– projekt krajobraznog uređenja atrija Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Splitu
Arhitektonskim projektom zgrade Prirodoslovno – matematičkog fakulteta u Splitu predviđen je niz krovnih vrtova koji se nalaze na različitim nivoima i krovnim plohama zgrade. Krovni vrtovi su sagledivi iz različitih dijelova i katova zgrade poput ureda, predvorja, hodnika i predavaonica. Atrij koji je bio dio projektnog zadatka nalazi se u prizemlju zgrade, iznad podzemnih garaža i dostupan je korisnicima zgrade. U potpunosti je saglediv iz prizemlja zgrade, čije rubove čine staklene stijene, te s pješačkog mosta koji se nalazi 3,9 m iznad završne kote krovnog vrta. Zatečeno stanje atrija čini u potpunosti izveden osnovni profil krovnog vrta sa završnim slojem hidroizolacije. Površina atrija je 281.6 m²adubina krovnog vrta od60cm osiguravauvjete zapostavu i oblikovanje intenzivnogtipa krovnog vrta. Cilj izrade krajobraznog projekta je oblikovanje prostora atrija te tehničko definiranje slojeva i izvedbe krovnog vrta.
OPIS POSTOJEĆEG STANJA
Obuhvat čini konstrukcija krovnog vrtapovršine 281.6 m²sa završnim slojem hidroizolacijepostavljene 2015. g. prilikom izvedbe zgrade PMF-a. Atrij s krovnim vrtom nalazi se unutar kampusa fakulteta odnosno između dva krila fakultetskih građevina (P+5 i P+6). Završnu visinsku kotu krovnog vrta čini i završna kota prizemlja građevine, odnosno, atrij s krovnim vrtom se nalazi u razini prizemlja. Površina atrija dostupna je samo iz prizemlja građevine i to s četiri ulazne točke – dva ulaza sa sjevernog te četiri ulaza s južnog ostakljenog pročelja. Oba ostakljena pročelja ujedno su i duže strane atrija te iznose 28 metara.Na njih se nadovezuju ulaznapredvorjagrađevine koja su međusobno saglediva preko staklenih stijena na krajevima krovnog vrta. Bočne strane atrija dužine su9 metarate ihu prizemlju čine zidovi s prozorskim otvorima (prozorska okna sanitarnih čvorova). Dubina krovnog vrta, odnosno visina predviđena za slojeve krovnog vrta je 0,6 m. Konstrukcijana kojoj se predviđa krovni vrt čini element ventilacije podzemne garaže koji uzdužno dijeli krovni vrt na dvije izdvojene cjeline (sjeverna i južna). Obje cjelinedodatno su podijeljenestrukturnim ojačanjima stropne konstrukcije podzemne garaže kojedodatno dijelepovršinu u četiri manje pravokutnecjeline(visina ojačanja je niža za 8 cm od završne kote prizemlja građevine stoga ne čine problemsku stavku projekta).Uz ostakljena pročelja prizemlja zgrade koji otvaraju vizure na krovni vrt, osnovnoobilježje atrija čini pješački most koji se nalazi iznadjužnog dijela krovnog vrta. Nosivu konstrukciju pješačkog mosta čine tri četverodijelna metalna nakošena stupa čija je zajednička baza (stopa) položena na 8 cm od završne kote prizemlja. Stoga je ukupna metalna konstrukcija mosta sastavni dio vizure krovnog vrta dok je pješačka hodna ploha mosta, koja povezuje otvorene površine kampusa, točka s koje je krovni vrt saglediv „iz visine“.
