Za naš pokazni objekt te za njegovo početno stanje, (grijanje na ogrjevno drvo) dobiven je podatak godišnje potrošnje od 16m3. Nakon primjene gore navedenih mjera, potrošnja se smanjuje na 5m3.
Razlika u potrošnji ogrjevnog drva prije i poslije energetske obnove je 11 m3. Ako pretpostavimo cijenu 1m3 ogrjevnog drva od 100,00€, godišnje ćemo na grijanju uštedjeti 1.100,00€, a investicija će nam se vratiti kroz 11,6 godina.
Cijena energenata je vječna tema jer direktno pogađa kućni budget svakog stanovnika lijepe naše, bez obzira s kojim energentom se grije. Cilj je svakog pojedinca taj trošak smanjiti, a ne umanjujući ugodnost življenja. To se naravno postiže energetskom obnovom na koju se pojedine obitelji teže odlučuju jer za poboljšanje toplinske ovojnice i/ili sustava grijanja trebaju izdvojiti znatna sredstva odmah, a vraćat će im se u narednim godinama kroz smanjenje mjesečnih računa za grijanje uslijed smanjenja potrošnje.
Puno je jednostavnije postići gore navedeno uz pomoć subvencije koju dodjeljuje država te vam omogućava realizaciju obnove uz nepovratnu dodjelu dijela potrebnih financijskih sredstava. Upravo je u prvom kvartalu ove godine bila aktualna subvencija energetske obnove obiteljskih kuća koju je krajem 2023. najavio Fond za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu FZOEU), a riječ je o sveobuhvatnoj energetskoj obnovi koja je uključivala:
- Građevinske mjere (poboljšanje toplinske zaštite elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora: vanjski zid, kosi ili ravni krov, strop prema provjetravanom tavanu, zamjena vanjske stolarije, …).
- Ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske ili toplinske i rashladne energije (dizalice topline, sustave sa sunčanim toplinskim kolektorima, kotlove na drvnu sječku/pelete ili pirolitičke kotlove na drva za grijanje prostora ili prostora i potrošne vode.
- Postavljanje nove fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju.
Za navedene aktivnosti Fond dodjeljuje subvenciju do 60% opravdanih troškova (80% ukoliko je kuća oštećena u potresu), jedino je kod ugradnje fotonaponskih elektrana subvencija jedinstvenih 50%.
Potencijalne prijavitelje na navedeni javni poziv naravno interesira kroz koji period će im se vratiti uložena investicija (JPP – Jedinični Period Povrata), pa bi to mogli jednostavno objasniti na tipičnoj obiteljskoj kući građenoj 70-tih ili 80-tih godina prošlog stoljeća.
Napomena: javni poziv je otvoren 13. ožujka te je zbog gotovo 12.000 prijava sljedeći dan, 14. ožujka privremeno zatvoren dok se ne obrade sve prispjele prijave kako bi se došlo do podatka koliko je još sredstava raspoloživo (ukupno je osigurano 120.000.000,00 eura). Više o Javnom pozivu na https://www.fzoeu.hr/hr/natjecaj/7539?nid=225 .
Tipična obiteljska kuća građena 70-tih ili 80-tih godina
Obiteljsku kuću ćemo za potrebe našeg primjera smjestiti u kontinentalni dio Hrvatske (okolicu Zagreba). Ima pravokutnu tlocrtnu površinu 12 x 8 m. Riječ je o prizemnici s potkrovljem, dvostrešnim kosim krovom građenim kao klasični drveni grednik, pokrivenim crijepom. Između drvenih rogova je prije 40-tak godina postavljena toplinska izolacija s mineralnom vunom, ali bez parne brane koja je nužna između toplinske izolacije i unutarnjeg prostora, tako da je toplinska vrijednost te vune u današnje vrijeme znatno umanjena jer je kroz godine na sebe preuzela znatnu vlagu iz grijanog prostora te time postala gotovo beskorisna.
