Pljesnive crne mrlje na unutarnjim zidovima nisu samo veliki estetski nedostatak nego i po zdravlje štetna pojava.
Plijesni su najčešći i najrašireniji uzročnik bolesti vezanih uz „sindrom bolesne građevine“. Udisanje njihovih spora može uzrokovati alergijske reakcije koje se manifestiraju kroz kožne osipe, svrbež, upale vezivnog tkiva i alergijske hunjavice. Dugotrajna izloženost, odnosno kronično udisanje malih količina mikrotoksina, koje plijesni ispuštaju, može izazvati i kronična oboljenja, kao što je npr. astma.
Tri su glavna uzroka zaraze mikroorganizmima, odnosno pojave plijesni, na unutarnjim zidovima.
- Toplinski ili „hladni“ mostovi i/ili nedovoljna toplinska izolacija zida
Toplinski mostovi su dijelovi obodnih konstrukcija u grijanim prostorima gdje su toplinski tokovi, uslijed slabije toplinske izolacije, intenzivniji u odnosu na ostale konstrukcijske dijelove. To su u pravilu kutovi zidova, nadvoji iznad fasadnih otvora (prozori, vrata), dijelovi zidova iznad, odnosno ispod, međukatne ploče i sl.
Niža površinska temperatura tih dijelova konstrukcije uzrokuje orošavanje, odnosno povećanu vlažnost.
- Vlaga i nedovoljno provjetravanje
U zatvorenoj prostoriji čovjek već samim disanjem i ostalim aktivnostima proizvodi vlagu. Vlaga nastaje i pri kuhanju, kupanju, pranju i sušenju rublja.
Relativna vlažnost u unutarnjim prostorijama najčešće je 40-60 %.
Ukoliko je relativna vlažnost zraka konstantno povišena 70–80%, postignuta je pretpostavka za razvoj plijesni. To se najčešće događa kod trajno vlažnih mjesta u kutovima zidova u kupaonicama, kuhinjama i sl.
Relativna vlažnost zraka povećava se iznad 60 % i ukoliko se prostorije redovito ne provjetravaju.
Svojstva materijala
U svakom zatvorenom prostoru susrećemo se s brojnim materijalima koji su pogodne hranjive podloge za razvoj plijesni: tapete s celuloznim vlaknima, organske komponente unutarnjih premaza i žbuka, tekstilne podne obloge, vuna, koža kao i svi sintetički materijali.
Vlaga u novim objektima
Stanari novoizgrađenih stanova često se suočavaju s problemima uzrokovanim pojavom vlage. Tijekom gradnje objekta koristi se velika količina vode, koja često, zbog brzog procesa gradnje, ostaje „zarobljena“ u konstrukciji i također može biti uzrok pojave zaraze mikroorganizmima.
Sanacije zaraženih površina
Prije svega, potrebno je mehanički odstraniti vidjivu zarazu s unutarnjih zidova i stropova čišćenjem zaraženih površina vlažnom krpom. Pri tome je preporučljivo koristiti zaštitnu masku. Također je poželjno odstraniti postojeće slojeve boje i mase za izravnavanje – gleta, do podložne žbuke.
Temeljito očišćenu podlogu potrebno je tretirati biocidnim sredstvom TERACID do potpunog zasićenja podloge, s ciljem uništavanja spora plijesni prisutnih u podlozi.. Zbog smanjenja rizika od ponovne zaraze plijesnima, premazivanje Teracidom ponoviti nakon sušenja.
Važno je napomenuti da biocidno sredstvo TERACID ne uklanja obojenja nastala na zaraženim površinama, koja predstavljaju isključivo estetski nedostatak.
Nakon provedenog postupka uništavanja spora, za daljnju obradu, poželjno je koristi materijale koji, zahvaljujući svom sastavu, imaju biocidno djelovanje – vapnene mase za izravnavanje TERANIL, TERANIL PLUS, kao i VAPNENA BOJA UNUTARNJA, ili boje s fugicidnim dodatkom TERAPOL FRESH. Kod zahtjevnijih površina preporučamo perivu boju TERACIDKOLOR.
Kako djelovati preventivno?
Bez povećane vlažnosti nema ni plijesni.
Kako bi spriječili pojavu plijesni na unutarnjim zidovima, potrebno je prije svega regulirati vlažnost u prostoru. Izvedbom toplinske zaštite vanjskih zidova eliminira se problem hladnih mostova i površinske kondenzacije na stjenci zida. Redovitim provjetravanjem također možemo znatno utjecati na vlažnost zraka unutarnjeg prostora i time dodatno smanjiti mogućnost zaraze.
Već smo napomenuli da su, pored ostalih, svojstva materijala korištenih za obradu unutarnjih zidova i stropova mogući uzroci pojave plijesni.
Zahvaljujući biocidnom djelovanju vapna, vapneni proizvodi, kao i oni s fungicidnim dodatkom, pravo su rješenje za obradu površina kod kojih postoji mogućnost razvoja plijesni.
Samoborka d.d.
Jasna Šimunec, dipl.ing.
