Kada odabiremo između stanovanja u većoj kući ili bloku zgrada i u vlastitoj kući, mnogo će puta upravo vrt biti odlučujući i pretegnuti u korist kuće. A vrt doista i jest ona istinska posebnost našega života u domu, koja nas povezuje sa prirodom te nam uljepšava ljeto i dane. Iako je njega vrta često povezana sa dosta skupih ulaganja slobodnog vremena, a i novca, »vlastita zemlja« i rad na njoj mogu nam značiti pravo oslobođenje i odmor. Kuća sa vrtom omogućava skladno povezivanje životnih prostora iz unutrašnjosti i okoline kuće, što je važno za naše zdravlje i opće stanje.
No, ponekad nije moguće izgraditi kuću na ravnome. Tako brežuljci postaju pravi izazov za oblikovanje i zahtjevna zadaća za oblikovatelja vrta. Pritom su važne i želje i zamisli vlasnika, jer se upravo on sam odlučio za uređenje svojega boravišta na zahtjevnom terenu.
Predstavljeni vrt leži na brežuljku ispod šume, na osojnoj padini. Okolina je prije provincijska negoli seoska. U naselju prevladavaju obiteljske kuće, dok ljudi odlaze na posao u grad. Teren za gradnju je bio vrlo zahtjevan: djelomično se radi o klizištu, i to vrlo mokrom. Na parceli još usto izvire i voda. Radi veličine objekta i strmine padine bili su izvedeni veliki potporni zidovi, gotovo u obliku terasa. Stoga se i vrt razdijelio na donji i gornji dio.
Većinu gornjega dijela sačinjava terasa na kojoj je bio uređen nadsvođeni vrt, što ujedno znači i neposrednu povezanost s unutrašnjim prostorom kuće. Donji vrt se pak proteže od najviše do najniže točke zemljišta. Iz kuće nema neposredne povezanosti sa tim donjim dijelom, osim kroz garažna vrata. Zato je kao boravišni dio preuređena stara skela. Kako na parceli izvire i voda, njome se uredio veći vodeni motiv sa jezerima, koja su povezana slapom. Voda zatim preko preljeva otječe dalje rječnim koritom. Radi ravnomjernog poprečnog nagiba donjega dijela vrta trebalo je utvrditi bočni nasip. Ovo je utvrđivanje uspješno obavljeno kolcima od kestena, zabijenima bočno u brijeg.
Srednji motiv donjega vrta su jezera sa slapom. Tome je podređeno i sve bilje te izbor raslinja. Zbog velikih visinskih razlika trebalo je prilagoditi i sustav navodnjavanja. Različita osunčanost površina nalagala je i različite režime zalijevanja, a dodatno su ih još odredili strmina i pritisak vode.
Promišljeno oblikovno i funkcionalno uređenje, utemeljeno na stručnoj izvedbi, uvijek je dobra podloga za dobivanje skladnoga vrta. Ali, neće biti dostatno ako se kasnija njega ovoga vrta svede na površnu ili samo na povremenu košnju trave. Nikada ne smijemo zaboraviti da je vrt živi organizam, koji se protjecanjem vremena mijenja. Niti najbolji poznavatelji ne znaju si nikada do kraja objasniti – baš sve.
Andrej Strgar, dipl. ing. arh. krajolika
