Površine kod oblikovanja vrtova

Čovjek je već odavna započeo s uređivanjem svoje okoline. U doba ratara još se ne može govoriti o oblikovanju okolice oko nastambi u kojima su živjeli ljudi, jer se tada društvo više bavilo pribavljanjem i uzgajanjem hrane. No, razvitkom umjetnosti već su u starom Egiptu počeli nastajati vrtovi namijenjeni razonodi, a i estetskom užitku. Ubrzo su postali mjerilom vlasnikova ugleda i značaja u društvu, što nam na najblistaviji način pokazuju francuski barokni vrtovi u Versaillesu, nastali za kralja Louisa XIV. Pojavljivanjem građanstva i umjetnost, a zajedno s njom i uređenje vrtova proširili su se i u mnoštvu. Uređeni vrtovi su postali domenom srednjeg sloja. Odrazu društvene moći kasnije se pridružila još i socijalna komponenta. Vrtovi i parkovi su danas namijenjeni svima – kako za uživanje u vrtnom bilju, tako i za druženje, odmaranje i smirenje. U urbanim naseljima su vrtovi i parkovi ujedno i značajan kulturni sadržaj prostora.

Površina je jedan od važnih elemenata kod oblikovanja vrtova. Kao kontrast volumenu, ona se pojavljuje u skoro svim uređenjima. Njezina pojavnost i sadržaj su vrlo različiti. Najčešće se pritom misli na travnate površine. Zelena boja i tekstura najviše podsjećaju na pašnjake i travnjake, i zato nam tratina u vrtu ili parku najbolje predočava dojam »neokrnjene« prirode. Tratine se razlikuju po namjeni i uporabi. S time je povezana i intenzivnost njegovanja: što ujednačeniju i nižu tratinu želimo imati, veća će nam biti ulaganja u nju. Tratinu možemo zamijeniti i niskim pokrovnim raslinjem. Takav je nadomjestak prikladan posebno na sjenovitim i teže dostupnim dijelovima. Pokrovno raslinje odnosno sagovi od raslinja su dosta skuplji, ali dugoročno gledano – ipak zahtijevaju manje njegovanja. Sadimo ga i kao samostalno. Naročito je zgodno koristiti ga kada želimo postići neke iznimne dojmove. Posebno poglavlje predstavljaju ekstenzivni krovni vrtovi, gdje zbog male debljine zemlje radi preopterećenja stropa) može uspijevati samo neko raslinje, prilagođeno takvim uvjetima.

K13-63s-01.jpgKod oblikovanja površine vrtova rabimo i nežive materijale. Sve vrste prirodnih i umjetnih vrsta podova su stalni pratitelji uređenja vrtova i parkova. Njihova uporaba pritom nije određena samo funkcionalnim potrebama, već predstavlja i traganje za novim oblicima i sadržajima. Pomoću različitih vrsta pijeska možemo oblikovati i zanimljive motive.

Sljedeći osnovni element površine je – voda. U većim nasadima su vodene površine poput zrcala, omeđuju prostor i usmjeravaju nas, a mogu se i prelijevati preko niskog ruba, stvarajući tako finu, tanku koprenu. Naročito su zanimljivi vodoskoci, ili mirna jezera sa vodenim raslinjem.

Jednako tako je moguća uporaba metala, jer je naročita i jer metalima najčešće ostvarujemo iznimne, posebne i neuobičajene dojmove.

Danas se kod uređenja vrtova koriste i umjetni materijali, najčešće od onih koji ostavljaju dojam prirodnih. Naime, vrt je prostor u kojemu nastojimo dočarati prirodu, i to usred urbanog okoliša. Uporaba umjetnih, a prije svega recikliranih materijala je posljedica toga, da se odbačeni materijali opet mogu iskoristiti i tako smanjiti opterećenost okoline otpadom.

Sve dosad opisano odnosi se na naše uvjete, dok u orijentalnim vrtovima navedeni materijali imaju posve drukčiji značaj: pijesak tamo predstavlja more, kamenčići su misli, raslinje su planine …  Istočnjački doživljaj vrta prožet je – filozofijom.

K13-63s-02.jpgKod uređenja vrtova i parkova, za popločavanje rabimo i druge materijale, koji radi svojih osobina pružaju dojam plošnosti. Radi se prije svega o sitnim granulatima – prekrivačima ili geotekstilnim prevlakama, koje prije svega koristimo kao dodatke glavnim materijalima.

Površina znači – vodoravno rasprostiranje nekog vrta. Po njoj se krećemo, ona nas vodi i usmjerava, zaustavlja, ili nam daje naš zrcalni odraz. Ona je podloga vrtnog oblikovanja i predstavlja kontrast između volumena i drugih osnovnih elemenata oblikovanja. Promišljeno oblikovanje, ispreplitanje i uporaba izvornih materijala daju svakom vrtu čar i ljepotu.

 

Andrej Strgar, dipl. ing. arh.