Energetska certifikacija zgrada
Energetska certifikacija zgrada, odnosno klasifikacija i ocjenjivanje zgrada prema potrošnji energije postala je zakonska obveza za sve zgrade na tržištu nekretnina u Republici Hrvatskoj. Energetski certifikat je dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade, ali i jaki marketinški instrument koji omogućava uvid u kvalitetu zgrade sa stajališta potrošnje energije i budućih troškova korištenja, te može značajno utjecati na cijenu nekretnine odnosno njenu tržišnu konkurentnost.
Energetska certifikacija zgrada može odigrati i ključnu ulogu u povećanju kvalitete gradnje, integralnom razmatranju energetskog koncepta novih zgrada te pokretanju sustavne energetske obnove i moderniziranja postojećih zgrada.
Na temelju izračuna specifične godišnje potrebne toplinske energije za grijanje zgrada se svrstava u razred energetske potrošnje, od A+ razreda s najmanjom potrošnjom (≤ 15 kWh/m2), do G razreda s najvećom energetskom potrošnjom (> 250 kWh/m2). Trenutno se energetski razred zgrade izražava prema specifičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje. U konačnici, u energetskom certifikatu bit će navedena ukupna potrošnja energije u zgradi do razine primarne energije. Cilj je ustanoviti ukupnu emisiju CO2 iz sektora zgrada i smanjiti ekološki otisak zgrada.
Energetski pregled i izdavanje energetskog certifikata
Energetski pregled je postupak koji se provodi u cilju analize energetskog stanja i utvrđivanja mogućih mjera za povećanje energetske učinkovitosti u postojećim zgradama. Energetski pregled se obavezno provodi za postojeće zgrade koje podliježu obvezi energetskog certificiranja, zgrade javne namjene površine preko 500 m², građevinu koju veliki potrošač koristi za obavljanje svoje djelatnosti, javnu rasvjetu, sustave grijanja u zgradama s kotlom ukupne nazivne snage 20 kW i veće, sustave hlađenja i klimatizacije u zgradama ukupne nazivne snage 12 kW i veće.
U postupku provođenja energetskog pregleda provode se analize koje se odnose na: način gospodarenja energijom u građevini, toplinske karakteristike vanjske ovojnice, sustav grijanja i hlađenja, ventilacije i klimatizacije, sustav za pripremu potrošne tople vode, sustav napajanja, razdiobe i potrošnje električne energije, sustav rasvjete, specifične podsustave, sustav opskrbe vodom, sustav mjerenja, regulacije i upravljanja, alternativne sustave za opskrbu energijom i obnovljive izvore energije.
Na osnovu analize prikupljenih podataka predlažu se konkretne energetske, ekonomske i ekološke optimalne mjere energetske učinkovitosti za promatranu zgradu. Stručno proveden energetski pregled temelj je za izradu kvalitetnog projektnog zadatka i pokretanje projekata energetske obnove postojećih zgrada. Energetski certifikat nove zgrade izdaje se nakon što je zgrada izgrađena, a prije puštanja u pogon i izdavanja uporabne dozvole. Energetski certifikat nove zgrade sadrži preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade. Energetski certifikat postojeće zgrade izdaje se temeljem provedenog detaljnog energetskog pregleda i proračuna energetskih svojstava zgrade. Analiziraju se svi energetski sustavi zgrade i daju preporuke za smanjenje potrošnje toplinske i električne energije te vode, s ekonomskom, energetskom i ekološkom analizom ušteda.
Energetski certifikat postojeće zgrade sadrži prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade, za sve tehničke sustave, a isporučuje se naručitelju u 2 primjerka zajedno s elaboratom provedenog detaljnog energetskog pregleda. Zgrade javne namjene dužne su 1. i 3. stranicu energetskog certifikata javno izložiti uz glavni ulaz u zgradu.