OPIS KRAJOBRAZNOG RJEŠENJA ATRIJA
Osnovna koncepcija krajobraznog rješenja zasniva se na nekoliko temeljnih ciljeva – oblikovanje intenzivnog krovnog vrta namijenjenog povećanju vizualnih kvaliteta prostora ali i boravku unutar atrija; zadržavanje otvorenosti vizura unutar samog atrija ali i očuvanje vizualne povezanosti sjevernog i južnog prizemlja zgrade; unošenje biljnog pokrova s edukacijskom svrhom; unošenje biljaka prilagodljivih specifičnim uvjetima lokacije (količina supstrata, zasjena, mediteranska klima); zadržavanje proporcija atrija zacrtanog arhitektonskim projektom (izbjegavanje unošenja voluminoznih elemenata i zapunjavanja prostora); stvaranje „zelenih“ obrisa prostora kao kontrasta visokom stupnju izgrađenosti i artificijelnim materijalima i elementima; omogućavanje boravka studentima i djelatnicima fakulteta na prostoru atrija.
Atrij je dužom stranom podijeljen elementom ventilacije podzemne garažena dvije cjeline (visina odzračnika je +80 cm od kote prizemlja) u omjeru 1/3 sa južne strane te 2/3 sa sjeverne strane. Tim su elementomdefinirane dvije oblikovne cjeline atrija koje su vidljive u predloženim krajobraznim rješenjima. Sjeverna cjelina, većih dimenzija i s dužim periodomdnevnog osunčanja sadrži autohtoni i alohtonizeleni niski nasad koji prekriva veći dio plohe atrija. Nasad svojom visinom varira od 30 do 140 cm zbog ostvarivanja vizualne otvorenosti plohe i vizualne povezanosti nasuprotnih holova kampusa. Istovremeno, taj potez nasada obilježava varijacija visine pojedinih biljaka što stvara određeni stupanj vizualne dinamike. Niski nasadi omogućavaju sagledivost vrta iz sjevernog prizemlja zgrade a ujedno osiguravaju sagledivost „zelene“ kulise atrija iz predvorja zgrade. Između nasada u tom dijelu atrijapozicionirana su dva veća opločena proširenja ispred ulaza u atrij iz hodnika građevine. Na tim su proširenjima pozicionirane klupe. Nasadi su organizirani kao slijed zelenih poteza mjestimično prekinutih uskim prolazima (stazama) koje omogućavaju dostup dijelovima nasada zbog održavanja te edukacijske svrhe (pristup i čitljivost infotabla s opisom nasada i vrsta). Za ovaj dio atrija predložene su dvije koncepcije organizacije vrsta u nasadu – jedan u pravilnoj shemi nizanja pravokutnih gredica i bilja u nasadu (formalno oblikovanje prilagođeno pravilnom rasteru) te drugi, u neformalnom uzorku grupiranja bilja. Druga koncepcija zapravo kontrastno odstupa od pravilnog rastera arhitekture te stvara dojam „neukroćene“ prirode i „divljine“. Nasade u oba slučaja čine mediteranske vrste, uglavnom trajnice u kombinaciji snižim i srednje visokim grmljem. Kombinirane su listopadne i zimzelene te aromatske vrste kako bi se postigla vizualna atraktivnost prostora tijekom cijele godine. Planom sadnje predložene su drvenastevrste:Viburnumtinus, Abelia x grandiflora ‘Edward Goucher’, Teucriumfruticans, Pittosporumtobira ‘Nana’, Grevillearosmarinifolia, Rosmarinusofficinaliste trajnice: Gauralindheimeri, Santolinachamaecyparissus, Salviaofficinalis, Perovskiaatriplicifolia, Tanacetumcinerariifolium.