Bočni zidovi potkrovlja podignuti su 150 cm iznad međuetažne stropne ploče. Kuća je građena blok opekom 29 cm, obostrano ožbukanih zidova bez dodatne toplinske izolacije. Horizontalno i vertikalno je povezana armiranim serklažama. Takve kuće su načelno građene na način da je potkrovlje bilo neuređeno (negrijani tavanski prostor), ali naša kuća ima i potkrovlje uređeno kao stambeni grijani prostor. Vertikalna komunikacija između etaža je dvokrakim unutarnjim stubištem.
Stolarija je drvena (vjerojatno Industrogradnja), dvostruko IZO staklo sa zračnim međuprostorom između stakala, nedovoljno održavana. Kad po zimi u boravku sjednete kraj takvog prozora osjećate neugodnu hladnoću kao i kad sjednete kraj vanjskog zida, a postoji i velika mogućnost da vam ispod prozora „puše“ radi lošeg brtvljena prozora što stvara dodatnu neugodu. Temperatura na unutarnjim stijenkama tih građevinskih dijelova je nekoliko stupnjeva niža od unutarnje temperature prostora te od tuda potječe navedena neugoda.
Riječ je o objektu koji nema priključak na plin nego grijanje prostora i pripremu tople vode osiguravaju kotlom na ogrjevno drvo starije proizvodnje koji se nalazi u pomoćnom objektu. Kotao je funkcionalan, međutim niskog stupnja iskorištenja, a i po ljeti treba koristiti ogrjevno drvo kako bi se zagrijavala potrošna topla voda.
Energetskim pregledom te analizom podataka, vidljivo je da se kuća nalazi u D energetskom razredu po spec. godišnjoj potrebi toplinske energije za grijanje [Q“H,nd= 140,42 kWh/(m2a)], a po spec. godišnjoj primarnoj energiji [Eprim=202,32 kWh/(m2a)], svrstavamo ju u energetski razred C. Pojmove Q“H,nd i Eprim smo već objasnili u jednom od prethodnih brojeva Koraka, ali nije loše da to ponovimo.
Informacije iz energetskog certifikata
U energetskom certifikatu zgrade se razvrstavaju u energetski “razred” po dva kriterija:
- Specifična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje
Specifična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje Q“H,nd (kWh/m2) daje informaciju koliko toplinske energije po m2 korisnog prostora zgrade je godišnje potrebno za grijanje. Što je zgrada toplinski bolje izolirana, potrebna energija će biti manja te će se zgrada nalaziti u boljem energetskom razredu.
- Specifična godišnja primarna energija
Specifična godišnja primarna energija Eprim, (kWh/m2) je računski određena godišnja količina primarne energije po m2 za potrebe zgrade prema kriteriju 1. Kriterij 1 definira potrebnu energiju grijanja neke zgrade, a primarna energija iz kriterija 2. određuje koliko za to morate uložiti nekog primarnog energenta, tj koliko će to u konačnici koštati. Primarna energija je oblik energije uzet iz prirode bez pretvorbe ili procesa transformacije. Primarna energija stambenih zgrada obuhvaća energiju za grijanje i pripremu potrošne tople vode.
Poboljšanjem toplinske izolacije zgrade smanjuje se godišnja potrebna za toplinskom energijom nekog prostora za grijanje, pa se tako zgradi treba „dovesti“ i manje primarne energije. No primarnu energiju se može dodatno smanjiti i primjenom:
- učinkovitijih uređaja sustava grijanja, hlađenja i ventilacije
- električnih uređaja boljeg energetskog razreda (s manjom potrošnjom energije)
- obnovljivih izvora energije.
