Prilog INTERIJERI- Boje

U sljedećem prilogu najavljujemo serijal pod nazivom Interijeri u kojem ćemo obrađivati teme dizajna interijera te ga upotpunjavati s aktualnim trendovima koji pomiču granice i otvaraju nove mogućnosti kreativnog izražavanja i mogućnostima spajanja i kombiniranja materijala i elemenata namještaja koji stvaraju nove ambijente i drugačije odnose u prostoru.

k48-boje-1-300.jpgZapočeti ćemo s bojama. Priča s bojama je slična: neobuzdana u vlastitom odabiru i kreiranju prostora prema vlastitim željama. Nespojivi materijali postaju spojivi i u takvim kombinacijama stvaraju sasvim nove prostorne ugođaje.

Le Corbuiser: «Arhitektura je znalačka, precizna i čudesna igra volumena pod svjetlom… Svjetlost i tama bude oblike. Njihova je pojava za nas čista i shvatljiva bez ikakve dvosmislenosti. Zbog toga su to lijepi oblici, najljepši oblici…»
– Gropius: «Glavno izražajno sredstvo arhitekture s onustranu svih tehničkih zahtjeva je prostor.»
Dvije glavne kategorije u arhitekturi su masa/volumen (ono što ima neku tjelesnost, možemo dotaknuti) i prostor (ono što je između mase ili volumena).
Elementi forme i kompozicije: volumen, prostor, ploha, crta, boja, površina
Elementi koji utječu na doživljaj mase (ali i prostora): osvjetljenje, boja, tekstura

Možda najteži zadatak za istraživače je rad na trendovima boja. Cijeli timovi istraživača anketiraju kupce da doznaju njihov ukus u pogledu boja. Te informacije se prosljeđuju tvrtkama koje određuju koje boje će biti popularne (trend) u nadolazećoj sezoni. Koja boja je najpoželjnija, koja je neutralna i koja je prošlost? Poslovanje u svakoj industriji se tada okreće razvoju novih linija uključujući “preporuke” za trend boje.

Brzina promjene u ukusima čini se da ovisi o industriji. Boje u modi se brzo mijenjaju, unutarnje uređenje i dizajn mnogo sporije, ponajprije što odražava financijsko ulaganje u uređenje interijera. Bez obzira na to, sljedeći put kada nešto kupimo, imajmo na umu da je mnogo truda uloženo u istraživanje koje je dovelo do naše kupnje tog proizvoda, a dobar dio tog truda otpada i na boju.

k48-boje-2-300.jpgBOJA
Boja je moždana interpretacija osjetila očnog živca na različite dužine svjetlosti. Predmet djeluje obojen nekom bojom zato što odbija određenu dužinu svjetlosti ili jedan mali dio spektra, a ostale apsorbira. Odbijenu dužinu svjetlosti ljudsko oko registrira kao boju. Dakle, boja je osjetilni doživljaj koji nastaje kada svjetlost karakterističnog spektra pobudi receptore u mrežnici oka.
Boja se pripisuje površinama objekata, materijalima, svjetlosnim izvorima, itd. ovisno o njihovim svojstvima apsorpcije, refleksije ili emisije svjetlosnog spektra. Važno je istaknuti da boje stvaraju ugodno raspoloženje i atmosferu, djeluju smirujuće te potiču na rad.
Svaka boja stvara određene vibracije koje djeluju na raspoloženje, osjećaje i tjelesno stanje. U pravilu boje se definiraju kao primarne, sekundarne i tercijarne. Primarne boje su izuzetno snažne boje: plava, crvena i žuta. Svaka od njih je jarka, čista i nepatvorena jer nema komponentnu boju osim sebe same. Svaka zasebno dominira trećinom spektra, a kombinirane, one određuju svaku boju u spektru.
Sekundarne boje su narančasta, zelena i ljubičasta, a sastoje se od dviju primarnih boja prikazanih na krugu.
Narančasta je mješavina primarne crvene i žute, dok zelena boja interijera predstavlja spoj plave i žute.
Ljubičasta nastaje miješanjem plave s crvenom.

Postoji šest tercijarnih boja:
– narančasto-crvena,
– narančasto- žuta,
– žuto-zelena,
– plavo-zelena,
– plavo-ljubičasta,
– crveno-ljubičasta.

