5. Projekt ekomuzeja Ščitarjevačke Posavine – integralno očuvanje i unaprjeđenje arheološke, kulturne i prirodne baštine
Diplomski rad na Arhitektonskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu autora Jurice Zovkića pod mentorstvom doc.dr.sc. Marka Rukavine sagledava ščitarjevski kraj na četiri prostorne razine, odnosno četiri prostorna mjerila: 1) Zagrebačka regija i sustav izletničko-rekreacijskih područja, 2) ekomuzej Ščitarjevačke Posavine, 3) naselje Ščitarjevo i 4) središte naselja Ščitarjevo s arheološkim parkom.
5.1.Nova zagrebačka izletničko-rekreacijska zona
Uz zaštićena prirodna područja parkova prirode, Medvednice na sjeveru grada, Samoborskog i Žumberačkog gorja na zapadu koja su poznata izletničko-rekreacijska područja Zagreba predlaže se aktivacija područja na jugo-istoku grada, na području zaštićenih prirodnih i kulturnih predjela uz rijeku Savu prema Sisku i Parku prirode Lonjsko Polje. Predloženo izletničko-rekreacijsko područje bi u sustav uključivalo i širi prostor antičke Andautonije kao područje planiranog ekomuzeja.
U smislu planske aktivacije okolice Zagreba potencijal područja je daleko veći te nadilazi kulturno-povijesne i prirodne vrijednosti samo antičke Andautonije i Ščitarjevačkog kraja te se prostorni potencijal promatra i s druge obale rijeke Save – pojas prirodnih i pejzažnih vrijednosti istočno od zagrebačke obilaznice do Rugvice. Tamo se nalaze zaštićeni predjeli Sava kod Hruščice (slika 6.) te Sava nizvodno od Hruščice kao dio europske mreže Natura 2000. Na tom prostoru su prepoznati još neiskorišteni potencijali različitog korištenja jezera nastalih kao posljedica eksploatacije šljunka. Sve navedeno su pretpostavke za uspostavu nove izletničko-rekreacijske zone grada.
(slika 6. Sava između Hruščice i Drenja Ščitarjevskog)
5.2.Ekomuzej Ščitarjevačke Posavine
Na širem području antičkog grada koje uključuje i nekada izvangradsko antičko ruralno područje s brojnim antičkim gospodarskim objektima, a koje je danas prostorno omeđeno trasama gradske obilaznice, nove ceste prema aerodromu, te tokom rijeke Save planira se uspostava ekomuzeja [19] Ščitarjevačke Posavine (slika 7.). Idejno programsko rješenje ekomuzeja uključuje slojevitu prezentaciju brojnih vrijednosti ovog područja koje uključuje antičku, tradicijsku, pejzažno-ambijentalnu i nematerijalnu baštinu. Prostorna osnova ekomuzeja temelji se na pretpostavljenoj mreži centurijacije antičke Andautonije [10]. Upravo na presjecištima linija centurija predlaže se izgradnja potrebne posjetiteljske infrastrukture novog ekomuzeja, a sama centurijacija u konačnici postaje dijelom i nove komunikacije živog muzeja. Uz centurijaciju muzej bi koristio i postojeće prometne komunikacije i putove na promatranom području.
