BAMBUSOVINA nije drvo, nego materijal drvenastih stabljika velikog broja indijskih i azijskih grmolikih i stablastih biljaka. U osnovi, bambus je trava, a kemijski sastav tvari njegove stabljike sličan je onom kod drva. Stoga su i mnoga tehnička svojstva bambusovine usporediva s drvom. Stabljike, visoke kod nekih vrsta do 35 m, debele do 15 cm, imaju specifičan “bambusast” oblik: šuplje su, debljine vanjske stijenke oko 1 cm, a člancima (nodijima) su razdijeljene u uzdužne odsječke. Iz nodija se izdvajaju grančice (listovi) koje s rastom otpadaju. Bambusova stabljika nema grana, dakle nema ni kvrga, a staničje je u osnovi parenhim koji nema sržnih trakova, nego je uzdužno ustrojeno u dugačke, usporedne i dobro provodljive snopiće koji se vide prostim okom.
Bambusovina nema zone prirasta, kao što su kod drva vidljivi godovi sa zonama ranog i kasnog drva. Bambusova stapka raste iz zemlje samo u duljinu, pri čemu stanice s vremenom osržavaju i dosežu tvrdoću i čvrstoću. Parenhim na vanjskoj strani stabljike ima deblje, neprovodne stijenke. Ove imaju povećani udio inkrustata – uraslih kristala (naročito silikata) što daje svojstva dobre tvrdoće, a to staničje ima i povećan udio kristaline celuloze u odnosu na drvo. Na unutarnjoj strani stijenke gustoća i čvrstoća tkiva je manja.
Anatomski ustroj određuje karakteristična mehanička svojstva bambusovine: veliku čvrstoću na vlak i elastičnost, dobru tvrdoću, veliku cjepljivost, malu upojnost i slabu (lateralnu) permeabilnost, tj. propusnost za tekućine. Parenhim u ranom dobu godine sadrži dosta škroba pa je bambusovina vrlo neotporna na djelovanje gljiva i insekata, pogotovo je slabo trajna u dodiru s tlom.
Bambusovina ima slična higroskopska svojstva kao i drvo. Povećani udio kristaline celuloze, koja ne apsorbira vodu, omogućuje da pri istim uvjetima relativne vlažnosti zraka bambusovina postiže nešto niže (cca 1% manje) vrijednosti ravnotežnog sadržaja vode od drva. Uzdužno bubrenje i utezanje je kao i kod drva zanemarivo maleno, a u poprečnom smjeru, za razliku od drva, nema velikih razlika između radijalnog (tek nešto većeg) i tangentnog utezanja.
Bambusovina ima ujednačenija svojstva nego drvo jer nema kvrga, a tok vlakanaca (žice) je paralelan. Time je određena i vrlo ujednačena i fina tekstura na površini. Nodiji na blanjanoj površini stvaraju polja promjene teksture poroznog izgleda, ali nisu bitno propusnija od pravilne uzdužne strukture. Tijekom osržavanja internodijske stanice budu zapunjene zrakom, a parenhimske jažice su obložene ekzudatima i postaju slabo propusne. Stoga je upojnost tekuće vode površina stabljika mala, ali je i impregnacija znatno otežana.
Gustoća bambusovine od koje se izrađuje parket je visoka, oko 750 kg/m3, a s time je u vezi i velika tvrdoća od 40 N/mm2, nešto veća od bukovine i hrastovine. Vlačna čvrstoća prema navodima literature iznosi 200 do 300 N/mm2, što je više nego kod mnogih komercijalnih vrsta drva, ali bambusovina ima nešto manji modul elastičnosti i modul loma kod savijanja. Svojstva velike vlačne čvrstoće rabe se kod izrade ovješenih mostova i kod primjene za armaturu betona. Savitljivost i energija loma su vrlo dobre.
Slabe pektinske veze među vlakancima određuju malu smicajnu čvrstoću i veliku cjepljivost, što je prednost za izradu letvica, traka, pletiva, šindre i sl., ali može biti i mana pri mehaničkoj obradi poprečno na vlakanca i pri zabijanju čavlima ili vijcima. Jednoličnost strukture određuje dobra akustička svojstva i čestu primjenu za tradicionalne i moderne muzičke instrumente. Svjetla boja i fina tekstura ističu se kao odlike galanterije koja se izrađuje od bambusovine. Dobro se lakira i daje površine visokog sjaja.