Svaka tercijarna boja je sastavljena od sekundarne boje koja se nalazi do nje s jedne strane na krugu s bojama i od primarne boje do nje s druge strane kruga. Za razliku od sekundarne, tercijarna boja poprima više od jedne boje, one koja se nalazi do nje, nego od druge. Bitno je da se primarne, sekundarne i tercijarne boje mogu međusobno miješati i tako postizati nebrojeno mnogo različitih boja koje su poznate kao “nijanse” “vrijednosti” i “kroma”.
Nijansa je drugi naziv za pojam boje. Primjerice, ako je neki predmet obojan u crvenu boju kaže se da je on u crvenoj nijansi. Kada govorimo o svjetlijoj ili tamnijoj boji, onda je riječ o vrijednosti. Ako crvenoj boji dodamo bijelu boju rezultat će biti roza što znači da ona ima svijetlu vrijednost crvene boje. Ako toj istoj crvenoj dodamo crnu boju, dobit ćemo bordo koja ima tamnu vrijednost crvene boje. Kroma je naziv za intenzitet boje, odnosno koliko je ona sjajna ili tamna (mat). Poznato je da čovjek razlikuje oko 7.500.000 boja i njihovih nijansi.

k48-boje-3-400.jpgKrug boja
Prvi kružni dijagram razvio je Isaac Newton 1666. godine, a otada mnogobrojni znanstvenici i umjetnici proučavaju i dizajniraju brojne varijacije toga koncepta.
Krug boja je jednostavno i genijalno oruđe uz čiju pomoć možemo stvoriti određenu harmoniju spajajući dvije ili više boja u jednu cjelinu.
Na krugu boja može biti prikazano mnogo različitih boja, ali je najvažnije da su posložene u logičnom slijedu. 

Krug omogućuje novu podjelu boja na:
Komplementarne – dvije boje od kojih jedne nema ni malo u drugoj boji. One se nalaze na suprotnim stranama kruga boja. To su: narančasta i plava (zato što narančasta nastaje miješanjem crvene i žute, tj. u sebi nema nimalo plave boje), ljubičasta i žuta, crvena i zelena. Analogne – susjedne boje koje pripadaju istoj “obitelji” i nalaze se lijevo ili desno od glavne (izabrane) boje ili ako ih je više, mogu biti i lijevo i desno.
Triade predstavljaju tri boje određene istostraničnim trokutom. Kada gledate krug boja i na njega postavite imaginarni trokut, one boje koje se povezuju kroz vrhove trokuta su triade.
Monokromatske – to je jedna boja provučena kroz spektar od crne ka bijeloj boji. Drugim riječima, boja kojoj se dodaje bijela i crna, a produkt toga su nijanse te boje, svjetlije ili tamnije.

Kemijski sastav
Boje kao i ostala sredstva za premazivanje sastoje se uglavnom od četiri osnovne komponente: vezivno sredstvo, otapalo (odnosno razrjeđivači), pigmenti i dodatni materijali.
Kod boja za cement i vapnenac pigment je već vezivno sredstvo, ukoliko se želi čisto bijela boja zidova. Otapalo održava vezivno sredstvo i pigmente u tekućem stanju. Njegova zadaća je da nakon uporabe ispari te tako boja ostaje čvrsta i suha. Pigment daje bojanoj površini željene tonove boje. Pomoćna sredstva služe za konzerviranje, za stvaranje filma, za postizanje određenog elasticiteta ili mekoće, viskoznost (bez kapljica), sprječava stvaranje korice i slično.
Boje se razlikuju s jedne strane prema tome otapaju li se u vodi, mogu li se razrjeđivati vodom i sadrže li otapala, a s druge strane prema vezivnim sredstvima. Osim toga prema funkcijama razlikujemo od drugih uobičajenih premaza, grundiranje, impregnacije i bajc-boje.

