Botaničko ime | Intsia palembatica (Miq.), Intsia bijuga (O. Ktze.) |
Botanički rod |
Leguminosae |
Strani nazivi | merbau (I, F, D, GB); merbau ili mirbau (Malezija i Indonezija); ipil (Filipini); maka mong (Kina); kwila (Papua Nova Gvineja); hintsy (Madagaskar) |
Područje rasprostranjenosti (zrakom) |
Šume ekvatorijalnog pojasa s mnogo padalina, koje se rasprostiru od jugozapadne Azije do Filipina i drugih otoka Tihog oceana. |
Svojstva drva | Drvo doseže visinu do 40–50 m i promjer 150–180 cm. Debla su kratka, debela i većinom nepravilna oblika (ove se pogreške nazivaju užljebljenošću debla). Ima malo čvorova. Više puta se u unutrašnjosti pojavljuju unutarnje raspukline. |
Građa drva | Tekstura je gruba, vlakna su najčešće nepravilna i dosta isprepletena, a žile su vidljive. Kod tangencijalnog reza drvo često izgleda plamenasto. |
Osobine drva | Svijetli dio je bjelkast ili blijedo žućkast i po boji se jasno razlikuje od crnog dijela, koji pri sušenju dobiva smeđkasto – crvenkasti ton. U crnom dijelu su vidljive pruge žućkaste boje. Tvrdoća prema Brinellu iznosi 4,10 kg/mm2. Gustoća se uz 10 do 12-postotnu vlažnost kreće oko 650–900 kg/m3. Crni dio se ravnomjerno steže, pa je zato stabilan i pri sušenju se ne veže, ima dobre mehaničke osobine i trajnost. Svijetli dio nije baš otporan na kukce. |
Sušenje | Uz polagano sušenje postižu se dobri rezultati i nastaju samo manje deformacije. |
Obrada | Drvo se dosta teško obrađuje, a brušenje može biti otežano, jer se pojavljuju tamne mrlje. Isto tako je naporno lijepljenje, jer se izlučuju gumenaste tvari. Teško se pričvršćuju i vijci, ali se posao može olakšati ako se daščice prije toga izbuše. Lakiranje zahtijeva pozornost, ali se postižu dobri rezultati. |
Uporaba
|
Ovo je drvo vrlo cijenjeno u stolarstvu za unutarnju i vanjsku uporabu, za podne obloge, pa i u športskim dvoranama i kod postavljanja vanjskih podnih površina… Radi dobre postojanosti na otvorenom, ono se koristi i kao građevinsko drvo (za vanjske nosive konstrukcije, željezničke pragove …). |