Energetika se nameće kao najperspektivniji gospodarski sektor u svijetu, a EU u svojim gospodarskim strategijama pridaje veliku pažnju energiji iz obnovljivih izvora. Sve veći utjecaj klimatskih promjena i posljedično onečišćenje okoliša, ali i nastojanja da se u svim budućim strategijama preferiraju energentski učinkovite tehnologije u skladu s Kyoto protokolom, karakteriziraju pristup EU prema zemljama jugoistočne Europe od kojih neke još uvijek nisu dio EU, ali ih se želi snažno približiti europskim odnosno energetskim svjetskim standardima. To je, bez dvojbe, rastući sektor pa se u svim državama JIE donose službeni dokumenti vezano uz energetski sektor u narednom periodu, a svi ti dokumenti (smjernice, energetske strategije, akcijski planovi i sl.) navode obnovljive izvore energije kao značajne izvore energije u bliskoj budućnosti. Svi se slažu da je energija veliki razvojni izazov, no u praksi se sporo pokreću i implementiraju poželjni energetski projekti, od kućne uporabe, industrijske primjene ili javnih municipalnih projekata daljinskog grijanja naselja i gradova.
S obzirom na prostor koji se u području JIE nalazi pod šumom te instalirane drvoprerađivačke kapacitete, jasno je da sve zemlje u Regiji raspolažu sa znatnom količinom šumske biomase odnosno drvnog ostatka koji se relativno lako može pretvoriti u gorivo budućnosti. Ipak, još uvijek nije utvrđena točna količina šumske i drvne biomase koja se može iskorištavati kao obnovljiv izvor energije, a često se pretjeruje s mogućim sirovinskim resursima. Ozbiljne analize, u ovisnosti od intenziteta pridobivanja biomase, predviđaju količine od 2,5 mil. tona do 6 mil. tona ali osim prijepora u raspoloživim količinama stručnjaci se razilaze u procjenama koliko se energije iz toga zapravo može proizvesti. Osim dobivanja biomase iz postojećeg gospodarenja šumama i iz industrijskih postrojenja, jedan od neiskorištenih potencijala u svim zemljama je i intenzivnija sadnja energetskih nasada, što neke europske zemlje već konkretno rade u posljednjem desetljeću.
Ocjena mnogih aktera jest da je dokumentacija za ishođenje dozvola s jedne strane presložena i dugotrajna, a s druge strane ne postoje zakonski mehanizmi koji bi regulirali stjecanje prava na kupovinu biomase sukladno stupnju izgrađenosti projekta.
Tu je i potencijalni problem otkupnih tarifa za proizvedenu struju iz biomase koja će sukladnom novom Akcijskom planu do 2020 godine i dalje trebala biti dosta subvencionirana. Jedan od najvećih, i zasada neriješenih, problema predstavlja korištenje topline koja se javlja kao nusproizvod u proizvodnji struje, a neki izvedeni projekti pokazuju da se kroz proizvodnju peleta može učinkovito zaokružiti cjelokupna investicija.
Mnoge jedinice lokalne samouprave vide mogućnosti za izgradnju mreže daljinskog grijanja te ostale energetske infrastrukture, što otvara velik prostor za primjenu i instalaciju najmodernijih energetskih tehnologija u zemlje JI Europe. Treba također istaknuti da postoje mnogobrojne ulagačke inicijative u ovom sektoru, pa se može očekivati da će i narednih godina mnogi ulagači iz Europe dolaziti u Regiju kako bi ostvarili nove energetske projekte. Naredna izdanja Konferencije govorit će o njihovim iskustvima i zadovoljstvom ostvarenim.
Pelet je gorivo budućnosti
Pelet su cilindrična zrna sa dijametrom 5-6 mm i dužinom 10-25 mm. Riječ je prešanom drvnom ostatku vlažnosti manje od 10% što mu daje visoku energetsku učinkovitost. Peleti su biogorivo koje se koristi za dobivanje toplinske energije za grijanje najrazličitijih prostora. Energetska vrijednost peleta je oko 18 MJ/kg peleta (5 kW/h).
Postupak proizvodnje peleta iz krupnog “otpada”
Krupno drvo se melje u sječku ili takozvani čips koji se potom dodatno melje u piljevinu. Dobivena piljevina najčešće sadrži preveliki udio vlage te ju je potrebno dodatno sušiti u posebnim sušarama za piljevinu. Takva piljevina je osnovna sirovina za proizvodnju peleta.
Automatika sagorjevanja u pećima i kotlovima na pelet stavlja pelete u isti rang sa loživnim uljem i plinom. Peći se automatski pale i gase, postižu i održavaju temperaturu koju im se zada, te imaju automatsko doziranje. To im daje prednost pred grijanjem na drva ili drveni briket.