Vezivna sredstva za boje
Postoje organska i anorganska vezivna sredstava. U anorganske se ubrajaju vapno, cement i vodeno staklo. Oni se učvršćuju djelovanjem ugljen dioksida iz zraka ili spojevima s vodom. Kod organskih vezivnih materijala razlikujemo prirodne materijale, poboljšane prirodne materijale i umjetne materijale.
Postoje oni topivi u vodi, koji se razrjeđuju vodom kao disperzije ili u otapalima. Većina različitih vrsta boja ipak kao vezivno sredstvo sadrži umjetne materijale. Boje s vezivnim sredstvima od umjetnih materijala nikada nisu stvarno “topive u vodi”. Tu se radi uvijek ili o disperzijama u vodi ili o otapalima.

Otapala za boje
Kao otapala u obzir dolaze ili voda ili upravo otapala iz općenite jezične uporabe. To mogu biti s jedne strane naftni proizvodi, s druge strane proizvodi iz prirodne smole. Boje na bazi otapala jedva da se još koriste za normalnu namjenu.
Primjerice boje za zidove se danas uglavnom razrjeđuju vodom. Za razrjeđivanje boja na bazi otapala kao i za čišćenje radnog pribora koriste se odgovarajuća otapala, voda nije prilagođena. Sva otapala, pa i ona u prirodnim bojama štetna su po zdravlje.
Pri uporabi boja koja sadrže otapala neophodne su sigurnosne mjere: izbjegavanje izvora vatre, električnih prekidača, dobra provjetrenost prostorija kao i uporaba zaštitne maske i rukavica a obavezno je imati uređaja za gašenje požara.

k48-boje-4-300.jpgPrimjeri za pigmente
Anorganski prirodni pigmenti: kreda, umbra, grafit, oker, terra die Sienna pečena. Sintetski anorganski pigmenti: titan bijela, olovno-bijela, cink-bijela, antimon- bijela, crna od željeznog oksida, cink-žuta, cink-zelena, cadmij-crvena, kobalt- plava, berlinsko plava, ultramarin, mangan-ljubičasta, kadmij-žuta itd.
Prirodni organski pigmenti: sepia, kaselsko smeđa, indigo, klorofil te biljni pigmenti. Sintetski organski pigmenti: azo,- dioksin,- hinakridon,- ftalocianin,- izoindolinin,- perilen,- perinon pigmenti uključivši i alkalno plave pigmente metalnih kompleksa.

Odabir odgovarajuće boje
Boje daju površinama i predmetima osim željene optike i čitav niz drugih važnih svojstava kao što su: glatkoća, strukturiranost, prozirnost, sjajnost, vodootpornost, postojanost na atmosferske uvjete, UV-postojanost, čvrstina, elastičnost, postojanost na pojavu gljivica, mogućnost lakog čišćenja, svjetlosnu postojanost, sjajnost.
Prilikom planiranja bojenja treba u pravilu voditi računa o tome da se ispune sve željene karakteristike ali da se ne pretjera. Svaka dodatna karakteristika se u pravilu postiže i dodatnim sadržajima boje, što dugoročno gledano može imati negativne konzekvence po zdravlje.
Tako je recimo bespotrebno premazivati zidove u dječjoj sobi zaštitnom bojom protiv plijesni i gljivica ili recimo kuhinju vodootpornom bojom za fasade. Zahtjevi koji se postavljaju pred boje i lakove u stanogradnji kreću se od nisko do srednje vrednovanih, nikada to nisu visoki zahtjevi.
Jedini izuzetak čini možda dječja soba, koja je recimo zbog igre i skakanja podložnija habanju materijala. Unatoč tomu treba težiti uporabi što je moguće više prirodnih proizvoda.
Silikatne boje nazivaju se još boje na bazi natrijevog silikata (vodeno staklo) ili keim-boje (prema njihovom pronalazaču A.W.Keim). „Vodeno staklo“ predstavlja pojam za soli i estere kremene (silicijeve) kiseline.
S kemijskog aspekta se radi o bliskom srodniku kvarcnog pijeska. Ove boje imaju značajne zdravstvene i tehničke prednosti u odnosu na disperzivne boje. Silikatne boje odnosno boje na bazi vodenog stakla pogodne su za ličenje zidova.
Vapnene boje su ekološke mineralne boje na osnovi gašenog vapna. Ljudsko oko može razlikovati približno sedam milijuna boja disperzivne boje koje su ujedno ekološki jedine prihvatljive.

Uredništvo stručnog časopisa Korak