LAMELIRANA BAMBUSOVINA se primjenjuje u Aziji od šezdesetih godina prošlog stoljeća, pogotovo za građevne konstrukcije i podne obloge, za dijelove kuća, brodova i pokućstva, a rađena su i ispitivanja na lameliranoj građi od materijala uzgojenog u Americi. Širinski i debljinski uslojene bambusove daske lijepljene rezorcinskim ljepilom su se pokazale boljima od lameliranog drva u smislu čvrstoće na savijanje i dimenzionalne stabilnosti, iako nešto manjeg modula elastičnosti. U postupku lameliranja, stabljike bambusa cijepaju se na letvice koje se ravnaju i izrađuju im se bočne sljubnice, zatim se širinski lijepe, blanjaju se i lijepe debljinski, te završno profiliraju i eventualno površinski obrađuju.
BAMBUSOV PARKET dolazi u nekoliko varijanti:
Vrste bambusovog parketa na našem tržištu, odozgo prema dolje:
Uslojeni (ukočeni) pareni bambus, 10 mm debljine
Uslojeni (ukočeni) prirodni bambus 10 mm debljine
Ugušćeni, pareni bambus, 15 mm debljine
Horizontalno (debljinski i širinski) slijepljeni svijetli parket 15 mm
Vertikano (debljinski) slijepljeni svijetli parket 15 mm
BAMBUSOVE PARKETNE DASKE debljine 15 mm izrađene su predobradom letvica dimenzija 20×6 mm prvo u širinski spojene plohe, tako da je naličje stabljike (vanjski prenhimski sloj čiste tangentne teksture) uvijek postavljen na jedno lice. Lamele su zatim debljinski usporedno lijepljene prozirnim ljepilom tako da vanjsko lice stabljika čini gornje lice parketa, te su nakon toga četverostrano blanjane (profilirane) na točne dimenzije. Vertikalni „kant” parket načinjen je samo debljinskim lijepljenjem bambusovih letvica po širini parketne daske. Pero i utor nominalne su širine 5 + 0,2 mm, visina gaznog sloja 5,5 mm. Nema impregnacije, a površinska obrada može biti izvedena industrijskim lakom, a u tom slučaju su bridovi lica uobičajeno skošeni.
BAMBUSOV TAMNI UGUŠĆENI PARKET izrađen je predobradom letvica nepravilnih dimenzija lijepljenjem (vjerojatno polikondenzacijskim ljepilom) u drvonitne otpreske, pod utjecajem tlaka i visoke temperature. Otpresci su nakon toga četverostrano blanjani (profilirani) na točne dimenzije. Bridovi su jako cjepljivi i „špranjavi“, stoga se obavezno radi s rukavicama.
BAMBUSOV USLOJENI (UKOČENI) PARKET relativno je malih dimenzija debljine i primjenjuje se tamo gdje je potrebna velika dimenzijska stabilnost dasaka (npr. na podnom grijanju). Širinski lijepljene plohe od bambusovih traka blanjaju se i bruse, a onda se debljinski lijepe u tri sloja, s time da srednji sloj ima okomiti smjer vlakanaca u odnosu na lice i naličje parketa.
ODLIKE BAMBUSOVIH PARKETA
Kao što se vidi iz tablice, bambusovina ima svojstva visoke tvrdoće okomito na vlakanca, čak i bolje od tvrdih vrsta drva, što je povoljno za primjenu za podne elemente. Pri tome bambusovina ima i vrlo mali koeficijent dimenzijskih promjena s promjenom vlage, tako da se smatra stabilnom podnom oblogom kod suhe ugradbe. Bambusovina ima finu i jednoliku teksturu, fin i ujednačen tok anatomskih elemenata građe, te ujednačenu boju, što sve doprinosi povoljnom, smirenom estetskom ugođaju. Primjena laka dobre punoće filma kod prvog polaganja ili obnavljanja dat će podnu plohu dobre tvrdoće i otpornosti na udar, te visokog sjaja i izuzetnih estetskih osobina.
