Kupaonske kade i umivaonici od lijepljenog masivnog drva

Drvo i voda? Drvo u kupaonicama? Uz brižljiv odabir vrste drva, pravilan nacrt drvenog proizvoda, pomnu izvedbu i odgovarajuću obradu površine, odgovor je – da. Na Odjelu za drvo Biotehničkog fakulteta u Ljubljani rado su se uključili u razvijanje programa drvene opreme za kupaonice. Pokazalo se da je drvo ariša, za koje se proizvođač odlučio prije svega iz estetskih razloga, prikladan odabir za uporabu u kupaonicama. Važan je i pravilan odabir ljepila, koje mora osiguravati dugotrajnu i nepromjenjivu tvrdoću kod svakodnevne uporabe. Najviše smo truda uložili u pravilan odabir površinskog zaštitnog sustava. Izabrani biopremaz, koji sadrži prirodna ulja i voskove, uspješno spriječava neugodne posljedice u dodiru drva s vodom, a istodobno čuva i njegov prirodni izgled.

Drvo je ugodan i topao materijal koji u nama uvijek iznova pobuđuje ugodan estetski dojam. Teško možemo i zamisliti da se u svom domu ne bismo susretali s drvom i proizvodima izrađenim od tog plemenitog materijala – od namještaja za opremu prostora u kojima živimo, preko parketa i drugih drvenih podnih obloga, pa sve do vrata i drvenih prozorskih okvira.

Unatoč tome, i to upravo u prostorima u kojima bi ugođaj topline bio naročito potreban – to jest, u kupaonicama, ne nailazimo često ni na drvo, ni na drvene proizvode. Možda na kakve drvene police, ili rjeđe drvene kupaonske omariće, a u posljednje dvije godine i na drvene podne obloge (Korak, br. 3 / 2002, str. 42), no – u njima većinom prevladava hladna keramika, prirodni kamen i metalni elementi. Jesmo li se ikada upitali – zašto? Većina ljudi bi odgovorila da drvo i voda – ne idu zajedno; kad se navlaži, drvo se savija, pljesni i trune, drvene površine mijenjaju boju, a čišćenje postaje pravom noćnom morom za svaku brižljivu domaćicu. Ipak – sve su to većinom samo naše predrasude. Uz odgovarajući odabir vrste drva, pravilnu izradu nacrta drvenih proizvoda i pomnu izvedbu, zajedno s odgovarajućom obradom površine – moguće je izraditi elemente za koje gotovo nikada nitko ni pomislio ne bi da bi mogli biti i od drva:  umivaonike, kupaonske kade i kade za tuširanje. No, u činjenicu da je drvo vrlo prikladno i za uporabu u kupaonicama lako nas može uvjeriti već i samo postojanje drvenih sauna, kao i to, da su naši preci o svojoj higijeni brinuli umivajući se i kupajući u velikim drvenim vjedrima, kadama ili posudama.

Za ovu se novost – koja je vjerojatno rijetkost u europskim pa i svjetskim razmjerima – odlučilo jedno od manjih slovenskih poduzeća. Stručnjaci Odjela za drvo Biotehničkog fakulteta u Ljubljani, pomogli smo mu svojim znanjem prilikom razvijanja i testiranja kada i umivaonika, izrađenih od lijepljenog masivnog drva, i to s velikim veseljem.

Prvo su se usredotočili na odabir najprikladnije vrste drva. Proizvođač je prije svega zbog estetskih razloga predlagao uporabu što svijetlijih vrsta drva igličarki i listarki. Pokusi su pokazali da je od predloženih vrsta za uporabu u kupaonicama najprikladnije – drvo ariša. Vrlo je važno bilo i pravilno odabrati takvo ljepilo, koje će osigurati dugotrajnu i nepromijenjenu tvrdoću i pri svakodnevnoj uporabi – to jest, pri učestalom močenju ili vlaženju.

Velik eksperimentalni rad bio je uložen u pravilan odabir površinskog zaštitnog sistema, koji bi spriječio neugodne posljedice dodira drva s vodom. Na tržištu ima mnogih i različitih površinskih premaza – lakova, koji imaju dvije zajedničke osobine – da su izrađeni od sintetičkih proizvoda kemijske industrije i da na površini drva tvore manje ili više debeo i otporan film. Zato njihovom uporabom drvo gubi na vrijednosti, jer gubi svoju prirodnu prisnost – oni mu mijenjaju i izgled, i opip. No, proizvođač je želio očuvati prirodne osobine drvenih površina, koje bi unatoč tome bile i najbolje zaštićene. Rješenje se pronašlo u prirodnim vodootpornim uljima, koja nisu štetna za čovjeka i ne škode okolini. Drvene kupaonske elemente premazali su različitim smjesama prirodnih ulja te potom, prema podrobno propisanim standardnim metodama, ispitali značajke površinski obrađenih proizvoda. Mjerili su propusnost zaštitnog sloja za hladnu i vruću vodu, za vodenu paru, a i otpornost obrađenih površina na neka sredstva koja u kupaonicama najčešće koristimo. Po standardnim su metodama utvrđivali otpornost zaštićenih proizvoda na modre gljivice plijesni, koje mogu umanjiti estetski izgled drva svojim obojenim naslagama, te na gljivice truleži koje napadaju drvo. Testirane proizvode izložili su snažnim utjecajima okoline opterećene vlagom i toplinom, kakvih tijekom normalne uporabe gotovo da i nema, te su mjerili njihove promjene dimenzija. Na temelju rezultata ovih opsežnih i dugotrajnih pokusa, među testiranim premazima su na kraju odabrali najprikladniji sustav zaštite drvenih kada i umivaonika.

Da bi drvene kade i umivaonici što duže očuvali svoj estetski izgled, potrebno ih je brižno održavati i njegovati. Zato je sastavni dio rada na razvitku bila i priprema uputstava za kupce, naravno – zasnovana na laboratorijskim pokusima. Najviša dopuštena temperatura vode, koja se smije ulijevati u drvene kupaonske kade odnosno umivaonike, iznosi 60 stupnjeva Celzijusa, i to prije svega zato da se previše vrućom vodom ne bi oštetio sloj zaštitnog premaza. Nakon uporabe vodu treba odmah ispustiti, kadu očistiti toplom vodom i po mogućnosti prebrisati mekom krpom do suhoga. Veliku su pozornost obratili i odabiru prikladnih sredstava za čišćenje; tako je zabranjena uporaba bilo kakvih sredstava koja u sebi sadrže alkalije (amonijak, amine, sodu, natrijev hidroksid …). Naime, spomenuta sredstva ostavljaju na površini obrađenog drva tamne mrlje. Za kupaonske elemente od masivnog drva najprikladnija su prije svega ona sredstva za čišćenje, koja sadrže aktivne kiselinske komponente (prirodni ocat ili razrijeđenu octenu kiselinu), ali ne i abrazivna sredstva. Može se preporučiti i da se drveni kupaonski elementi jednom godišnje preventivno premažu sredstvom koje se može nabaviti kod proizvođača.

Sigurno je da su drvene kade i umivaonici proizvodi koji su osjetljiviji od uobičajene sanitarne opreme izrađene od keramike, uspoređujemo li ih s njom, no – ipak su doista nešto posebno. Njihovi korisnici mogu dugo uživati u njima, bez imalo straha da će se njihove uporabne ili estetske osobine izmijeniti. Samo – jedini je uvjet za to – pravilno održavanje drvene kupaonske opreme.

doc. dr. Marko Petrič
Biotehnički fakultet, Odjel za drvo, Ljubljana