Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je 10. svibnja ponovno otvaranje Poziva za pilot projekte razvoja zelene infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. U okviru inicijative 6. Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) Obnova zgrada, odnosno reforme usmjerene na Uvođenje novog modela strategija zelene urbane obnove i provedba pilot projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, osigurana je alokacija u iznosu od 15.5 milijuna eura. Poziv je otvoren do 31.12.2024., a pitanja vezana za Poziv potencijalni prijavitelji mogu postavljati kroz sustav fondovieu najkasnije do 15. prosinca 2024.
Ovim Pozivom se pruža potpora u provedbi pilot projekata na lokalnoj razini koji su identificirani kroz strategije zelene urbane obnove te se sufinanciraju aktivnosti koje se odnose na provedbu Pilot projekta razvoja zelene infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Pilot projekti moraju biti usklađeni s nacionalnim programom razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama.
Ciljevi Pilot projekata uključuju integraciju rješenja za ostvarenje ciljeva razvoja zelene infrastrukture (i integracija NBS rješenja), unaprjeđenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, ostvarenje ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama te jačanja otpornosti na rizike.
Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog Poziva mogu biti jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb. Prijavitelj po predmetnom Pozivu u postupku dodjele bespovratnih sredstava može podnijeti jedan projektni prijedlog. Partnerstvo nije dozvoljeno, prijavitelj projekt provodi samostalno.
Svi pristigli projekti će se evaluirati i bodovati, te će se izraditi rang lista. Cilj je sufinancirati najkvalitetnije projekte koji će najviše pridonijeti zelenoj urbanoj obnovi i kvalitetnijem životu građana u urbanim područjima. Projekti se boduju prema različitim kategorijama, kao što su stvaranje malih i velikih urbanih mreža, sadnja autohtonih stabala i grmova, ozelenjavanje sive infrastrukture, horizontalne mjere, stavljanje u funkciju zgrade koja se ne koristi, izgradnja zelenog krova ili zelene fasade, mjere prilagodbe na klimatske promjene, mjere za ublažavanje urbanih toplinskih otoka i slično.
Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 265.445,60 eura, a najviši 1.061.782,00 eura. Stopa sufinanciranja prihvatljivih troškova iznosi 100%.
Do sada je kroz ovaj Poziv sufinancirano ukupno osam projekata u gradovima: Jastrebarsko, Vrbovec, Koprivnički Ivanec, Đurđevac, Virovitica, Bjelovar, Zadar i općina Sutivan, za koje je ukupno izdvojeno oko 6.7 milijuna eura. Provedba tih 8 projekata očekivana je do sredine 2026. godine. U sklopu ovog poziva je planirana provedba minimalno 20 pilot projekata.
Ključnu ulogu u provedbi i tehničkoj podršci ovog poziva igra Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Fond pruža stručnu podršku prijaviteljima u svim fazama projekta, od pripreme, prijave do implementacije. Ovo uključuje savjetovanje i pružanje smjernica kako bi se osigurala kvaliteta i uspješnost projekata. Svi prijavitelji mogu kontaktirati Fond na sljedeću e-mail adresu zelena@fzoeu.hr.
Radionice
Kako bi se prijavitelji što bolje informirali o uvjetima prijave i mogućnostima financiranja, Ministarstvo je organiziralo niz informativnih radionica. Tijekom svibnja i lipnja su održane ukupno 3 radionice na kojima je sudjelovalo više od 130 potencijalnih prijavitelja. Na posljednjoj radionici, 26. lipnja sudjelovalo je više od 35 potencijalnih prijavitelja. Radionice su održavane putem platforme Teams, a planirano je održavanje još nekoliko dodatnih radionica tijekom rujna. Na radionicama također sudjeluje i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na temu stručne podrške te ostalih aktivnosti koje Fond provodi u sklopu ovog Poziva.
Stanje u Hrvatskoj
Hrvatska je srednjoeuropska, ali i sredozemna zemlja na čiju klimu značajno utječe njezin položaj u umjerenim geografskim širinama sjeverne hemisfere. Najvažniji regionalni klimatski čimbenici su Sredozemno more, dinarski reljef i Panonska nizina pa se Hrvatsku prema tome dijeli na tri glavna klimatska područja: kontinentalno, planinsko i primorsko (Zaninović i suradnici 2008. godina).