(slika 7. Ekomuzej Andautonija – idejno rješenje, J. Zovkić)
Planirane su tri tematske pješačko-biciklističke staze (arheološka, etnološka i ruta krajolika) koje omogućuju obilazak svih vrijednosti područja. U svrhu prezentacije i interpretacije arheološke i kulturne baštine planira se: uređenje arheološkog parka, izgradnja parkirališta za posjetitelje i novog interpretacijskog centra, prezentacija antičkog gradskog rastera, postavljanje interpretacijskih ploča oko uređenih arheoloških pojedinačnih nalaza izvan antičkog grada (vidljivi tragovi antičke cestovne infrastrukture, ostaci antičke luke, ostaci antičkih villa i građevina, ostaci nekropole i dr.), riječna tura replikom antičkog broda, prezentacija rimske poljoprivrede i gastronomije, očuvanje, zaštita i prezentacija povijesnih naselja Ščitarjevo, Sasi, Novaki Ščitarjevski i Drenje Ščitarjevsko, rekonstrukcija nestalog zaseoka Čišnjak gdje bi se mogle premjestiti ugrožene tradicijske drvene kuće prepuštene propadanju, postava interpretacijske ploče na mjestu nestale kurije Scitarozy, vođene ture i dr. U svrhu prezentacije i interpretacije prirodnih vrijednosti poput rukavaca i krajolika uz rijeku Savu planira se uređenje biciklističkih i pješačkih staza, šetnje s vodičima, postava vidikovaca, promatračnica za ptice, male zvjezdarnice, obilazak područja konjima, balonske ture i dr. Uz navedene sadržaje koji bi se mogli izvoditi u više faza planirani su i novi sportsko-rekreacijski i ugostiteljski sadržaji te autokamp kako bi ščitarjevsko područje moglo postati atraktivno mjesto za jednodnevne ili višednevne izlete Zagrepčana i njihovih gostiju. (slika 7.)
Neposredno izvan obuhvata ekomuzeja nalazi se međunarodna zračna luka Zagreb i gradska obilaznica koja ovo područje povezuje s ostatkom svijeta te je nepresušni izvor potencijalnih stranih posjetitelja čime se dodatno otvara turistički potencijal ovog područja.
(slika 8. Idejno urbanističko rješenje Gradišća s idejnim rješenjem prezentacije rimskog grada – prostorni prikaz, J. Zovkić)
5.3.Povijesno naselje Ščitarjevo
Ščitarjevo kao centar i fokus ekomuzeja uz arheološko naslijeđe još uvijek uspijeva sakriti vrijedne etnografske elemente povijesnog naselja koje bi trebalo, ako ne u cijelosti onda barem djelomice sačuvati i prezentirati. Potrebno je sanirati i brojne loše graditeljske zahvate u prostoru koji narušavaju prostorni sklad. Samo dva spomenika (župna crkva i raspelo) se trenutno nalaze pod pravnom zaštitom na listi kulturnih dobara RH iako bi taj popis, s obzirom na arheološke i etnološke vrijednosti naselja mogao biti znatno veći. U prostornom planu PPUG Velika Gorica naselje Ščitarjevo je evidentirano kao kulturno-povijesna graditeljska cjelina te su evidentirani i drugi elementi nepokretne kulturne baštine, a za arheološko područje je određena uža i šira zona zaštite koji se štite samo općim planskim mjerama zaštite. Upravo je zaštita, očuvanje i prezentacija bila okosnica predloženog idejnog urbanističkog rješenja naselja Ščitarjevo koje se oslanja na rezultate arheoloških istraživanja i valorizaciju arheološkog naslijeđa, ali i na valorizaciju postojeće izgradnje na području naselja s predloženim planskim mjerama zaštite, kojim su se pokušale pomiriti vrijednosti arheološkog naslijeđa s vrijednostima kulturno-povijesne cjeline. Rješenje uključuje prijeko potrebnu korekciju planirane trase županijske prometnice iz centra naselja te izgradnju obilaznice kako bi se stvorili nužni uvjeti za razvoj seoskog turizma u skladu sa smjernicama ekomuzeja. Naglasak je na postupnom smanjenju građevinskog područja naselja u svrhu zaštite arheoloških ostataka pod zemljom, ukidanju tranzitnog prometa i preseljenju prometa u mirovanju iz središta Ščitarjeva, restauraciji tradicijske drvene izgradnje, sanaciji neprilagođene suvremene gradnje, izgradnji novog interpretacijskog centra i parkirališta za posjetitelje izvan uže zone zaštite, prezentaciji antičkog gradskog rastera, bez dodatnih arheoloških iskopavanja u prvoj etapi kao novog perivojnog javnog prostora te dovršenju uređenja arheološkog parka s vidljivim ostacima antičke arhitekture i uređenju središta naselja. (slika 8.)
