Gotovo nula energetske zgrade

Direktiva 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada (EPBD II) propisuje obvezu da od 2020. godine sve nove zgrade moraju biti gotovo nula energetske. To znači da za manje od 8 godina sve nove zgrade trebaju pokazati vrlo visoku energetsku učinkovitost, a njihove minimalne energetske potrebe trebale bi biti većim dijelom pokrivene iz obnovljivih izvora energije. Od država članica se traži izrada nacionalnih akcijskih planova za povećanje broja gotovo nula energetskih zgrada, uvažavajući pritom nacionalne, regionalne i lokalne uvjete. Nacionalni planovi moraju implementirati suvremeni koncept gotovo nula energetske zgrade kroz praktične i primjenjive troškovno optimalne mjere koje će utjecati na povećanje broja gotovo nula energetskih zgrada.

k039-Borkovic-00-200.jpgKoncept gotovo nula energetske zgrade više se ne spominje kao koncept daleke budućnosti već kao realno rješenje za smanjenje CO2 emisija i smanjenje ukupne energetske potrošnje. Zgrade troše preko 40% finalne energije i odgovorne su za oko 36% emisija ugljičnog dioksida. Istovremeno u sektoru zgrada postoje veliki potencijali uštede koji su do sada vrlo malo iskorišteni. Ciljevi postavljeni Akcijskim planom energetske učinkovitosti  uključuju 20% smanjenja potrošnje energije, 20% povećanje udjela obnovljivih izvora energije i 20% smanjenja emisija ugljičnog dioksida do 2020. Direktiva o energetskim svojstvima zgrada 2010/31/EU uvodi pojam gotovo nula energetske zgrade, te traži da od 31. prosinca 2020. godine, sve nove zgrade budu gotovo nula energetske, odnosno da od 31. prosinca 2018. godine nove zgrade javne namjene budu gotovo nula energetske. Javni sektor treba stimulirati na energetsku obnovu u standardu gotovo nula energetskih zgrada. Gotovo nula energetske zgrade definirane su kao „zgrade koje imaju vrlo visoka energetska svojstva, te kod kojih gotovo nulta ili vrlo mala količina potrebne energije treba najvećim dijelom biti pokrivena energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora proizvedenu na licu mjesta ili u blizini.“

k039-Borkovic-01-200.jpgRazvoj održivih energetskih koncepata u zgradama imat će sve veću ulogu u budućnosti.  Odabir energetski, ekološki i ekonomski optimalnog energetskog sustava zgrade, podrazumijevajući i fiziku zgrade i energetske procese koji se odvijaju u njoj, kao i korištenih energenta, ima ključnu ulogu u kasnijoj eksploataciji zgrade, kako u pogledu troškova tako i utjecaja na čovjekov okoliš. Elementi za proizvodnju energije iz energije Sunca ili vjetra novi su oblikovni element koji sudjeluje u energetskoj opskrbi zgrade i potrebno je poznavati osnove tehnologije kako bismo ih mogli uspješno integrirali u arhitektonska rješenja.

Primjeri integracije obnovljivih izvora energije u arhitektonska rješenja u svrhu postizanja standarda gotovo nula energetske zgrade

Razvoj tehnologija i širenje tržišta gotovo nula energetskih zgrada trebao bi dovesti i do smanjenja razlike ulaganja u gotovo nula energetske zgrade do 2021. S obzirom da je ciklus obnove postojećih zgrada u prosjeku svakih 30 godina uz planiranje gradnje novih gotovo nula energetskih zgrada, važno je energetske obnove također planirati i poticati na gotovo nula energetski standard kako bi se postigli željeni ciljevi u zgradarstvu.

k039-Borkovic-02-400.jpgOčekivani razvoj tržišta energetski učinkovitim materijalima i sustavima, Izvor:www.bpie.eu

