DILATACIJSKE FUGE – SASTAVNI DIO KERAMIČKE OBLOGE

Prilikom polaganja keramičke obloge potrebno je posebnu pozornost posvetiti izradi nacrta i izvedbi fuga, jer su one sastavni dio obloge, koji pripomaže njihovoj funkcionalnoj i estetskoj namjeni. Kod izrade nacrta fuga treba voditi računa o veličini pločica, veličini i geometriji položene površine, te o namjeni. Pored uobičajenih fuga iznimno je važno da budu pravilno nacrtane i izvedene takozvane dilatacijske fuge, jer tako smanjujemo opasnost odstupanja ili pucanja pločica zbog stezanja, stvrdnjavanja ili izvijanja. No, u praksi opažamo da se ugradnja dilatacijskih fuga dosta često izostavlja.

 Što su dilatacijske fuge i zašto ih treba ugraditi?

Kako razjasniti dilatacijske fuge? Prema njemačkom standardu DIN 18515-1, to su fuge koje dopuštaju pomicanje i smanjuju opasne napetosti između dijelova zgrade odnosno na vanjskim zidnim površinama. U engleskom jeziku nailazimo i na izraze »deformation joints« ili »expansion joints«, a i »movement joints«. Već sami nazivi ukazuju na to, da takve fuge time što se elastično (ili plastično) deformiraju, kompenziraju širenje do kojega dolazi radi ekspanzije ili pomicanja konstrukcijskih elemenata ili sastavnih dijelova keramičke obloge, te time onemogućuju nastajanje prevelikog pritiska na oblogu, koji bi uzrokovao pucanje ili odstupanje.

Napetosti odnosno promjene dimenzija u pravilu su posljedica više vrsta opterećenja: mehaničkog opterećenja, vlage ili sušenja podloge i temperature.

Svježe pripremljen beton ili podloga se steže radi hlapljenja vlage i vezivanja. To stezanje može iznositi i do 0,5 milimetara na metar, a u neugodnim klimatskim uvjetima traje i više od dvije godine. Ako je na takvu podlogu položena obloga, radi stezanja donjeg sloja nastaju napetosti u gornjem sloju. U pravilu je glavnina stezanja dosegnuta već nakon mjesec dana. Britanski standard BS 5385 Wall and floor tiling zato propisuje, da podloga mora odstajati čak šest tjedana prije polaganja pločica. U nekim slučajevima je standard još stroži, pa zahtijeva i duže vrijeme.

Mehanička opterećenja i deformacije su prije svega posljedica vlastitog opterećenja konstrukcije. W. Sitzler navodi da pri okomitim konstrukcijama kod običnog betona, ovisno o opterećenju, stezanje može dosegnuti i do 0,2 milimetra na metar. Dodatno treba imati na umu da mehanička opterećenja nastaju zbog unaprijed određenih namjena (teški elementi, vozila …). Jer, i ona pridonose napetostima u oblozi.

Promjena dimenzija izaziva i temperaturno djelovanje. U pravilu se pri povećanju temperature konstrukcijski elementi rastežu, a kod hlađenja stežu. Deformacija je ovisna o koeficijentu ekspanzije. On iznosi kod betona 0,01 mm / o C na metar, što znači da pri razlici temperature od, recimo – 30 stupnjeva Celzijusa, dolazi do rastezanja ili stezanja za 0,3 milimetra na metar.

Naravno, također treba voditi računa i o tome da u posebno neugodnim okolnostima mogu odjednom nastupiti i svi čimbenici, što dovodi do stvaranja velikih napetosti.

 Gdje treba predvidjeti dilatacijske fuge?

Dilatacijske fuge treba ugraditi posvuda gdje se očekuje stvaranje napetosti koja bi mogla prouzročiti oštećenja, a svakako:

–    uzduž konstrukcijskih spojeva;
–    na rubovima, gdje keramička obloga graniči s drugom površinom, na primjer uza zid ili stube, ili ako keramička obloga graniči s oblogom ili elementom od drugog materijala, recimo s nekim metalnim elementom;
–    preko čitave površine (ako se radi o velikim plohama) u odgovarajuće velikoj mreži.

U prva dva slučaja raspored fuga je jasan, a kod trećega je potrebno razmotriti koliko se gusto mreža treba postaviti. Što se tiče brojki, različiti nacionalni standardi ili propisi malo se razlikuju, no općenito vrijedi pravilo da mreža dilatacijskih fuga treba biti gušća, ako:

–    postoje veća hidrotermalna opterećenja,
–    je donja struktura pokretljivija i sklona deformacijama,
–    je keramička obloga kruta (polaganje na spoj),
–    su općenito zahtjevi glede uporabe stroži,
–    je širina dilatacijskih fuga manja.

Tako priručnik Ceramic Tile – Installation Handbook za vanjske obloge preporučuje 3-metarski razmak među dilatacijskim fugama ako su one široke 10 milimetara, odnosno 5-metarski ako su široke od 12 do 13 milimetara. P. Palmonari kao okvirnu smjernicu preporučuje, da razmak među dilatacijskim fugama kod obloga u unutarnjim prostorima iznosi od 4 do 6 metara pri polaganju pločica na spoj, odnosno od 6 do 10 metara pri uporabi uobičajenih fuga. Kod vanjskih obloga ovi su razmaci široki od 3 do 5 metara, odnosno od 2 do 3 metra pri polaganju na spoj.

Kako je i sama širina dilatacijskih fuga ovisna o više čimbenika (namjeni, gustoći dilatacijskih fuga …), teško je navesti točne brojke. Njemačka pravila propisuju širinu dilatacijskih fuga kod podnih obloga između 8 i 15 milimetara. Ako se izvode šire, potrebno je ugraditi profile (odnosno mehaničku zaštitu). Za dilatacijske fuge na fasadama propisuju najmanju širinu od 10 milimetara. Kod tamnih fasada, koje se tijekom ljeta mogu zagrijati, širina fuga trebala bi se povećati za 10 do 30 posto.

Značajna je također i dubina zapunjavanja, koja mora biti dostatna za dobro prianjanje uz podlogu.

Odgovarajući materijali za dilatacijske fuge

Budući da postoji više vrsta masa za fugiranje, a i mase za izvedbu dilatacijskih fuga, potrebno je pravilno utvrditi uvjete, na primjer nepropusnost, otpornost na vrućinu, sredstva za čišćenje, kemikalije, plijesan i bakterije.

Za uporabu u dilatacijskim fugama najprikladniji su elastični materijali. Kruti materijali nedostatno kompenziraju napetost, a kod materijala koji se plastično deformiraju (recimo – oni na podlozi od bitumena) može doći do istiskivanja materijala iz fuga. Najčešće se koriste polisulfidi, poliuretani i silikoni. Fuge je moguće ostaviti i prazne, premda to rijetko dolazi u obzir, ili ugraditi profile.Takvi profili mogu biti izrađeni iz recikliranog PVC-a, kombiniranog s elastičnim polietilenom. Za mehanički opterećena područja profili mogu biti od mjedi ili aluminija, i punjeni gumom. Oni također djelotvorno štite i rubove pločica.

 Zaključak

Iako se naoko radi o sitnicama, njihovo zanemarivanje može dovesti i do skupih oštećenja. Zato je prilikom izrade nacrta potrebno predvidjeti odnosno ocijeniti gore navedene parametre te ih na odgovarajući način rasporediti zbog rasporeda dilatacijskih fuga.

mag. Vilma Ducman

 

PODIJELI