Površine lakiranih drvenih podova-površinska svojstva i ispitivanja – 3. dio: rezultati i razredba

U prošla smo dva broja Koraka (br 1 i br 2/2012) opisivali najvažnije metode za ispitivanje površine podova, koje se poglavito odnose na površinske filmove (ili filmogene premaze). Metode ispitivanja koje vrijede u Republici Hrvatskoj one su koje smo preuzeli putem Europskih normi; ta ispitivanja nisu obavezna, ali su jako važna kako za proizvođače lakova (sustava za površinsku obradu podova) tako i za proizvođače gotovih podnih obloga (industrijski lakiranog masivnog te pogotovo dvoslojnog ili troslojnog parketa).

Rezultatima ovih ispitivanja oni mogu deklarirati kvalitetu svojih proizvoda i korisnicima ponuditi informaciju o tome kojem je prostoru namijenjen njihov proizvod (npr. prostoru domaće ili javne uporabe, prostoru malog, srednjeg ili velikog intenziteta pješačkog prometa, sportskim podovima). Tim se rezultatima, dakle, prikazuje odgovara li koji proizvod predviđenoj namjeni i kako on svojom otpornošću, a ne samo cijenom, udovoljava zahtjevima natječaja – tendera. Tim se pokazateljima, isto tako, korisnike usmjerava na pravilan izbor materijala kod kupnje i umanjuju se mogućnosti nesporazuma tj. reklamacija koje mogu proisteći iz primjene neodgovarajućeg površinskog sustava za predviđenu namjenu. Upozorili smo, međutim, i na svojevrsne diskrapancije i nedostatnosti među mogućim pokazateljima kvalitete dobivenim određenim ispitnim metodama prema Europskim normama. U ovom ćemo, trećem, nastavku prikazati neke od dobivenih rezultata, ukazati na moguće nepotpunosti ispitnih normi i ukazati na to kako razvojni rad na polju povšina podnih obloga u Laboratoriju za drvo u graditeljstvu LDG, akreditiranom za ispitivanja i ovlaštenom za ocjenu sukladnosti drvenih podova, može doprinijeti poboljšanju ovog normativnog sustava i kvaliteti podnih lakova.

Korak 39-2012.inddUVOD

Rezultati određenog izbora ispitivanih površinskih sustava lakova prikazani su u Tablici 1. Radi lakšeg praćenja interpretacije rezultata pozivamo čitatelje da još jednom otvore i Tablicu 1 iz 1. dijela ove serije članaka (Korak br 1/2012, str. 20). U tekstu i tablici ovoga članka rabljeni su simboli i kratice opisani u stupcu 2, s time da brojevi označavaju broj temeljnih i završnih slojeva laka.

Austrijska norma ÖNORM C 2354:2009 donosi razredbu nekih svojstava lakova koja njihovi filmovi moraju zadovoljiti s obzirom na mjesto uporabe i intenzitet pješačkoga prometa. S obzirom da ne postoji Europska norma koja bi donosila ovakvu ili sličnu razredbu, mi smo se uglavnom služili razredima kvalitete navedenim u austrijskoj normi, te u normi za furnirane podne obloge (HRN EN 14354:2008, vidi diskusiju u prvom članku iz serije, Korak br 1/2012). Rezultati laboratorijskih ispitivanja parketnih lakova različitih proizvođača i kemijskog sastava pokazuju izvrsnu adheziju kod svih ispitivanih lakova u skladu sa zahtjevima svih vidova uporabe na podu prema normi ÖNORM C 2354:2009. S druge strane, elastičnost ispitanih lakiranih sustava pokazuje vrlo velik raspon rezultata, ali samo jedan sustav UV otvrdnjavajućeg laka ne zadovoljava postavljeni zahtjev na elastičnost (nedozvoljena pukotina prema ÖNORM C 2354:2009 nastala je kod 0,6 mm). Zanimljivo, upravo je taj sustav UV otvrdnjavajućeg vodenog laka, jedini ispitivan na jasenovini, podjednake debljine filma sa ostalim laboratorijski pripremljenim uzorcima, pokazao izvrsna svojstva otpornosti na udar i trošenje za primjenu u privatnim prostorima jakog intenziteta (prema HRN EN 14354:2008 spadao bi u razred 23 u što norma HRN EN 685 uvrštava prostore poput dnevnih boravaka, blagovaonica ili hodnika). Ovakav nesrazmjer rezultata bi se mogao pripisati vrsti drva i/ili sustava površinske obrade budući da su UV otvrdnjavajući lakovi općenito manje elastičnosti a veće otpornosti na trošenje. Kakogod, niti ostali „klasični“ sustavi ne pokazuju očitu vezu otpornosti na trošenje, udar i elastičnosti. Tako imamo primjerice jednokomponentni poliuretanski akrilni lak koji po pitanju otpornosti trošenju i elastičnosti spada u razred intenzivne uporabe u privatnim prostorima (3400 ciklusa po Taberu s padajućim pijeskom razvrstava ga u razred 23 prema HRN EN 14354), po pitanju otpornosti na udar (visina pada kugle manja od 300 mm) ne zadovoljava niti uvjetima umjerenog prometa (razred 21 naime postavlja kao minimalni zahtjev da pad kugle s visine manje od 800 mm još uvijek ne prouzroči štetu). Postavlja se pitanje nije li za očekivati bolju vezu otpornosti na udar s elastičnosti.

