Sendajski okvir do 2030. i iskustva nakon katastrofalnih potresa u Hrvatskoj 2020.

Sendajski okvir za smanjenje rizika od katastrofa 2015. – 2030. trenutno je najaktualniji dokument koji detaljno govori o potrebi i aktivnostima na smanjenju rizika od katastrofa, a usvojen je na Svjetskoj konferenciji o smanjenju rizika od katastrofa u organizaciji UN-ova ureda za smanjenje rizika od katastrofa, 2015. godine u Sendaiu, u Japanu.

Okvir je donesen kako bi se na globalnoj razini naglasila važnost smanjenja rizika te kako bi se državama pružile smjernice za njegovo smanjenje. Jedna od potpisnica Sendajskog okvira je i Republika Hrvatska. Okvir nudi smjernice te postavlja prioritete kako bi se izradili kvalitetni planovi upravljanja rizicima, utvrdili i postavili ciljevi, pravilno alocirala sredstva, izradio vremenski okvir za djelovanje, utvrdili dionici i odgovornosti te napravila poveznica s klimatskim promjenama i održivim razvojem. Sendajski okvirni plan sa svoja četiri prioriteta i trinaest vodećih principa je alat koji korisnicima pomaže smanjiti ranjivost, odnosno podići otpornost zajednica u kojima djeluju.

Na globalnoj su se razini počeli prikupljati podaci o štetama od katastrofa, a Republika Hrvatska aktivno sudjeluje u prikupljanju podataka.

Superpozicija seizmičkih karata u Republici Hrvatskoj

Prilog br. 5
POGLAVLJE III. PRIRODNE OPASNOSTI
III.2. Potres
Seizmološka karta za
povratni period 500 godina

Superpozicija svih ugroza nužna je za opsežnu procjenu rizika koja uključuje specifične geološke i morfološke posljedice. Sinteza osim prirodnih prijetnji mora uključivati ​​i prethodno predviđene antropogene ugroze i posljedice, poput socioloških zbog iseljavanja stanovništva, smanjenja gospodarskih aktivnosti itd. Slika iz Pravilnika o metodologiji izrade procjena ranjivosti i planova zaštite i spašavanja, koji je donijela Državna uprava za zaštitu i spašavanje (NN 174/04 i 79/07), izvrsno je polazište za preventivne i postugrozne, posljedične procjene rizika.

 

Geološki fenomen kao posljedica potresa

 

Poredbeno vršno ubrzanje tla tipa A
s vjerojatnosti premašaja 10% u 50 godina
(povratno razdoblje 475 godina)
izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja, g

Potresi često uzrokuju slijeganje, rasjede i klizišta ovisno o geološkim karakteristikama i posljedičnim deformacijama terena na površinama u pojedinim područjima. Od potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji 29. prosinca 2020. u zemlji su se otvorile neviđene rupe kao geološki fenomen. U selu Mečenčani, koje je oko 25 kilometara udaljeno od Petrinje, pojavili su se u najvećem broju. Rupe su se svakodnevno širile i pojavljivale su se nove, a tlo je i dalje drhtalo. Geolozi ih otkrivaju, prate, mjere i nadziru u pratnji policije koja ih je osigurala. Vrtovi su se srušili, a na nekim su se mjestima otvorile rupe u blizini ili čak ispod kuća.

Rupe se i dalje povećavaju, a na temelju prethodnih geomehaničkih ispitivanja teško je predvidjeti gdje će se i u kojoj veličini otvoriti. Osim oranica, ugroženi su bunari, komunikacije i objekti. Slijeganje tla nije isto u svim dijelovima županije. Gdje se pojavilo, zgrade su se naginjale. Način i vrijeme sanacije terena su upitni, osobito ako se dublji vapnenac i drugi slojevi tla (npr. vodonosnici) deformiraju i uruše. Obnova može započeti samo na područjima gdje nije bilo većih promjena tla.

