Vrste tekstilnih podnih obloga, 1.dio

POJMOVI I DEFINICIJE

Nakon što smo se upoznali s raznim vrstama vlakana, došlo je vrijeme da podrobnije razmotrimo i vrste tekstilnih podnih obloga. Pred nama je novi niz članaka u kojima ćemo navesti pojmove i definicije, klasifikacije i opise pojedinih vrsta tekstilnih podnih obloga.
Da bismo točno znali o čemu zapravo govorimo, prvo trebamo upoznati osnovne izraze koji se stavljaju na razne vrste tekstilnih podnih obloga. Tako su ovdje predstavljeni opći izrazi i definicije koje se koriste za tekstilne podne obloge, dok će se izrazi što se odnose na pojedine obloge navoditi pri opisivanju njih samih.

k09-37-00.gifPronalaženje pravih izraza često nam stvara velike teškoće. U bivšoj Jugoslaviji smo rabili izraze koje je propisivao standard JUS F.C2.201. Spomenuti standard iz 1982. godine odgovara standardu Međunarodne organizacije za standardizaciju ISO 2424 iz 1977. godine. Kako je to jedini dokument u kojemu su opisani izrazi za tekstilne podne obloge, oni su se sačuvali sve do danas.

Izrazi i definicije navedene u nastavku preuzeti su iz spomenutog jugoslavenskog standarda s nekim ispravcima, nastalim radi revizije međunarodnog standarda ISO 2424 u 1992. godine ili iskoristivosti riječi navedenih u rječnicima, leksikonima …

 Osnovni izrazi i definicije

 Tekstilna podna obloga (engl. textile floor covering) – proizvod s uporabnom (hodnom) površinom od tekstilnog materijala, koji se općenito koristi za prekrivanje podova.

Tekstilna podna obloga s dlakama, sag (engl. textile floor covering with pile, pile carpet) – obloga koja uporabnu površinu ima sastavljenu iz pređe ili vlakana što izviru iz podloge.

Tekstilna podna obloga bez dlaka, podni prekrivači (engl. textile floor covering without pile) – obloga koja uporabnu površinu ima sastavljenu od nevlaknastih tekstila; ove obloge mogu imati i podlogu.

Uporabna (hodna) površina (engl. use-surface) – dio obloge po kojoj se neposredno hoda.

Podloga (engl. substrate) – dio konstrukcijske cjeline s uporabnom površinom obloge, sastavljen iz jednog ili više slojeva, koji kao nositelj uporabne površine nosi, a pokatkad i stabilizira dimenzije obloge; kod nekih vrsta obloga nije nužno da ispod uporabne površine imaju podlogu kao poseban dio.

 Izrazi i definicije koji označavaju sastavne dijelove uporabne (hodne) površine

Dlaka (engl. pile) – je dio tekstilne podne obloge, sastavljene iz pređe ili vlakana, rezanih ili nerezanih, koje izviru iz podloge i predstavljaju uporabnu (hodnu) površinu (za dlake se još uvijek često rabi izraz flor).

Nerezana petlja (engl. loop) – neprekinuta dužina pređe ili vlakana između dvije usporedne najniže točke povezanosti dlake sa podlogom (slika 1).

Rezana petlja (engl. tuft) – dio pređe ili vlakana, oblikovanih u oblicima slova I, J, U ili W (slika 2), ili dio pređe oblikovane u oblik čvora (slika 3), od kojega konac (ili konci) sastavlja (sastavljaju) dlaku obloge.

k09-37-s123.jpgSlika 1: Dvije usporedne petlje dlaka (uzdužni presjek)
Slika 2: Rezana petlja u obliku slova U i W
Slika3: Rezana petlja u obliku perzijskog (A) i turskog čvora (B)

Nerezana dlaka (engl. loop pile) – dlaka saga, oblikovana u petlju.

Rezana dlaka (engl. cut pile) – dlaka saga, sastavljena od konca rezanih petlji ili pojedinih vlakana.

Petlje rezanih / nerezanih dlaka (engl. cut/loop pile) – dlaka saga sastavljena od rezanih i nerezanih petlji jednakih (slika 4A) ili različitih (slika 4B) dužina.

k09-37-s4.jpgSlika 4: Petlje rezanih / nerezanih dlaka jednakih (A) i različitih (B) dužina

Kudrava dlaka (engl. curled pile) – dlaka saga izrađenog od pređe, koja je kovrčava radi različitih utjecaja, na primjer velikog broja zavoja.

Teksturirana površina (engl. textured surface) – zbog uzorka se raznim postupcima iglanja postiže razlika u visini pojedinih dijelova površine.