Korak 39-2012.inddNa slici 1 prikazali smo nesrazmjer u ocjenjivanju kvalitete lakova prema različitim normama, gdje jedan te isti uzorak prema metodi abrazije s padajućim pijeskom predstavlja slabu kvalitetu, a prema ispitivanju za sportske podove predstavlja vrhunsku kvalitetu.

Slika 1a i b. Sustav dvokomponentnog poliuretanskog laka ispitivan na trošenje (abraziju) dvjema različitim metodama. Lijevo je prikazano trošenje po metodi s padajućim pijeskom po normi HRN EN 13696 (plavo je obojeno drvo nakon 1700 ciklusa do prebrušenja laka). Po normi klasifikacije furniranih podnih obloga HRN EN 14954 ovaj bi lak s manje od 3000 ciklusa zadovoljio samo uvjete umjerenog kućnog prometa. Taj isti lak, ispitan abrazivnim kotačima prema normi za sportske podove (HRN EN ISO 5470-1 (desna slika)) pokazuje odlična svojstva otpornosti na trošenje, jer od maksimalno dozvoljenih 80mg prebrušenog materijala nakon 1000 ciklusa gubitak mase iznosi samo 15,7mg.


Korak 39-2012.inddZAKLJUČAK
Konačno valja izdvojiti kako „klasični“ sustavi visoke kvalitete ipak pokazuju vrlo ujednačena svojstva. To su jednokomponentni poliuretanski vodeni završni lak nanesen u tri sloja i dvokomponentni poliuretanski vodeni završni lak u dva sloja u kombinaciji s jednokomponentnim vodenim temeljnim lakom u jednom sloju. Ova dva sustava, prema otpornosti na trošenje (više od 5000 ciklusa s padajućim pijeskom), prikladna su primjeni u javnim prostorima umjerenog intenziteta (hotelske spavaće i konferencijske sobe i manji uredi – razred 31), a prema otpornosti na udar mogu se preporučiti za uporabu u javnim prostorima najvećeg intenziteta (razred 33, tj. pad kugle s više od 1400mm bez nastanka pukotine). Isto tako možemo izdvojiti sustav dvokomponentnog poliuretanskog otapalnog (2K PU O 4) i vodenog (2K PU V 2) laka koji su po svojstvima prikladni primjeni u privatnim prostorima najvećeg intenziteta prometa. Kod svih ispitivanih sustava, međutim, može se primijetiti da kod istoga generičkoga tipa premaza debljina filma jako utječe na kvalitetu površine. Ovo je pogotovo istaknuto kod tvorničkih (UV-otvrdnjavajućih) sustava te kod poliuretanskih vodenih lakova, gdje se razlike debljine suhoga filma od samo desetak mikrometara mogu povezati sa značajno velikim razlikama u otpornosti na udar i trošenje. Normiziranim metodama manjkaju razredbe kvalitete proizvoda prema dobivenim rezultatima ispitivanja.  Napominjemo da se kriteriji ocjene kvalitete pojavljuju u normi za furnirane podne obloge, no kako se ispitivanja i za masivni parket provode po srodnim metodama, u ovom ih slučaju uzimamo kao relevantne za sve podne obloge. Ipak, pogotovo kod ispitivanja otpornosti na udar, trebalo bi preciznije razraditi kriterije ocjene kvalitete s obzirom na veličinu i masu kugle i vrstu podloge na koju se postavlja ispitni uzorak, te granice razreda kvalitete prema dobivenim brojčanim vrijednostima.