Nasuprot oblikovanju sjevernog dijela atrija kao zelene i prirodne cjeline, idejno rješenje južnog dijela atrija ne sadržava biljne,zelene nasade, već samo vertikalne zelene „zidove“. U ovom slučaju, vertikalne zidove čine penjačice za čiji su potporanj iskorišteni nosivi nakošeni stupovi konstrukcije mosta te zaštitna ograda mosta. Zbog nakošenosti stupova te samo mjestimične ispune prostora između stupova penjačicama, plohe koje su sačinjene od vegetacijske mase penjačica djeluju kao „zelena jedra“. Predviđene vrste listopadnih penjačica su: Wisteriasinensis, Lonicerapericlymenum i Lonicerahenryi. Vertikale koje se u odnosu na promatrača pojavljuju bočno i frontalno. „Zelena jedra“, na nosivim stupovima mosta ujedno služe za raščlambu prostora. Svaki podprostor koji razdvajaju penjačice zapravo čini boravišnu nišu sa smještajem klupe za sjedenje. „Zelena jedra“ su vidljiva iz prizemlja oba krila građevine stoga u percepcijskom smislu čine sastavni dio vizure i južne i sjeverne cjeline atrija. Cjelokupna površina ovog dijela atrija nema drugih nasada osim penjačica. Završnu obradu plohe atrija čini obli kameni agregat koji je pješački lako savladiv. Isti materijal korišten je za završni sloj nasuprotne cjeline atrija, na površinama koje nisu pod nasadom. Razlog korištenja kamenih agregata na cjelokupnom južnom atriju je višestruk – vizualni kontrast zelenim vertikalnim „zidovima“; prohodnost plohe do boravišnih „niša“ odnosno klupa;kamen kao karakterističan element gradnje u Dalmaciji; jednostavnije održavanje; te nepovoljniji uvjeti za rast biljaka ispod pješačkog mosta poviše ovog dijela atrija (zasjena). Sistem automatskog navodnjavanja s elementima cijevi kap-po-kap planiran je na svim površinama pod nasadom.
Na prostoru atrija predviđene su klupe s drvenim sjedećim plohama bez naslona koje su dinamično postavljene unutar plohe južnog atrija te na dva proširenja između nasada na sjevernom dijelu atrija. Predviđene klupe, zbog izbjegavanja temeljenja odnosno opterećenja krovne plohe dodatnim slojevima su nefiksirane, te se postavljaju bez temeljenja. Predviđene klupe su bez naslona budući da se ne očekuje duže zadržavanje na prostorima atrija te kombinirane metalno drvene (drvene sjedne plohe i mentalna konstrukcija). Kao zajednički motiv obje cjeline atrija pojavljuju se penjačice na bočnim, kraćim zidovima atrija, koje vizualno spajaju odnosno ujedinjuju suprotne strane atrija. Na zidovima se u tu svrhu predviđa postava inoxužadi na fasadu za prihvat penjačica. Predviđena je sadnja zimzelene vrste penjačiceTrachelospermumjasminoides.
Na izvedenu hidroizolaciju predlaže se postava sustava intenzivnog zelenog krova na površine sjeverne cjeline pod nasadom te na površine južne cjeline neposredno uz nosivu konstrukciju stupa ali samo dijelom koliko je dovoljno za kvalitetan rast i razvoj predviđenih vrsta penjačica. Predviđeni slojevi su: zaštitni sloj – drenažno-akumulacijski sloj – filterski sloj – supstrat – biljke. Na površinama južne i sjeverne cjeline gdje nije predviđen nasad već prostor za boravak (površina pod dekorativnim kamenom) predlaže se korištenje PVC modula kao nadomjestak dio slojeva sustava zelenog krova (drenažno-akumulacijski te sloj supstrata). Ovisno o visini koju je potrebno savladati mogu se koristiti moduli za ventilirane podove ili moduli koji služe za podzemno skladištenje oborinske vode. Na module se postavlja razdjelni sloj te završni sloj, u ovom slučaju obli kameni agregat.
Kvalitete prostora koje su se htjele postići oblikovanjem ovog prostora možemo promatrati kroz ekološko prostorni aspekt (doprinos krovnih vrtova sustavu održive gradnje) te društveni (osiguravanje prostora za boravak na otvorenom i za socijalne kontakte).
Autori:
doc.dr.sc. Petra Pereković, dip.ing.kraj.arh.
doc.art. Monika Kamenečki, dip.ing.kraj.arh.
Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