Strižena dlaka (engl. tip-sheared pile) – dlaka saga, originalno sastavljenog od petlji raznih dužina; sag se na kraju postupka izrade striže, pri čemu one kraće petlje ostaju cijele (slika 5).

k09-37-s5.jpgSlika 5: Strižena dlaka (uzdužni presjek)

Gravirana dlaka (engl. carved pile) – dlaka kod koje je visina različita radi različite visine naknadnog striženja; različite visine su najčešće na rubovima određenih cjelina uzroka, koje takva dlaka oblikuje.

Reljefna dlaka (engl. sculptured pile) – dlaka saga koja mu daje reljefni uzorak dijeli površinu saga zahvaljujući različitim visinama dlaka i / ili ostavljanjem dlaka na određenim dijelovima površine saga.

Veziva (engl. bonding agent) – sredstva (materijal) nanesena na skupine vlakana ili pređe, kako bi skupina ostala povezana u cjelinu u željenom obliku.

Izrazi i definicije koje označavaju sastavne dijelove podloge

Puniva osnova (engl. stuffer yarns) – osnovne niti koje učvršćuju podlogu tkanoga saga.

Vezna osnova (engl. chain warp) – osnovne niti, najčešće tkane u parovima, izmjenično iznad donje vođice i ispod nje te s jednom ili više gornjih vođica; tako povezane zatvaraju puninu osnove i rezane / nerezane petlje, koje sačinjavaju dlaku.

Korijen dlake (engl. pile root) – dio rezane / nerezane petlje, koji ostaje u podlozi.

 Primarna podloga (engl. primary backing) – materijal u podlozi, koji se koristi kao nositelj dlake uporabne (hodne) površine ili kao učvršćivač drugih dijelova podloge.

 Tkana / pletena podloga (engl. woven/knitted backing) – tkana / pletena podloga, izrađena prije ili između izrade saga.

Netkana podloga (engl. non-woven backing) – podloga izrađena po postupku koji se razlikuje od tkanja i pletenja.

 Netekstilna podloga (engl. non-textile backing) – podloga koja je izrađena od netekstilnih materijala, često iz plastične mase ili gume.

 Apretirana podloga (engl. sized backing) – podloga na koju se nanese tanak sloj sredstva za apretiranje, koji služi za bolje povezivanje dlake s podlogom i daje joj rahlu krutost.

 Slojevita podloga (engl. coated backing) – podloga na koju se nanosi sloj polimernog materijala.

Sekundarna podloga (engl. secondary backing) – materijal koji služi kao dodatno učvršćujući sloj u podlozi tekstilne podne obloge, no često sačinjava i završnu podlogu ili sloj.

 Pridodani podložak, kombinirani podložak (engl. attached underlay, combined underlay) – podložni dio izrađen u prethodnom postupku i pridodan stražnjoj strani podne obloge po odabranom postupku.

Podloga od pjenastog materijala (engl. foam backing) – u obliku pjene, mehanički ili kemijski pripravljene mase polimera, koja se nanosi na stražnju stranu podne obloge.

 Reljefna podloga (engl. embossed backing) – podloga od pjenastog ili nepjenastog materijala koji se nanosi na stražnju stranu podne obloge i na vanjskoj strani ima utisnutu reljefnu strukturu.

 Impregniranje (engl. impregnation) – nanošenje vezivnog sredstva i / ili drugih pomoćnih sredstava za doradu po postupku potpunog potapanja podne obloge u rastopinu i potom uklanjanja preostalog sredstva.

JESTE LI ZNALI…

  • da je međunarodni standard onaj, kojega prihvaća Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO – International Organisation for Standardisation) odnosno međunarodna standardizacijska organizacija, te da je dostupan javnosti.
  • da s obzirom na namjenu razlikujemo: osnovni standard, koji obrađuje široko područje ili sadrži opće odredbe za neko područje; terminološki standard, koji obrađuje izraze kakve obično sadrže definicije, ponekad i objašnjenja, ilustracije, primjeri i drugo;
  • ispitni standard, koji se bavi metodama ispitivanja, ponekad dopunjen drugim odredbama povezanim s ispitivanjem, na primjer uzorkovanjem, uporabom statističkih metoda i izvođenjem pokusa;
  • standard za proizvod, koji određuje zahtjeve što ih mora ispunjavati proizvod ili skupina proizvoda da bi se postigla njegova odnosno njihova odgovarajuća namjena;
  • procesni standard, koji određuje zahtjeve što ih mora ispunjavati proces da bi se osigurala njegova odgovarajuća namjena;
  • uslužni standard, koji određuje zahtjeve koje mora ispunjavati neka usluga, kako bi se osigurala njezina odgovarajuća namjena.
  • da uporaba standarda nije obvezatna, osim ako se neki od propisa ne poziva na neki određeni standard; u tom slučaju govorimo o obvezujućem standardu.

doc. dr. Urška Stankovič Elesini