Metodologija za provođenje energetskog pregleda građevina
Krajem 2012. godine Ministarstvo je objavilo Metodologiju za provođenje energetskog pregleda građevina. Metodologija uključuje sljedeće dijelove:
- Metodologija provođenja energetskog pregleda građevina
- Predložak izvješća o energetskom pregledu građevine
- Upitnik za prikupljanje podataka
Metodologija je definirana kao skup radnji i postupaka za provođenje energetskog pregleda građevina koja sadržava i algoritam za izračun energetskog svojstva zgrada. Osnovni provedbeni koraci energetskog pregleda građevine su:
- priprema energetskog pregleda,
- pregled postojećeg stanja građevine,
- određivanje energetskih funkcionalnih cjelina,
- provođenje kontrolnih mjerenja po potrebi,
- analiza tehničkih i energetskih svojstava građevine i analiza tehničkih sustava u građevini,
- analiza potrošnje i troškova svih oblika energije i vode – energetska i troškovna bilanca,
- analiza i prijedlog mjera poboljšanja energetske učinkovitosti građevine,
- energetsko, ekonomsko i ekološko vrednovanje predloženih mjera,
- priprema izvješća o energetskom pregledu do razine projektnog zadatka za provedbu identificiranih mjera poboljšanja energetskih učinkovitosti.
Energetski pregled provode i izdaju energetske certifikate za to ovlaštene osobe. Registar ovlaštenih osoba dostupan je na web stranicama nadležnog Ministarstva www.mgipu.hr.
U pravilu, u energetskom pregledu sudjeluju 3 stručne ovlaštene osobe, arhitektonske/građevinske, strojarske i elektrotehničke struke. Ovi stručnjaci, svatko u svom području, vrše uvid u stanje na građevini, te provode potrebne proračune, modeliranja i mjerenja, kako bi mogli izraditi Izvješće o provedenom energetskom pregledu građevine i, tamo gdje se to zahtjeva, energetski certifikat. Ovakav multidisciplinarni pristup analizi potrošnje energije u zgradama daje najbolje rezultate kroz kombinaciju predloženih mjera za povećanje energetske učinkovitosti, pri čemu je cilj postići što veće uštede uz što manje ulaganje i brži period povrata investicije.
Obveze investitora, vlasnika i korisnika građevine
Investitor, odnosno vlasnik građevine i/ili zgrade dužan je osigurati provođenje energetskog pregleda i energetsko certificiranje zgrade, a poslove provođenja povjeriti za to ovlaštenim osobama. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja izdaje ovlaštenja, te vodi Registar ovlaštenih osoba kao i Registar izvješća o provedenim energetskim pregledima građevina i izdanim energetskim certifikatima zgrada.
Investitor ili vlasnik zgrade javne namjene osim podataka, tehničke dokumentacije te ostalih uvjeta za neometan rad, dužan je osigurati arhitektonski snimak postojeće zgrade koja podliježe energetskom pregledu i certificiranju.
Nove zgrade prije uporabe odnosno puštanja u pogon moraju imati energetski certifikat.
Postojeće zgrade koje se prodaju, iznajmljuju, daju u leasing ili u zakup moraju imati važeći energetski certifikat dostupan na uvid kupcu, najmoprimcu ili zakupcu prije sklapanja ugovora o kupoprodaji, iznajmljivanju, leasingu ili zakupu najkasnije danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, dakle nakon 1. srpnja ove godine. Kod prodaje zgrade ili njezinog dijela (npr. stan, ured), energetski certifikat mora biti na uvidu prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji i njegov je sastavni dio. Kada se oglasi za zgrade koje se prodaju, iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup, objavljuju u medijima, tada se u oglasu mora navesti i energetski razred te zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline.
Zgrade javne namjene ili samostalne uporabne cjeline zgrada koje se koriste za javnu namjenu u zgradama mješovite namjene moraju imati izrađen i javno izložen energetski certifikat, i to:
Zgrade korisne površine veće od 500 m² moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do kraja 2013. a zgrade korisne površine veće od 250 m² najkasnije do kraja 2015. Za neprovođenje ovih zakonskih odredbi predviđene su kazne koje se kreću u rasponu od 10.000,00 do 150.000,00 kuna.
Provedba u praksi
Učestalost donošenja novih strateških planova i direktiva u cijeloj Europskoj Uniji s ciljem smanjenja energetske potrošnje, jasno govore da je reakcija u području sektora zgrada nužna i neodgodiva. Na nacionalnom nivou se zahtjeva smanjenje energetske potrošnje za 20 posto do 2020. godine te postavljanje konkretnih ciljeva za energetsku obnovu i gradnju zgrada gotovo nula energetske potrošnje. Također se upozorava na nedovoljno korištenje obnovljivih i alternativnih energetskih sustava u zgradama i traži se njihovo obavezno razmatranje pri gradnji i rekonstrukciji.
