Športski podovi su sastavljeni od tri sloja: elastičnog, razdjelnog i uporabnog. Kao što im govore već i sami nazivi, elastični sloj omogućava elastičnost – to jest ublažavanje udarca kod dinamičkih opterećenja; razdjelni sloj raspodjeljuje opterećenja pojedinih točaka na veću površinu, a uporabni čuva donja dva sloja te ujedno osigurava primjerenu klizavost i odbijanje svjetlosti. Elastični slojevi mogu biti različiti: od najjednostavnijeg sloja »pjenastog« materijala do drvenih elastičnih podkonstrukcija, sastavljenih od letava odnosno dasaka s umetnutim slojevima ublaživača, od nosača sa propisanom »ugibnom krutošću« do takozvanih vijaka podesive visine.
Različiti su i razdjelni slojevi: od »traka« drvenih ploča (od iverice, ili OSB-ploča) do drvenih dasaka, položenih pravokutno ili pod određenim kutom u odnosu na donje elastične nosače. Naravno, imamo i različitih uporabnih slojeva: prvobitno su se najčešće koristile obloge od umjetnih materijala (na primjer – PVC), koje su – barem kod nas – sada već dosta rijetke; danas su to različite drvene podne obloge, najčešće izrađene od masivnog ili panelnog parketa.
Karakteristične konstrukcije športskih podova sa različitim varijantama slojeva prikazane su na slici 1.
Slika 1: Karakteristične konstrukcije športskih podova
NAJČEŠĆE POGREŠKE
Pozabavit ćemo se sa dva nedostatka, oba karakteristična za podove sa drvenom podnom oblogom. Prvi je vezan uz djelovanje drva pod utjecajem promjena zbog vlage, a drugi sa loše poduprtim uporabnim slojem, koji uzrokuje mehanička oštećenja podne obloge.
Djelovanje poda radi promjenjive vlažnosti drva
Prvo ćemo govoriti o oštećenjima koja nastaju radi različitih klimatskih uvjeta prije ugradnje športskoga poda, tijekom izvedbe i tijekom uporabe športske dvorane. Zbog velikih dimenzija dvorana, znatne su i promjene dimenzija radi djelovanja drva pod utjecajem vlage.
Djelovanje drva najviše je problematično u poprečnom smjeru – to je ujedno i smjer poprečan u odnosu na parketne daščice. Predviđeno djelovanje prilikom promjene vlage drva za 1 posto iznosi kod drva hrasta i jasena u radijalnom smjeru približno 0,2 posto, a u tangencijalnom od 0,4 do 0,5 posto, dok kod bukve iznosi čak 0,4 odnosno 0,8 posto. Kod vježbaonica širine od 15 do 20 metara i promjena vlage za 3 do 4 posto, cjelokupna razlika u dimenzijama poda mogla bi iznositi i više od 10 centimetara. Nekada se često koristio športski pod trgovačkog naziva Elastan, izrađen od poliuretanske pjene, narezanih ploča iverice i masivnog parketa, kod kojega je donji sloj bio odijeljen od gornjih PVC- folijom. Kod njega se pokatkad znalo dogoditi da bi se razdjelni i uporabni sloj – radi rastezanja parketa – toliko pomakli, da u dvoranu više ne bi bilo moguće smjestiti športske sprave zbog pukotina nastalih u betonskoj podlozi.
Ocjenjujući ove nepravilnosti, naišli smo na dvije krajnosti:
A) bio je ugrađen vrlo suh parket (vlaga i ispod 6 posto), a u podlozi i drugim građevinskim elementima je bila nakupljena takozvana građevinska vlaga, koju je pod nakon ugradnje apsorbirao. To se često događa u slučajevima kada se radi prekratkih rokova izgradnje podloga ubrzano i prisilno suši, tako da se ona uspijeva osušiti samo na površini. Vlagu iz unutrašnjosti parket preuzima tek kasnije (obično nakon što završi sezona grijanja); tada se ona širi, a zbog onemogućenog rastezanja parket se često još i uzdigne (slika 2);
Slika 2: Uzdignut športski pod uslijed povećanja vlage u oblozi
B) parket je kondicioniran na vlažnost u trenutku izgradnje, a nakon uključenja grijanja on se suši, zbog čega među daščicama nastaju pukotine i procjepi na pristupnim dijelovima, koji se sve više šire (slika 3).
Slika 3: Raspukline među daščicama i široki procjep na pristupnom dijelu
Polagač sabija parket klinovima; međutim, prilikom ponovnog povećanja vlage oni predstavljaju zapreke i opet uzrokuju podizanje.
Oštećenja poda radi neprikladno poduprtog uporabnog sloja
Neuobičajena, ali ne baš tako rijetka pogreška su izlomljene daščice – obično panelnog parketa, koje na uzdužnim spojevima nisu pravilno poduprte. Taj se nedostatak pojavljuje kod podova gdje je uporabni sloj poduprt razmjerno rijetkom mrežom elastičnih nosača, čiji se raster ne podudara sa dužinom panela. U tom slučaju spojevi nisu poduprti sistematično, nego više sporadično i zato se kod koncentriranih opterećenja poda često događa da se nepoduprti spoj slama. Do ovog slamanja obično dolazi u srednjem sloju panela, gdje se nalaze daščice od mekog drva, opterećene poprečno na svoja vlakna. One ne mogu podnijeti ovakva opterećenja i zato se slamaju (slika 4).
Slika 4: Izlomljeni elementi panelnog parketa, detalji rascjepa drva u srednjem sloju
To je moguće djelomice riješiti ulaganjem sloja letava, koje će ponuditi dodatnu potporu (pri čemu treba pripaziti da se radi ublažavanja udaraca elastične osobine zadrže u dopuštenim granicama, jer dodatnim podlaganjem mijenjamo elastičnost poda). Međutim, ovakvo podlaganje treba obaviti vrlo pomno, jer se već događalo da je većina dvorane izvedena sa dodatnim podupiranjem, a da su slamanja ipak nastajala, i to u poljima gdje su nedostajale umetnute letve (slika 5).
Slika 5: Nakon uklanjanja gornjega sloja pokazalo se da su oštećenja nastala upravo u polju gdje nisu bile ugrađene dodatne letve.
Do slamanja može doći i prilikom uporabe drva loše kakvoće za izradu elastičnih nosača. Kako su oni opterećeni razmjerno velikim dinamičkim opterećenjima po pojedinim točkama, lome se na mjestima oslabljenih prereza, koji su potrebni za postizanje zahtijevanih elastičnih osobina. Zbog opterećenja i u nosačima mogu nastati raspukline, tako da u oba slučaja pod postaje lokalno »mekši« (slika 6).
Slika 6: Mjesta sa kvrgama i svijenim vlaknima moguća su mjesta slamanja elastičnog nosača.
ZAKLJUČAK
Športski podovi su složene i zahtjevne konstrukcije; stoga se moramo upoznati sa mogućnostima pojave nedostataka i prije no što odlučimo o konačnom izboru poda. Jednako je tako važan odabir materijala dobre kakvoće, koliko i stručnost te pomnost u radu prilikom ugradnje. Zato se odgovorni investitori trebaju temeljito upoznati sa vrstom poda koju namjeravaju odabrati te prilikom njegove ugradnje sami obavljati ili naručiti stalni stručni nadzor. Nažalost, u Hrvatskoj i Sloveniji se već ugradio veliki broj športskih podova kod kojih su se pojavile tako ozbiljne pogreške da ih treba zamijeniti, djelomično ili u cjelini.
Jelena Srpčič, dipl. ing. građ.
Zavod za gradbeništvo Slovenije