Spadaju u obnovljive izvore energije te se rade od drvnog ostatka koji se nekad deponirao, a danas mu se daje dodana vrijednost u obliku peleta kao gotovog proizvoda.
Prednosti korištenja peleta?
ČUVAMO ŠUME
Cjelokupni potencijal korištenja biomase u proizvodnji energije, električne ili toplinske, je nemjerljiv i znatno može doprinijeti poboljšanju korištenja OIE, prilagodbi Kyoto protokolu i ruralnom razvoju jer se sva proizvodnja redovito odvija na relativno pasivnim šumovitim područjima.
DJELUJEMO EKOLOŠKI
Peleti su u usporedbi s fosilnim gorivima gotovo CO2 neutralni a to znači da prilikom sagorijevanja peleta dolazi do zatvaranja CO2 kruga jer sagoreno drvo otpušta onoliko CO2 koliko ga je primilo tijekom života. To je važno jer u procesu sagorijevanja fosilnih goriva CO2 odlazi u atmosferu gdje ostaje milijune godina.
POMAŽEMO RAZVOJ GOSPODARSTVA
S ekonomskog gledišta, raširena upotreba drvnih peleta otvara nova radna mjesta, naročito u ruralnim dijelovima gdje je smještena drvna industrija. Pojačanim korištenjem peleta otvaraju se nova radna mjesta u industriji, obrtništvu i uslužnoj djelatnosti kao i u šumarstvu i poljoprivredi, čime se osigurava i poboljšava socijalna struktura jedne regije.
ŠTEDIMO NOVAC
Do kolovoza 2008. cijena drvnog peleta bila je oko 60 posto niža nego cijena nafte. Danas korištenjem peleta umjesto nafte možemo ostvariti uštedu do 40 posto!
GRIJANJE SIGURNO I ZA BUDUĆE NARAŠTAJE
Opskrba drvnim peletom je sigurna i trajna jer je drvo, za razliku od fosilnih goriva, obnovljiv izvor energije. Europa koristi oko 90 mil. tona nafte za grijanje svake godine, no zalihe nafte i plina su ograničene.
Ako se u jednoj obiteljskoj kući zamijeni peć na naftu sustavom na pelete, smanjit će se emisija CO2 za pet tona u godinu dana!
CO2 neutralan – korištenjem peleta, smanjuje se efekt staklenika u atmosferi!
Kamini na pelete
Zašto odabrati kamin na pelete?
Grijanje na pelete daje vašem domu pravi prirodni ugođaj. Kroz prozirna vrata ložišta možete vidjeti prekrasan plamen. Jednostavan je za upotrebu, potpuno automatski program omogućuje vam jednostavno rukovanje i reguliranje. Općenito, potrebna snaga za zagrijavanje 200m3 je oko 15kW, kapacitet grijanja s kvalitetnim peletima je 5,5 – 6 kW (1kg).
Potrošnja peleta na najvećoj snazi je je oko 2,6 kg/sat, znači u kunama oko 5 – 6 kuna/sat. Cijena peleta ne ovisi o cijeni nafte i plina, znači da eventulano povećanje cijene nafte i plina na svjetskom tržištu neće povećati cijenu pelete zato što su peleti proizvod iz lokalnih resursa, naših šuma i proizvode se u Hrvatskoj.
Kamini imaju modernu regulaciju i ovisno od proizvođača isporučuju se i daljinski upravljači. Regulacije imaju dnevnu ili tjednu programiranost te regulaciju snage do pet razina. Kamini nekih proizvođača odlikuju se i raznim inovativnim rješeninjima koja povećavaju iskoristivost samog kamina te i zaštiu komponenti u samom radu.
Cijenu kamina definira i vizualni izgled kamina, materijali oplate i boja. Kamini mogu biti opremljeni ventilirajućim ispustima kojima možemo distribuirati topli zrak u ostale prostorije ili toplinskim izmjenjivačem za zagrijavanje kotlovske vode za grijanje radijatora. U slučaju s izmjenjivačem kamini su najčešće opremljeni i pumpom te ekspanzionom posudom, takva izvedba znatno povisuje cijenu kamina, ali na tržištu je najtraženija.
Svi proizvođači kamina na pelete u ponudi imaju i ugradbeni kamin na pelete, uložak dolazi s spremnikom za pelete, također potpuno automatiziran i s daljinskim upravljačem.
Cijene peleta
Grijanje peletima jeftinije je 40 posto nego grijanje na naftu i plin. Cijene peleta su relativno stabilne a peleti se proizvode u Hrvatskoj pa je opskrba ovim gorivom sigurna.
Cijene peleta vreće od 15kg (19,50 kn – 1,3 kn/kg + PDV).
Cijene peći na pelete (14.-23.000 kn).