Najveće urbano područje u Hrvatskoj je Zagreb, čije metropolitansko područje naseljava oko milijun ljudi, a slijede Split i Rijeka kao jedini preostali gradovi u državi s više od sto tisuća stanovnika. Većina ostalih urbanih područja u europskim je razmjerima malena. Mnogi hrvatski obalni gradovi ljeti postaju jaka turistička središta, zbog čega raste broj ljudi koji su u opasnosti od vrućine, na što ukazuju visoke prosječne ljetne temperature zraka uz manje količine oborina u usporedbi s gradovima u unutrašnjosti. Također, Mediteran je označen kao jedno od svjetskih klimatskih žarišta, što znači da je to područje iznimno izloženo negativnim učincima klimatskih promjena, u kombinaciji s učincima urbanih toplinskih otoka (UTO-a). To je još jedan razlog zašto je potrebno planirati ublažavanja tih učinaka u cilju klimatski ugodnije budućnosti.
O učincima UTO-a često se govori samo u kontekstu milijunskih gradova. Međutim, do njihove pojave može doći i u manjim gradovima jer toplinski otoci nastaju u prvom redu kao rezultat koncentracije umjetnih materijala poput betona, asfalta, stakla i dr. Stoga je važno naglasiti kako mogućnost UTO-a postoji i u manjim urbanim sredinama, kojih je u Hrvatskoj mnogo, što može imati negativne posljedice na zdravlje velikog dijela stanovništva. Međutim, veći gradovi trpe više negativnih učinaka UTO-a jačeg intenziteta jer je u njima razlika između temperature u središtu grada i okolice izraženija nego u manjim gradovima.
Nadalje, urbana morfologija odabranih gradova znatno se razlikuje i na nju uvelike utječu fizičko-geografski modifikatori. Primjerice, obalni gradovi često su gušće naseljeni od kontinentalnih, dijelom zbog prirodne osnove, a dijelom zbog gospodarskih i ekonomskih razloga koji uvjetuju litoralizaciju, zbog čega se šire na uskom obalnom pojasu. Velik broj obalnih gradova u zaleđu ograničen je nekom planinskom preprekom koja ne dozvoljava širenje u unutrašnjost. Posljedica toga je da obalni gradovi u Hrvatskoj imaju znatno heterogeniju urbanu morfologiju od kontinentalnih gradova, koji pokazuju znatno manju složenost topografije i često se nalaze u riječnim ravnicama. Urbana struktura gradova u unutrašnjosti stoga je pravilnija jer se širenje grada moglo provesti uz određenu razinu planiranja. Nadalje, u gradovima uz rijeke postoji efekt hlađenja zbog prisutnosti vodene površine koja smanjuje toplinsko opterećenje.
Planiranje i provedba mjera za ublažavanje toplinskog opterećenja u različitim gradovima zahtijeva promišljen pristup koji uzima u obzir njihove geografske, klimatske i urbanističke specifičnosti.
Negativan utjecaj UTO-a na stanovništvo i posjetitelje gradova posebno je izražen u većim hrvatskim gradovima i turističkim destinacijama u ljetnoj sezoni. Problem pojačavanja negativnih učinaka toplinskih otoka uslijed klimatskih promjena mnogo je izraženiji u mediteranskom priobalnom području nego u gorskom i nizinskom dijelu države. Osim svojim vremenskim obrascima, navedena područja razlikuju se i reljefom, morfologijom gradova te tradicijskim materijalima korištenima u gradnji, a to su sve elementi koji pridonose jačanju ili slabljenju negativnih učinaka UTO-a. Stoga je nužno prepoznati sve pozitivne i negativne elemente te njima prilagoditi mjere za ublažavanje negativnih učinaka UTO-a.
Izrađeni Priručnik za ublažavanje urbanih toplinskih otoka i Metodologija za identifikaciju i kartiranje urbanih toplinskih otoka
U sklopu projekta „Potpora provedbi mjera zelene tranzicije u području obnove zgrada oštećenih potresima u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti“, financiranom od strane Europske unije, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj i Glavnom upravom Europske komisije za potporu strukturnim reformama (DG REFORM) izradilo Priručnik za ublažavanje urbanih toplinskih otoka, te Metodologiju za njihovu identifikaciju i kartiranje.
