i – ako je potrebno – i toplotnu izolaciju. Onemogućavanje povlačenja vode iz podne podkonstrukcije je bitno za funkcionalnost i izgled poda (slika 3).

 Posebna poteškoća je ugradnja kamena s izraženom strukturnom ili teksturnom nehomogenošću. Anizotropija je izrazita prije svega u sedimentnim stijenama (vapnencima), gdje se obično pokazuje u elementima slojevitosti, koje uzrokuje usmjereno nizanje mineralnih zrna, bioklasta, prostora pora i stilolitnih žila.

Za ove je stijene značajno da se ne režu i obrađuju jednako u svim smjerovima, pa je tako i izgled stijene ovisan o smjeru rezanja. Za ugradnju kamena u podove važi pravilo da rezanje ploča treba biti takvo da se kamen ugrađuje vodoravno na slojevitost, jednako onako kao što ga nalazimo i u prirodi. U tom slučaju je propadanje minimalno, jer opterećenja djeluju na smjer u kojemu je najotporniji. Slojevi  su u ovom slučaju stisnuti težinom same ploče. Događa se da pojedine stijene makroskopski djeluju izotropno i da tek dosta vremena nakon ugradnje počnu pokazivati elemente anizotropije, te se – ukoliko se radi o pogrešnoj ugradnji – brže dezintegriraju.

Jednako često kao kod sedimentnih stijena, anizotropija je izražena i kod metamorfnih stijena, te se prije svega iskazuje u folijaciji i usmjerenom rastu minerala u stijeni. Takav je mramor, kod kojega je anizotropija u obliku usmjerenog rasta prekristaliziranih zrnaca kalcita ili dolomita uvijek i u pravilu nazočna, premda se makroskopski obično ne može odrediti. U magmatskim stijenama je ova pojava manje učestala, a ako i postoji, neće značajno utjecati na fizikalna svojstva materijala, no utoliko više na njegov izgled.

U opisanim primjerima, pa i onda ako je materijal bio pripremljen od različitih kamenih blokova, može nastati izrazita razlika u izgledu stijene. Trgovačko ime često obuhvaća i više inačica koje se ponešto razlikuju po kakvoći i izgledu. To važi i za stijene koje imaju neravnomjerno raspoređene žile ili umetke drugih boja ili sastava. Konačni izgled poda ovisi o rasporedu ploča koje imaju varijacije u svojoj teksturi i boji. Ako izvođač radova ima iskusne majstore, oni znaju kako treba kombinirati uzorke i tonove boja u jednu harmoničnu, vizualno skladnu cjelinu. Čini se da je upravo taj dio izvedbe često – zanemaren (slika 4).

Razumljivo je da se pritom zahtijeva odlično izravnavanje ploča i niveliranost poda.

k12-19-s4-p230.jpgSlika 4: Trokutasta ploča na rubu ima drukčiju usmjerenost od drugih.

Odgovarajuća njega i održavanje

Podrazumijeva se da održavamo drvo i metale, ali kao da nam je pomalo strana pomisao da bismo trebali održavati i materijale kao što su kamen ili beton.

Održavanje kamenog poda, koje obuhvaća redovito čišćenje, povremena čišćenja i moguće periodične nanose zaštitnih slojeva, lakše je planirati i izvoditi ako su ugrađene stijene koje se jednako intenzivno mehanički habaju (dakle, ne mislimo na kombinaciju mramora i granita) te koje se pod utjecajem sredstava za čišćenje i impregnaciju ne rastapaju ili mijenjaju boju. Pritom treba uzeti u obzir da svaki kamen ima više ili manje razvijeni sustav kapilarnih pora, koje tekućine sa površine, posebno ako ona nije zaštićena, apsorbiraju u unutrašnjost. Ako se ne radi o vodi već o obojenim tekućinama, ostaju trajne mrlje koje obično ne možemo ukloniti niti ponovljenom obradom površine.

Zaključak

Kod oštećenja koja se pojavljuju na kamenu, kod utvrđivanja mehanizama i uzroka te pri traganju za odgovornima za ove pojave često se može čuti da je naručitelj sam zahtijevao spomenuti materijal. Samo, to često nije nimalo osnovana pomisao, jer se od kupca, koji je u pravilu laik na području poznavanja kamena, ne može zahtijevati donošenje ispravne ocjene o prikladnosti i podesnosti materijala za određenu namjenu. Za tako nešto on očekuje pomoć stručnjaka i smjernice koje bi morao dobiti i od izvođača poda odnosno dobavljača prirodnog kamena.

mag. Ana Mladenovič

PODIJELI