(slika 9. Idejno urbanističko rješenje Gradišća s idejnim rješenjem prezentacije rimskog grada – prostorni prikaz, J. Zovkić)
5.4.Obnova središta naselja Ščitarjevo
Idejno urbanističko rješenje središta Ščitarjeva odnosi se na centralni trg i današnji arheološki park. kojim su se pokušale pomiriti vrijednosti arheološkog naslijeđa s vrijednostima kulturno-povijesne cjeline samog središta seoskog naselja. Izmicanjem trase prometnice formira se ljevkasti trg (slika 9.,10. i 11.) s kolno pješačkom površinom prikladniji za pitomu ruralnu sredinu. Planirana tipološka rekonstrukcija građevina na zapadnom pročelju trga ispravlja narušene prostorne odnose nastale rušenjem povijesne drvene izgradnje i izgradnjom građevina u 20. stoljeću (Konzum, pošta, trafostanica, ugostiteljski objekti).
(slika 10. Idejno urbanističko rješenje središta Ščitarjeva s idejnim rješenjem prezentacije rimskog grada – prostorni prikaz trga, J. Zovkić)
Površinu novog trga krasi parterna grafika s prikazom antičkih ulica kojom je definiran i ulaz u arheološki park, a zapadno pročelja trga čine dvije nove drvene građevine oblikovane u skladu s mjerilom i oblikovanjem povijesne arhitekture te sadržajima potrebnim stanovnicima, ali i posjetiteljima. Sadržaji uključuju trgovinu mješovitom robom, poštu, prostor za kulturno umjetničko društvo, galeriju naivne umjetnosti, info centar ekomuzeja i blagajnu arheološkog parka, suvenirnicu te restoran s tradicijskom hranom i caffe bar koji oživljavaju plohu trga. Površinu trga dodatno obogaćuje maketa antičke Andautonije, replika drvenog bunara i antičkog miljokaza te drvene klupe u sjeni stare murve. Ukidanjem tranzitnog prometa trg postaje prostor za priredbe, proslave, festivale te brojna druga događanja u središtu naselja.
(slika 11. Idejno urbanističko rješenje Gradišća s idejnim rješenjem prezentacije rimskog grada – prostorni prikaz perivojnog uređenja i prezentacije rimskog rastera)
6. Zaključak
Iz svega navedenog jasno je da je stanje zaštite arheološkog naslijeđa više nego alarmantno. Pod hitno je potrebno zaustaviti devastaciju arheoloških ostataka antičke Andautonije širenjem groblja i moguću realizaciju planirane trase županijske ceste i hidroelektrane Drenje prije nego što se ovaj kraj nepovratno devastira. Nužno je informirati lokalno stanovn ištvo o potrebi vrednovanja kulturne i prirodne baštine na području, informirati o smjernicama gradnje i oblikovanja naselja kako bi uspjeli održati i očuvati vrijednost tradicijske ruralne cjeline Ščitarjeva, a istovremeno očuvati i arheološke ostatke koji se nalaze na području cijelog naselja. Potom je potrebno učiniti ono što je već odavno trebalo, upisati cijelo područje grada Andautonije u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao trajno zaštićeno kulturno dobro. Samo tako se može osigurati očuvanje i zaštita kvaliteta i vrijednosti prostora kao ogromnog turističkog i izletničko-rekreacijskog potencijala za stanovnike šireg zagrebačkog prostora koje moramo očuvati za nas i za generacije koje dolaze. Jedno od mogućih rješenja ponuđeno je i izrađenim, ovdje prikazanima, diplomskim radom.
Zahvala i posveta Dorici Nemeth-Ehrlich za svu ljubav i znanje koje je nesebično davala. Kao mali prilog njenim naporima i radu na očuvanju Andautonije.