Cilj Priručnika i Metodologije je jedinicama lokalne samouprave – općinama i gradovima – pružiti okvir za identifikaciju urbanih toplinskih otoka i njihovo ublažavanje, kako bi se dodatno potaknuo razvoj klimatski neutralnih gradova otpornih na klimatske promjene. Svrha im je i podići razinu svijesti o nepovoljnim učincima klimatskih promjena, kao i predložiti niz mjera za njihovo ublažavanje, poput implementacije rješenja temeljenih na prirodi, planiranja zelene i plave infrastrukture i održivog upravljanja vodom, poticanja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, i drugih.
Utjecaj urbanih toplinskih otoka (UTO-a) na okoliš i zdravlje stanovnika predstavlja značajan izazov u urbanim područjima diljem svijeta. Solarna radijacija, tj. toplinska energija koja dopire do gradskih površina glavni je prirodni pokretač formiranja UTO-a, dok antropogeno djelovanje utječe na povećanje tog efekta. Povećana urbanizacija rezultira stvaranjem UTO-a pa su temperature znatno više nego u okolnim ruralnim područjima. Intenzitet i izraženost ovog fenomena rastu s povećanjem temperature prostora te širenjem gradova i izgradnjom na okolna ruralna i prirodna područja. To dovodi do štetnih posljedica, uključujući promjene u ekosustavima, povećanu potrošnju energije za hlađenje i zdravstvene probleme stanovnika gradova.
Zelena i plava infrastruktura
Razvoj urbane zelene infrastrukture (UZI) može djelomično ublažiti negativne efekte UTO-a pridonoseći otpornosti urbanih područja na klimatske promjene. Integracija UZI-ja u urbanističko planiranje i zakonodavstvo ključna je za postizanje ovog cilja. Studije pokazuju da UZI može smanjiti urbanu temperaturu za prosječno 1,07 °C, a u nekim slučajevima i do 2,9 °C, s naglaskom na potrebi za zasjenjivanjem površina krošnjama stabala. Korištenje rješenja temeljenih na prirodi također može ublažiti UTO, ali zahtijeva standardizirane metode za evaluaciju učinkovitosti ulaganja. Važno je uzeti u obzir i ulogu tla te prilagoditi mjere ublažavanja specifičnim karakteristikama i namjeni pojedinih lokaliteta. Multidisciplinarni pristup ključan je za uspješno ublažavanje UTO-a i drugih povezanih čimbenika u urbanim prostorima.
Urbana plava infrastruktura predstavlja ključni element u ublažavanju negativnih učinaka UTO-a. Integracija plave infrastrukture s urbanom zelenom infrastrukturom stvara rješenja temeljena na prirodi koja podržavaju kompleksne odnose među elementima okoliša u urbanim područjima. Elementi plave infrastrukture, poput prirodnih vodnih tijela, močvara, kanala za prijenos vode, sustava za obradu oborinskih voda i plavih krovova, pokazuju se učinkovitima u smanjenju efekata UTO-a. Sinergijskim mehanizmima, poput hlađenja isparavanjem i transfera toplinske energije, ovi elementi pridonose smanjenju lokalnih temperatura stvarajući urbana područja ugodna za boravak i aktivnosti na otvorenom.
Zaključak
Ponovno otvaranje poziva za pilot projekte razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine predstavlja važan korak u podršci održivom razvoju i unaprjeđenju urbanih prostora. Dostupna financijska sredstva omogućuju realizaciju niza inovativnih i ekološki prihvatljivih projekata, dok tehnička podrška Fonda za zaštitu okoliša osigurava visoku kvalitetu i uspješnost njihove provedbe. Informativne radionice dodatno su doprinijele boljoj pripremljenosti prijavitelja i transparentnosti cijelog procesa, čime se stvara čvrsta osnova za postizanje ciljeva održivog razvoja u nadolazećim godinama.
Za više informacija, zainteresirani mogu posjetiti službenu stranicu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine na https://mpgi.gov.hr i fondovieu.gov.hr