Cilj ovog rada nije bio utvrditi konačnu rang listu generičkih tipova parketnih lakova po njihovoj kvaliteti, već prikazati:

  1. sustave ispitivanja parketnih lakova
  2. sustave ocjenjivanja temeljem dobivenih rezultata
  3. usklađenost dobivenih rezultata

Rezultati pokazuju kako pojedina ispitivana svojstva nisu dobro usklađena, tj. kako pojedini proizvod po jednom svojstvu zadovoljava tek kriterije najslabijeg razreda kvalitete, a po drugom spada u najviši. Ovo može biti posljedica slučajnosti ili ispitivanja nereprezentativnog uzorka, ali i posljedica nepravilno formuliranih načina ispitivanja ili neuravnoteženih kriterija u različitim normama za definiranje svojstava površine lakiranih podova.

Nastavak stručnog rada u Laboratoriju za drvo u graditeljstvu (LDG) obuhvatit će  preispitivanje kriterija ocjene kvalitete lakiranih drvenih površina temeljem rezultata ispitivanja na osnovu ovdje navedenih normi. Nadalje, aktivnosti LDG laboratorija će se fokusirati na pripremu Hrvatske norme za razredbu tehničke kvalitete drvenih podova. Na temelju takve norme bit će moguće arhitektima i investitorima planirati vrstu površinske obrade koja će zadovoljavati uvjete u uporabi. Primjerice, projektiranje neke škole ili javnog centra definirat će uporabu površinske obrade koja osigurava uporabu u prostorima javnog unutarnjeg prometa velikog intenziteta (opterećenja) te obnavljanje u što dužem razdoblju (recimo, svakih 7-10 godina).

Takva će norma, također, omogućiti proizvođačima sustava za površinsku obradu drvenih podova da točno definiraju područje primjene pojedinih njihovih proizvoda i na taj način izbjegnu moguće reklamacije zbog nepravilne primjene nekih njihovih sustava.

Na kraju, podopolagači i korisnici prostora moći će točnije odrediti vrijednost koju dobivaju za svoj novac i odabrati optimalan površinski sustav s estetskih, fizikalnih i troškovnih aspekata. U idealnom slučaju, dakle, razvojni stručni rad donosi dugoročne dobrobiti cijeloj struci,  ali i krajnjim korisnicima.

prof.dr.sc. Hrvoje Turkulin
dr.sc. Vjekoslav Živković
Nenad Valdec, dipl.ing.

LITERATURA:

  1. Miklečić, J., Jirouš-Rajković, V., Antonović, A., Španić, N. 2011: Discolouration of thermally modified wood during simulated indoor sunlight exposure. BioResources. 6
  2. Jirouš-Rajković, V., Mihulja, G., Horvat, B. 2006: Promjene boje lakirane trešnjevine i javorovine u interijeru. Drvna industrija. 57(2): 59-65
  3. Jirouš-Rajković, V., Turkulin, H., Dolušić, Ž., Štivičić, Š. 2003: Lightresistance of wood indoors. Wood in construction industry / Jambreković, V. ; Despot, R. (ur.).
    Zagreb : Šumarski fakultet, 2003. 59-68
  4. HRN EN 14354:2008 Wood-based panels – Wood veneer floor covering (EN 14354:2004+AC:2006) (Ploče na bazi drva – furnirane drvene podne obloge)
  5. HRN EN 685:2008 Resilient, textile and laminate floor coverings – Classification (EN 685:2007) Elastične, tekstilne i laminatne podne obloge – Razredba
  6. HRN EN 14904: 2008: EN 14904 – Surfaces for sports areas – Indoor surfaces for multi-sports use – Specification. Površine sportskih prostora – unutarnje površine za višenamjensku sportsku uporabu – Specifikacija.
  7. HRN EN ISO 5470-1: Rubber- or plastics-coated fabrics — Determination of abrasion resistance — Part 1: Taber abrader. Gumene ili plastificirane podne obloge – određivanje otpornosti na trošenje – Prvi dio: Taberov abrazer.
  8. ÖNORM C 2354:2009 Transparent sealing materials for wooden floors and sealings made thereof ― Minimum requirements and test methods (Transparentni matrijali za lakiranje drvenih podova i lakovi načinjeni od njih – minimalni zahtjevi i ispitne metode)
  9. HRN EN 13696:2010: Wood flooring – Test methods to determine elasticity and resistance to wear and impact resistance  (Drveni podovi – ispitne metode određivanja elastičnosti, otpornosti na trošenje i  udar)