7.Literatura
[1] Zovkić, J. (2021.), Ekomuzej Andautonija, diplomski rad, Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
[2] Gračanin, H., (2012.), Povijest grada Zagreba, Knjiga 1 – od prethistorije do 1918., Novi Liber, Zagreb
[3] Gregl, Z., (1991.), Rimljani u Zagrebu, Mladost / Latina et Greca, Zagreb
[4] Klemenc, J. (1938.), Archeologische Karte von Jugoslavien, Blatt Zagreb, Beograd
[5] Nemeth-Ehrilich D., Kušan Špalj D. (2007), 2000 godina Andautonije: od rimskog grada do arheološkog parka, Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb
[6] Groh, S. (2013.), Novosti u urbanizmu municipija Andautonije – Ščitarjevo (gornja Panonija, Hrvatska) Analiza i arheološko-povijesna interpretacija geofizičkih mjerenja iz 2012. godine, „VAMZ“, XLVI: 89-113
[7] Katančić, M.P. (1795.), DE SITU ANDAUTONII I AGRO SCHITARIEVI,u: Specimen Philologiae et geographiae Pannoniorum, 120-144, Zagreb
[8] Natpis na mramornoj ploči iz Petrovine Turopoljske posvećen je senatoru Funisulanu po odluci andautonijskih vijećnika (1. st.), a na njegovoj je stražnjoj strani uklesan reljef božice Nemeze ispod kojega se spominje Julije Viktorin, vijećnik municipija Andautonije (2–3. st.).
[9] Obad Šćitaroci, M. (1980.), Mogućnosti Ščitarjeva, „Čovjek i prostor“, 322: 23, Zagreb
[10] ***(2009.),Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. st. – Zagrebačka županija I, II, Hrvatski institut za povijest, Zagreb
[11] ***(2006.-2015.), Prostormi plan uređenja grada Velika Gorica
[12] ***(2009.), Detaljni plan uređenja proširenja groblja Ščitrjevo
[13] Obad Šćitaroci, M. (1979.), Ščitarjevo, diplomski rad, Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
[14] Horvat, J., Jukić, T. (1991.), Arheološki park u Ščitarjevu: Prilog mogućnosti prezentacije arheološkog lokaliteta, „Obavijesti HAD“, 12, Zagreb
[15] https://www.muzej-turopolja.hr/etno-kuca-scitarjevo/ (07. rujna 2023.)
[16] Kušan Špalj, D., Nemeth-Ehrlich, D. (2005.), Arheološki park Andautonija: projekt daljnjeg razvoja kao Ekomuzeja ščitarjevske Posavine i Dani Andautonije u Ščitarjevu, „Informatica museologica“, 36: 24-29, Zagreb
[17] Rukavina, M. i Obad Šćitaroci, M. (2013.), Arheološki parkovi kao pejzažni prostori grada – Andautonija u kontekstu Zagreba i okolice, u: Zelenilo grada Zagreba – međunarodni znanstveni skup, HAZU, 108-116, Zagreb
[18] https://studioparallel.hr/?q=project&no=23 (07. rujna 2023.)
[19] Ekomuzej je pravac koji nastoji integrirati ljudski faktor s aspektima prostora i vremena uz realizaciju na lokalnoj razini s ciljem približavanja javnosti putem različitih medija, kao što su interpretacijske poče, šetnje s vodičima ili oživljeni povijesni događaji. Osnovna razlika između ekomuzeja i muzeja na otvorenom je u konstantnom angažmanu lokalnih ljudi i zajednice te volontera profesionalaca u upravljanju i održavanju. Dok klasični muzeji gotovo fragmentirano pokušavaju odgvoriti potrebama publike, ekomuzeji nastoje objediniti muzejsku ponudu i održivi razvoj područja, a za ishodište uzimaju cjelokupno čovjekovo iskustvo. https://arheo.ffzg.unizg.hr/ska/fragmenti/2-3/ekoMuzeji.htm (08. rujna 2023.)
[20] Kadi, M. (2021.), Centurijacija andautonijskog agera, „KiG“, 20 (35): 76-91, Zagreb