Kako osim početnih troškova za izvedbu zgrade značajnu ulogu u ukupnoj vrijednosti zgrade tijekom cijelog razdoblja korištenja predstavljaju troškovi za održavanje i energiju, potrebno je istražiti mogućnosti smanjenja tih troškova usklađivanjem pasivnih i aktivnih energetskih sustava zgrade. Svako ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti moguće je izraziti kroz smanjenje troškova za energiju i razdoblje povrata ulaganja. Kako bi se uspostavila metodologija proračuna troškovno optimalne razine gotovo nula energetske zgrade, potrebno je:

  • definirati referentne zgrade prema namjeni i klimatskim uvjetima, koje će uključiti i stambene i nestambene zgrade, nove i postojeće;
  • definirati kombinaciju primjenjivih mjera energetske učinkovitosti za svaku pojedinu referentnu zgradu i to za zgradu u cjelini, pojedine dijelove zgrade ili pojedine cjeline;
  • proračunati finalnu i primarnu energetsku potrošnju za pojedine referentne zgrade u skladu s Europskom unijom u normama i propisima;
  • izračunati troškove pojedine kombinacije mjera energetske učinkovitosti kroz očekivani životni vijek referentne zgrade pri čemu treba uzeti u obzir troškove investicije, održavanja i korištenja zgrade (troškovi za energiju);
  • odabrati optimalan energetski koncept.

Mjere koje se predlažu moraju obuhvatiti integralno rješenje koje uključuje:

  • toplinsku zaštitu vanjske ovojnice zgrade;
  • učinkovito rješenje sustava grijanja i potrošne tople vode koje može uključivati i obnovljive izvore energije;
  • sustav mehaničke ventilacije s povratom topline;
  • sustav hlađenja, uključivo i pasivne sustave hlađenja te elemente za zaštitu od sunca;
  • učinkovito rješenje rasvjete;
  • sustav nadzora i upravljanja energetskom potrošnjom;
  • druge sustave potrošnje energije u zgradi.

Integralno planiranje energetskog koncepta gotovo nula energetske zgrade

k039-Borkovic-03-350.jpgIntegralno razmatranje i usporedba 6 varijanti energetskog koncepta – koncept broj 3 – troškovno optimalna razina

Gotovo nula energetske zgrade su veliki potencijal za značajno smanjenje energetske potrošnje, a istovremeno povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i zaštitu okoliša. Kombinacija mjera koje daju troškovno optimalnu cjelinu vještina je koja zahtjeva integralni pristup i uključivanje svih sudionika u projektiranju u osmišljavanje energetskog koncepta. Inovativna rješenja energetskog koncepta, koja uključuju i obnovljive izvore energije mogu rezultirati kvalitetnim rješenjima koja daju dodanu vrijednost u odnosu na promatrane individualne mjere. Hrvatska će ubrzo morati uspostaviti ciljeve za povećanje broja gotovo nula energetskih zgrada i nacionalnim planovima definirati realizaciju tih ciljeva. Razvoj tehnologija i širenje tržišta gotovo nula energetskih zgrada trebao bi dovesti i do smanjenja razlike ulaganja u nula energetske zgrade do 2021. Ključne akcije koje je potrebno pokrenuti na nacionalnom nivou kako bi se ciljevi smanjenja energetske potrošnje i CO2 emisija mogli ostvariti su:
1. interdisciplinarni pristup i uključivanje svih relevantnih stručnjaka u formiranje jasnog i poticajnog zakonodavnog okruženja koje će objediniti područja energije, graditeljstva i zaštite okoliša
2. uspostava nacionalnih smjernica koje uključuju lokalne uvjete za poticanje i jačanje proizvodnje i tržišta energetski učinkovitih materijala i sustava
3. definiranje termina gotovo nula energetske zgrade, razvoj metodologije na referentnim zgradama  i uspostava ciljeva za povećanje broja gotovo nula energetskih zgrada u novogradnji i obnovi
4. provoditi ciljeve 2. Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za povećanje broja novih gotovo nula energetskih zgrada i sustavnu energetsku obnovu na razinu gotovo nula energetskih zgrada.

Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.