Kogeneracija u Glini i Požegi

Kogeneracija (engl. Combined Heat and Power ili CHP) je postupak istovremene proizvodnje električne i korisne toplinske energije u jedinstvenom procesu.

Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju pare, zagrijavanje vode ili zraka. Također se može koristiti u procesu trigeneracije, gdje se dio energije koristi i za hlađenje. Kogeneracija je termodinamički učinkovito korištenje goriva. Prilikom klasične proizvodnje električne energije, dio energije odbacuje se u okoliš kao otpadna toplina, a u kogeneraciji ta toplinska energija postaje korisna. Dakle, osnovna prednost kogeneracije je povećana učinkovitost energenta u odnosu na konvencionalne elektrane koje služe samo za proizvodnju električne energije te industrijske sustave koji služe samo za proizvodnju pare ili vruće vode za tehničke procese.

k49-kogeneracija-00-200.jpg

U ovom broju Koraka odlučili smo približiti Vam rad na kogeneracijskim postrojenjima u Hrvatskoj. Kada investitori prepoznaju potencijal ulaganja u obnovljive izvore energije, tada sinergijom više tvrtki koje upošljavaju stručnjake raznih profila, možete kvalitetno realizirati kogeneraciju na biomasu.

Naime, domaće tvrtke imaju znanja ne samo za realizaciju takvih postrojenja u našim okvirima, nego mogu ravnopravno konkurirati ostalim svjetskim ponuđačima i van granica Lijepe naše od definiranja projekta, samog projektiranja, proizvodnje i ugradnje opreme te konzultantskih usluga.

I više nego dovoljan razlog da to podijelimo s našim čitateljima te da razbijemo famu da moramo uvoziti i znanje i postrojenja.

k49-kogeneracija-01-300.jpgKOGENERACIJA U GLINI

Danas se u Hrvatskoj u probnom pogonu nalaze tri kogeneracijska postrojenja. Jedno od njih koje se po mnogo čemu može istaknuti kao dobar primjer jest i BE-TO GLINA ( BIOENERGANA-TOPLNA GLINA) investitora BE-TO Glina d.o.o. iz Gline, članice Šerif Grupa iz Zagreba.

Prvo po čemu se ovo postrojenje može istaknuti jest da se nalazi u sustavu uspješne tvrtke, izvoznika u više od 40 zemalja širom svijeta i da je rezultat, prije svega, naraslih potreba za toplinskom energijom. Otvaranje novih tržišta rezultiralo je povećanjem proizvodnje u drvoprerađivačkom pogonu DRVNOG CENTRA GLINA d.o.o., pa time i ulaganjima u opremu za hidrotermički tretman drva. Izgradnja kogeneracijskog postrojenja na drvnu biomasu bio je način da se profitabilnom investicijom osiguraju dostatne količine toplinske energije.

k49-kogeneracija-02-300.jpgDrugo što valja istaknuti jest sinergijsko djelovanje Grada Gline koji je od samog početka dao podršku projektu, Hrvatskih šuma koje su osigurale šumsku biomasu, HBOR-a koji je posredstvom Splitske banke osigurao dio investicijskog kapitala, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je podržao projekt u dijelu ugradnje elektrostatskog filtera.

Ono što je dodatno oplemenilo ovaj projekt jest i činjenica da će se dio toplinske energije toplovodom distribuirati do Kaznionice u Glini (u prvoj fazi), a kasnije do osnovne i srednje škole, vrtića i drugih potrošača uz trasu toplovoda. O opskrbi Kaznionice u Glini toplinskom energijom potpisan je ugovor između Ministarstva pravosuđa i tvrtke DC Glina d.o.o. kao opskrbljivača. Ugovorom se u prvoj fazi osigurava 15% jeftinija toplinska energija za potrebe kaznionice. Naravno nisu zanemarivi i ekološki efekti supstitucije lakog loživog ulja kao energenta s CO2 neutralnom drvnom biomasom.

Da bi projekt s ovako širokom podrškom ispunio i svoju razvojnu ulogu, ne samo u smislu infrastrukturnog objekta, pobrinuo se investitor koji je povjerenje ukazao domaćim tvrtkama.

k49-kogeneracija-03-300.jpgKotlovsko postrojenje izgradio je TPK-EPO Proizvodnja d.o.o., koji je i glavni izvođač. Riječ je o kotlu na biomasu koji proizvodi 10 t/h visokotlačne pare kojom će se u parnoj turbini domaćeg proizvođača Tvornice turbina d.o.o. iz Karlovca proizvesti 1,2 MWe električne energije. Dio pare se oduzima iz turbine za potrebe tehnoloških potrošača.