Zadovoljavanje kriterija za prijavu za subvenciju kod energetske obnove
Kod određivanja energetskog razreda zgrade koriste se referentni klimatski podaci posebno za kontinentalnu i posebno za primorsku Hrvatsku. Primorska Hrvatska uključuje sva mjesta kod kojih je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade > 3 °C, a kontinentalna Hrvatska uključuje sva mjesta kod kojih je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade ≤ 3 °C. Za primorsku Hrvatsku koriste se referentni podaci za klimatski mjerodavnu meteorološku postaju Split (Marjan), a za kontinentalnu Hrvatsku referentni podaci za klimatski mjerodavnu meteorološku postaju Zagreb (Maksimir). Meteorološki podaci se objavljuju na internetskoj stranici Ministarstva (Pravilnik o energetskom certificiranju zgrade i energetskom certificiranju https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2017_09_88_2093.html ).
Referentni parametar je gore spomenuti Q“H,nd, koji za naš objekt (Zagreb – kontinentalna Hrvatska) treba biti D ili lošiji kako bi mogli ostvariti subvenciju.
Energetski certifikator prilikom izrade energetskog certifikata treba predložiti sve mjere obnove koje smatra potrebnim, a vlasnik objekta u okviru tih prijedloga odabire one mjere koje su njemu prihvatljive, s tim da je u obavezi realizirati pojedinu mjeru u cijelosti (npr., ne može promijeniti vanjsku stolariju na istočnoj i sjevernoj fasadi, a ostaviti postojeću stolariju na zapadu i jugu).
FZOEU je kroz ovaj Javni poziv definirao prihvatljive cijene energetske obnove po m2 za pojedine građevinske elemente i to:
- vanjski zid 64,00€/m2
- kosi krov 87,00 €/m2
- pod na tlu 85 €/m2
- zamjena vanjske stolarije 450,00€/m2
Ako investitor ima ponudu izvođača s većom cijenom po m2, tada FZOEU priznaje gore navedene cijene.
Koeficijent prolaska topline pojedinih građevinskih dijelova
Kako bi mogli ostvariti subvenciju za pojedinu mjeru energetske obnove, potrebno je zadovoljiti uvjete Fonda u pogledu koeficijenta prolaska topline pojedinih građevinskih dijelova. Koeficijent prolaska topline (označava se: U) je količina topline koju građevinski element gubi u 1 sekundi po m2 površine kod razlike temperature od 1K, izraženo u W/m2K. Koeficijent U je značajna karakteristika građevinskog elementa s pomoću kojeg se rade analize ukupnih toplinskih gubitaka, a time i potrošnji energije za grijanje. Obrnuto je proporcionalan toplinskoj zaštiti objekta, što znači da se povećanjem toplinske zaštite građevinskog elementa, smanjuje koeficijent U što je vidljivo u priloženoj tabeli (podaci za vanjski zid te različite debljine toplinske izolacije (kamena vuna debljine od 8 do 20 cm).
Iste vrijednosti bi dobili i ako bi umjesto kamene vune fasadu izvodili s EPS-om. S obzirom na to da nije velika razlika u cijeni izrade ETICS fasade ukoliko stavite deblju toplinsku izolaciju, kad se već odlučujete na takav zahvat, uvijek je bolje staviti više toplinske izolacije.
FZOEU je definirao gornju granicu koeficijenta U za svaki pojedini građevni element koji je potrebno zadovoljiti nakon energetskog poboljšanja, odnosno, indirektno je definirao koja je minimalna debljina toplinske izolacije koju je potrebno ugraditi.
Za pojedine građevinske elemente definirane su gornje granične vrijednosti koeficijenta U kako slijedi:
- vanjski zid U= 0,25 W/m2K
- ravni ili kosi krov U=0,20 W/m2K
- Vanjska stolarija U= 1,60 W/m2K
Da bi zadovoljili gore navedene uvjete, vlasnik našeg objekta bi trebao na:
- vanjske zidove postaviti najmanje 14 cm kamene vune ili EPS-a,
- kosi krov ugraditi 16 cm mineralne vune
- zamijeniti postojeću stolariju s novom stolarijom s minimalno dvostrukim ostakljenjem (preporuka je trostrukim), punjenjem argonom te low-e premazom na staklu
U tablici nastavno, vidljivi su konkretni podaci za naš objekt:
Iz tablice je vidljivo da su odredbe FZOEU nešto strože u odnosu na Pravilnik koji definira važeće maksimalne koeficijente kod novogradnje.