NEDOSTACI BAMBUSOVOG PARKETA
Bambusov parket se proizvodi isključivo u obliku podnih dasaka relativno velike dužine (ca 900 mm) u odnosu na širinu, i nije predviđen za unakrsno polaganje (četvorine, riblja kost). Stoga postoji relativno velik rizik dimenzijskih promjena samo u jednom smjeru prostorije, pa je kod većih prostora potrebno predvidjeti dilatacijske reške na sredinama podnih ploha.
Bambusovina iskazuje laganu cjepljivost pa se kod nas preporučuje polaganje isključivo lijepljenjem na nosivu podlogu. Zbog male čvrstoće raslojavanja bambusov parket se ne može izvesti s „klik“ izvedbom kopčanja dasaka, tako da se ne može primijeniti za membranske
podove kod suhog polaganja. Mehanička oštećenja udarcima čekića su neizbježna, a čavlanje je rizično zbog male čvrstoće na cijepanje. Polagati treba na sloj malovodnog ili dvokomponentnog, bezvodnog parketnog ljepila.
Bambusovina je dimenzijski stabilnija od masivnog drva, ali dolazi na tržište s vrlo niskim sadržajem vode (najčešće 5,5-7%, slično kao vlaknatice ili MDF ploče) što primjenu ovog materijala u uvjetima granične vlage podloge ili zraka čini vrlo rizičnom. Bambusovi lamelirani parketi mogu se polagati na sve suhe podložne konstrukcije, ali kod primjene na cementne podloge (klasične estrihe) striktno se treba pridržavati kontrole uvjeta polaganja, pri čemu sadržaj vode estriha treba biti ispod 2,3 % bez izraženoga gradijenta (dakle jednoliko suho po cijeloj dubini podloge), a relativna vlaga zraka u prostoru ne bi smjela biti viša od 65%. Zbog dimenzijske nestabilnosti ovoga parketa pri tako niskom sadržaju vode, i naličje je neki puta lakirano jeftinijim lakom da se spriječi vodoupojnost pri polaganju i pojava koritavljenja bridovima prema gore.
Bambusov parket dolazi u relativno malim debljinama, pri čemu je gazni sloj (od vrha pera do lica) debeo samo 5 mm i omogućuje malo obnavljanja. Ako se površina brusi, to treba izvesti vrlo pažljivo, u smjeru vlakanaca, finijim granulacijama brusnoga papira. Otklanjanje tvrdog površinskog sloja brušenjem otvorit će podložne, mekše i poroznije slojeve staničja za lakiranje, pa je površinsku obradu kod obnavljanja potrebno provesti pozornije i sa više materijala.
Suha čvrstoća spoja većine ispitanog bambusovog parketa je vrlo dobra, ali mokra čvrstoća može biti slaba, s kohezijski oslabljenim slojem ljepila, te nije uvijek veća od zahtijevane čvrstoće za vlagootporna ljepila (D3 grupa otpornosti po HRN EN 203). Kondicioniranjem iza sušenja ponekad dolazi do delaminacije zbog naprezanja uslijed utezanja, te se ljepilo ne može smatrati vlagootpornim. Ovo ograničava polaganje bambusovog lameliranog parketa na vrlo suhe podne podloge, a preporučuje se i primjena malovodnih ili bezvodnih, dvokomponentnih parketnih ljepila. Dobavljač mora dokazati dobru vlagootpornost i čvrstoću lijepljenoga spoja, u protivnom se bambusov parket ne preporučuje u prostorima s mogućnošću navlaživanja (javni prostori, prostori velikog internog prometa, kuhinje, kupaonice, prostori koji se čiste vodom). U velikom zahvatu bambusovog parketa na našem tržištu treba znati da cijena jeftinog, ali lošeg proizvoda, može u konačnici biti vrlo visoka. Kao i kod drugih proizvoda koji naglo osvajaju tržište (npr. plastičnih prozora ili laminata) i ovdje se iskazuje vrijednim staro pravilo: ne isplati se kupovati najjeftinije proizvode.
Prof.dr.sc. Hrvoje Turkulin
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