Dugačak je niz tvrtki koje su, uz spomenute, dale svoj doprinos u realizaciji projekta: Leko Biro d.o.o. (projekt energane), MAŠINOPROJEKT d.o.o. (projekt toplovoda), PHB d.o.o. (automatizacija i elektromotorni razvod), KONČAR (transformator), ULJANIK-TESU (generator), VENTUS Biro 64 d.o.o. (elektrofilter), PIREKO d.o.o. (termička priprema vode), CWG d.o.o. (kemijska priprema vode) i drugi, sve do tvrtki PROJEKTA d.o.o. i STON-ING d.o.o. kao konzultanata investitora.

Dakle, na ovom projektu potvrdilo se da su i domaći proizvođači dorasli složenim tehnološkim projektima u energetici. Nadamo se da će im ovo iskustvo i nova referenca pomoći u daljnjem ugovaranju sličnih projekata, ne samo u Hrvatskoj.

k49-kogeneracija-07-300.jpgKOGENERACIJA U POŽEGI

Jedno od tri kogeneracijska postrojenja na biomasu koja su u probnom pogonu ovih dana u Hrvatskoj jest i ono snage 1,45 MWe u industrijskom krugu poduzeća SPIN VALIS d.d., Požega.

Prepoznavši potencijal ulaganja u obnovljive izvore Uprava tvrtke SPIN VALIS d.d. je za realizaciju projekta osnovala tvrtku SPIN VALIS INTERNACIONAL d.o.o.. Također je, odlukom predsjednika Uprave g.Zdravka Jelčića, dipl.oecc. oformljen tim za pripremu i realizaciju projekta. Na čelu tima je mr.Marko Žmire,dipl.ing. član Uprave SPIN VALIS d.d. i direktor tvrtke VALIS FAGUS d.o.o.

Projektu se pristupilo studiozno i s idejom da projekt poluči maksimalne kako financijske tako i tehničke efekte. Prije svega sagledane su trenutne potrebe za toplinskom energijom, a potom i planovi za ulaganje u nova postrojenja za hidrotermički tretman drveta. Pri planiranju se vodilo računa i o budućim potrebama lokalne zajednice, pa je tako u kapacitetu postrojenja ostavljena rezerva za grijanje bazena čija izgradnja je u planu. Također, istovremeno s planiranjem izgradnje kogeneracijskog postrojenja planirana su i ulaganja u rekonstrukciju starijih tehnoloških potrošača: parioničkih komora i predsušara te dijela toplovoda, a sve s ciljem optimiranja pogona planiranog kogeneracijskog postrojenja. Temeljem karaktera potrošača toplinske energije odabrana je ORC tehnologija s termouljnim kotlom i ORC uređajem za konverziju toplinske u električnu energiju.

k49-kogeneracija-08-300.jpgU fazi planiranja izgradnje kogeneracijskog postrojenja investitor je raspolagao s dva stara kotla i cijelu investiciju se moralo sagledati i u kontekstu potrebe da se jedan od postojećih kotlova demontira. Izazov je predstavljalo i određivanje termina za početak radova jer proizvodni pogoni niti u jednom trenutku nisu smjeli ostati bez dostatnih količina toplinske energije. Naime, radi želje i potrebe (zadržavanje postojeće infrastrukture) da novo postrojenje bude u objektu postojeće kotlovnice, demontažu jednog kotla, rekonstrukciju i dogradnju objekta te ugradnju nove opreme trebalo je izvesti uz osiguranje uvjeta za rad drugog kotla. U tomu se i uspjelo pod pažnjom Ivana Murara, mag.ing.stroj koji je sa strane investitora  usklađivao sve aktivnosti.

Pripremne aktivnosti na realizaciji ovog projekta vodile su k međunarodnom, pozivnom natječaju, koji je nakon više razgovora s ponuđačima i obilaska njihovih referentnih postrojenja rezultirao odabirom proizvođača glavne opreme. Za izvođača kotlovskog postrojenja odabrana je renomirana tvrtka AGRO Forst & Energietechnik G.m.b.H. iz Austrije, a za isporučitelja ORC postrojenja tvrtka TURBODEN S.r.l. iz Italije.

k49-kogeneracija-12-300.jpgGrađevinski radovi povjereni su tvrtki PRESOFLEX GRADNJA d.o.o. iz Požege, a strojarski radovi tvrtki MAGMA d.o.o., takođe iz Požege. Radove na srednjenaponskom postrojenju izvela je tvrtka ENERGOMETAL – Energetska postrojenja iz Zagreba.

Unatoč složenim uvjetima izgradnje i neplaniranim problemima s vremenskim (ne)prilikama, te podzemnim vodama, projekt je realiziran u planiranom roku. To je još jedna potvrda da pravovremeno planiranje i dobra organizacija, koji omogućavaju tvrtki SPIN VALIS d.d.  uspješne izvozne poslove, imaju presudan značaj kod realizacije investicijskih projekata.

Vjekoslav Ribarević, dipl.ing.stroj.