Osim složenosti ukupnih posljedica razaranja potresa, ova rijetka pojava dodatno je opterećenje u pronalaženju interventnih mjera zaštite ljudi, domaćih životinja i otvorenog prostora.

Prije početka obnove na ovom i sličnim mjestima svakako je obavezno izraditi geološke karte kao temeljne prostorno – planske podloge s procjenom rizika kod obnove zgrada i moguće daljnje nove izgradnje te ih preklapati s drugim kartama bitnim za procjenu rizika.

Legalizacija nelegalnih građevina

Proces legalizacije bespravne gradnje u Republici Hrvatskoj započeo je kao važan preduvjet za članstvo Republike Hrvatske u EU. U urbanističko-arhitektonskom, građevinskom infrastrukturnom kontekstu mora se biti svjestan činjenice da je tzv. legalizirana gradnja, koja je prije bila nezakonita, velika i trajna prijetnja sigurnosti građana u nekoliko mogućih vrsta prijetnji, sve dok se ne obnovi na odgovarajući način. U potresu je najviše stradala bespravna gradnja koja ne zadovoljava ni osnovne zahtjeve konstrukcije na otpornost na seizmička naprezanja.Iskustva nakon potresa u Zagrebu

Ured za hitne situacije Grada Zagreba (UHS) već dugi niz godina kontinuirano upozorava na razne ugroze i procjenjuje rizike njihovih mogućih posljedica, posebice potresa. Kontinuirano predlaže i provodi mjere prevencije kako bi se smanjile posljedice mogućih prirodnih i antropogeno uzrokovanih katastrofa, organizira i provodi konferencije, pokazne vježbe i širi različite tematske brošure. Prije nekoliko godina, u svim javnim prostorima institucija gradske uprave, zgradama za obrazovanje, zdravstvo, u poslovnim i trgovačkim kompleksima itd., postavljene su karte s područjima za evakuaciju građana u slučaju razornog potresa sličnog onom koji se dogodio nakon 140 godina, u nedjelju, 22. ožujka u 06:24 s magnitudom 5,5 po Richteru.

Sjedište ovog Gradskog ureda bilo je i operativno sjedište Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo (HCPI), koje je ujedno bilo i obrazovno i logističko središte za stotine pripadnika Civilne zaštite Grada Zagreba, prvenstveno građevinskih i arhitektonskih inženjera, kao i drugih volontera koji su započeli brzim pregledima srušenih i oštećenih zgrada u epicentru (Markuševec) i na širem području središnje povijesno zaštićene cjeline graditeljske baštine s pojedinačno zaštićenim zgradama. Gotovo tisuću stručnjaka i drugih registriranih volontera sudjelovalo je u brzim pregledima i pojedinačnim logističkim intervencijama, uključujući obilaske u dvije susjedne županije. Potres koji se dogodio u Zagrebu u utorak, 29. prosinca u 12:19 bio je posljedica jačeg potresa na području Banovine kod Petrinje od 6,2 po Richteru.

Potres u Zagrebu obilježen je nevjerojatnom aktivnošću i zalaganjem inženjera dobrovoljaca i studenata građevinsko, arhitektonskog i drugih fakulteta te drugih stručnjaka. Svakako se mora istaknuti sudjelovanje vatrogasnih postrojbi, policije, hitne pomoći, vojske, Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) i drugih, uključujući građane koji su od tada solidarni i još uvijek pomažu sugrađanima.

Kao i u slučaju Zagreba, uz nevjerojatne volonterske aktivnosti i trud inženjera u organizaciji HCPI-a, obogaćen iskustvom potresa u Zagrebu, potres na Banovini potvrdio je postojanje hrvatskog “Velikog srca”. Riječ je o ranije prihvaćenom izrazu za solidarnost građana Republike Hrvatske koji su, prije svega, živjeli i doživjeli pravu ljudsku solidarnost temeljenu na iskustvu Domovinskog rata i pretvorili je u spontanu veliku javnu akciju koja je započela nekoliko sati nakon potresa.