Ako pomnožimo površine pojedinih građevinskih elemenata s jediničnom cijenom energetske obnove, možemo izračunati ukupnu vrijednost cijele investicije.
Kao što smo na početku rekli, FZOEU odobrava subvenciju od 60%, pa u konačnici investitor treba uložiti znatno manja sredstva:
Certifikator na početku cijelog procesa, nakon što u program ubaci sve elemente o objektu, dobije podatak godišnje potrošnje energenta kojim se objekt grije. Za naš pokazni objekt te za njegovo početno stanje, (grijanje na ogrjevno drvo) dobiven je podatak godišnje potrošnje od 16m3. Nakon primjene gore navedenih mjera, potrošnja se smanjuje na 5m3.
Razlika u potrošnji ogrjevnog drva prije i poslije energetske obnove je 11 m3. Ako pretpostavimo cijenu 1m3 ogrjevnog drva od 100,00€, godišnje ćemo na grijanju uštedjeti 1.100,00€.
Kako smo izračunali da su investitoru za energetsku obnovu potrebna sredstva od 12.778,40€, vidljivo je da je JPP (Jedinični Period Povrata) investicije 11,6 godina.
Nije sve u financijama
Gore navedeni izračun jednostavno pokazuje kako se investiranje u energetsku obnovu i te kako isplati, jer bi investitor praktički energetski obnovio cijelu ovojnicu svog objekta. Međutim, obnova se ne radi samo radi direktne financijske uštede. Energetskom obnovom, osim što ste osigurali smanjenu potrošnju energenta za grijanje, zaštitili ste i konstrukciju objekta od meteoroloških utjecaja te postepenog propadanja koje bi u tom slučaju smanjilo životni vijek objekta.
Postoje investitori koji iz određenih razloga žele promijeniti samo vanjsku stolariju. Riječ je o većoj cijeni po m2 površine, a s obzirom na to da je površina stolarije znatno manja od površine cijele fasade, kroz stolariju imate manje gubitke, pa bi jednostavnim izračunom došli do podatka kako je JPP znatno dulji, preko 50, možda i 70 godina, ali ako su vaši trenutni prozori loši, ako ne brtve, tada je obitavanje u tom prostoru neugodno, ne osjećate „toplinu doma“ te ćete se odlučiti za zamjenu i iz tih razloga.
Zaključak
Na ovom jednostavnom primjeru pokazali smo koliko je isplativo prihvatiti se energetske obnove, posebno ako to možete napraviti uz pomoć subvencije. Po raznim forumima i/ili društvenim mrežama povremeno se pojavljuju izjave pojedinaca kako se to ne isplati, da je procedura komplicirana, a da nema nekog efekta, ali nepunih 12.000 ljudi koje smo naveli već u uvodu, opovrgavaju te tvrdnje.
Cijene energenata sigurno u narednom periodu neće padati. Za sada ih naša Vlada drži na istoj razini, ali prije ili poslije će se cijene mijenjati, tako da je mudro vaše objekte održavati i nastojati ih toplinski zaštititi kako bi trebali što manje energenata (bez obzira na način na koji se grijete).
Nakon energetske obnove iz naše primjera, objekt bi iz energetskog razreda D, prešao u razred B.
U ovom tekstu smo obradili građevinske mjere koje štede energiju te mijenjaju energetski razred objekta. U narednom tekstu ćemo sličnu komparaciju napraviti s promjenom načina grijanja istog objekta. Jer promjenom grijanja s ogrjevnog drva na peći na pelete ili dizalice topline dodatno ćete uštedjeti na potrošnji energenata, a ako dodate i fotonaponsku sunčanu elektranu te počnete proizvoditi električnu energiju za vlastite potrebe, nećete niti plaćate račune za struju.