Kako bi se ostvarile značajnije energetske uštede, a istovremeno osuvremenile zgrade za duži vremenski period, obnova postojećih zgrada treba biti usmjerena na postizanje nisko energetskog standarda i energetskog razreda B, A ili A+, odnosno boljih energetskih razreda od zakonskog minimuma. Pri projektiranju novih kao i rekonstrukciji postojećih zgrada potrebno je razmotriti mogućnosti primjene sljedećih sustava:
– aktivni sunčani sustavi i drugi sustavi za proizvodnju toplinske i električne energije na temelju obnovljivih izvora energije;
– proizvodnja toplinske i električne energije kogeneracijom;
– sustavi daljinskog ili blokovskog grijanja i hlađenja;
– dizalice topline;
– prirodno osvjetljenje.
Energetski pregled i izrada energetskog certifikata prvi je i izuzetno važan korak za pokretanje projekata energetske obnove i osuvremenjivanja postojećeg sektora zgrada. Cilj je dovesti zgradu iz energetskog razreda D, E, F, ILI G u bolje energetske razrede C, B, A ili A+. Kako bi prijedlog mjera za povećanje energetske učinkovitosti bio cjelovit, izuzetno je važna suradnja 3 struke u energetskom pregledu i njihovo cjelovito i stručno sagledavanje problema. Temeljem energetskog pregleda izrađuje se projektni zadatak, a zatim i projektna dokumentacija za cjelovitu energetsku obnovu zgrade. Koraci provedbe projekta energetske obnove:
- Preliminarna energetska analiza i ustanovljavanje potencijala
- Provedba detaljnog energetskog pregleda, izdavanje energetskog certifikata i definiranje projektnog zadatka za energetsku obnovu
- Osiguranje povoljnih uvjeta financiranja projekta – izrada projektne dokumentacije, izvođenje radova, nadzor nad kvalitetom radova
- Izdavanje novog energetskog certifikata – dokaz postignutih energetskih ušteda
- Ostvarivanje financijskih poticaja
- Dugoročno smanjeni troškovi za energiju, porast vrijednosti nekretnine na tržištu, povećana kvaliteta i udobnost
U praksi je uočeno da se, kako bi se zadovoljila zakonska obveza energetskog certificiranja i javnog izlaganja energetskih certifikata, certifikati izrađuju bez prethodno provedenog energetskog pregleda, što u konačnosti postavlja sumnju na ispravnost energetskog certifikata, te spriječava daljnje poduzimanje mjera u svrhu provedbe projekata energetske učinkovitosti. Istovremeno, to značajno ruši cijenu, a time i kvalitetu ove usluge na tržištu.
Iz prethodnog obrazloženja, kao i uvida u vrlo različitu kvalitetu izrade Izvješća o energetskim pregledima i samih energetskih certifikata, potrebno je hitno uvođenje kontrole, odnosno primjene Pravilnika o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvješća o energetskim pregledima građevina (NN 81/12).
Energetsko certificiranje zgrada i energetske preglede zgrada i ostalih građevina koje troše energiju ne treba shvatiti kao još jednu zakonsku obvezu i dodatne troškove, već kao priliku za stručnu analizu i ustanovljavanje potencijala energetske učinkovitosti u našim zgradama, te pokretanje konkretnih projekata energetske obnove zgrada koji u pravilu rezultiraju višestrukom koristi za vlasnika odnosno korisnika zgrade.
Energetska obnova zgrada prilika je za temeljito i nužno osuvremenjivanje zgrada, a uložena sredstva vraćaju se kroz energetske uštede. Projekti povećanja energetske učinkovitosti dugoročno smanjuju troškove vlasnicima i korisnicima zgrada, povećavaju životnu kvalitetu i udobnost boravka u zgradama, te mogu značajno utjecati na cijenu nekretnine odnosno njenu tržišnu konkurentnost. Povećana građevinska aktivnost potaknuta sustavnom energetskom obnovom zgrada otvara nova radna mjesta i pokreće gospodarstvo. Provođenjem projekata energetske učinkovitosti, energetske obnove zgrada i gradnje novih gotovo nula energetskih zgrada, aktivno se borimo protiv globalnog zatopljenja smanjenjem CO2 emisija iz sektora zgrada.