Osobitost posljedica potresa na Banovini u ruralnim i često teško pristupačnim područjima je u činjenici da se zahtjevi potpuno razlikuju od urbanog prostora. Kontinuirana briga o stoci i drugim domaćim životinjama nekim je stanovnicima važnija od krova nad glavom, jer su im stočarstvo i poljoprivreda jedini način za održavanje života.

Visoko energetski učinkovita dubinska obnova

Duboka, integralna i cjelovita visoko energetski učinkovita obnova moguća je i očekuje se kao model obnove “Build Back Better”. U obnovi graditeljske baštine moguće je postići deseterostruke uštede energije do “faktora 10”, postići toplinsku, vizualnu i akustičku udobnost te visoku razinu održivosti, pristupačnosti i sigurnosti.

U postupku javnih rasprava o nacrtu Zakona o obnovi nakon potresa u Zagrebu i susjednim županijama sudjelovali su mnogi pojedinci, skupine građana i institucije, koji su svojim prijedlozima i savjetima željeli pridonijeti ili dopuniti dokument. Citiram svoj predloženi amandman s jasnom analizom nacrta Zakona koji niti ne razumije potrebu spajanja energetske obnove s konstrukcijskom obnovom, a kamoli implementacije naprednog koncepta visoke energetske učinkovitosti.

“Predlažem navođenje pojma/termina; održiva energetski učinkovita obnova, njezina/njihova razrada na razini dodatnog članka Zakona. Nažalost, u cijelom prijedlogu Zakona nema ključnih riječi poput energije, energetske učinkovitosti itd., osim u kontekstu kondenzacijskih grijača.

Obnova nakon potresa u Zagrebu mora uključivati ​​napredne modele energetske učinkovitosti (preporučuju se za pojedinačne zgrade i rekonstrukcije do “faktora 10”), jer se kroz dugotrajni proces ove obnove, nakon njezina završetka, ispunjavaju zahtjevi preuzeti i propisani scenarijima za 2030. i 2050. godinu, prema trenutno usvojenim obvezama država članica EU. Obnova Zagreba može biti primjer mogućeg postizanja razvojnih ciljeva UN-a, Zelenog plana EU-a do 2050. godine i drugih naprednih scenarija u području kružnog gospodarstva, dekarbonizacije, prilagodbe klimatskim promjenama – kao model obnove radi klimatske neutralnosti itd. Konačna verzija ovog zakona potvrdit će odgovornost pojedinih dionika.”

Ljubomir Miščević, 14. lipnja 2020., 23:59

Potencijal za uštedu energije obnovom u postojećim zgradama je velik. Konvencionalnim obnovama moguće je postići 20-30% uštede energije za grijanje u odnosu na prijašnje stanje, dok se obnovom “faktor 10” (do standarda pasivne kuće) postižu i do 90% uštede! (Izvor: CPD)

U organizaciji Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine izrađen je katalog projekata tipskih kuća za obnovu nakon potresa na Banovini.

Jedan od tri predložena modela (2A) različitog neto korisnog stambenog prostora s ukupno dvadeset varijanti u sustavu zvanom PGS, prikazan na slici, osmislili su prof. Ljubomir Miščević, dipl. inž. arh. i Mark Miščević mag. ing. arch. Pretpostavlja se linearni rast kuće, prvenstveno kao montažne modularne drvene kuće, ali je moguće izvediva i iz drugih materijala i sustava, poput polumontažnih.

U ovom sustavu modularne novogradnje predlaže se predstavljanje svih zahtjeva napredne održivosti (izbor materijala, građevinskih sustava i tehnologija, kružno upravljanje itd.) i visoke energetske učinkovitosti s početnom razinom energetskog standarda pasivne kuće (energetski razred A+), koja je prema definiciji naprednija od propisanih nZEB standarda u Hrvatskoj.

Ljubomir Miščević, dipl.inž.arh.