Prvih 20 zgrada energetskog standarda pasivne kuće u Hrvatskoj

U skladu s pretpostavkom PASS-NET europskog projekta iz 2006. godine, u Hrvatskoj je do kraja 2012. bilo u potpunosti ili na visokoj razini izvedenog stanja dvadesetak građevina energetskog standarda pasivne kuće. Prošlu godinu zaokružujemo konstatacijom da je izvedeno tri višestambene zgrade; prva na otoku Krku i dvije izvedene u sustavu POS-a u Koprivnici koje su jedinstveni slučaj u centralnoj južnoj europskoj regiji. Što više, te su dvije zgrade opremljene aktivnim sunčanim sustavom s toplinskim pretvornicima i dizalima iako su visine P+3 kata. Izvedena je i prva poslovno-stambena zgrada u Žminju u Istri. U tijeku je izvedba poslovno-stambene zgrade u Šibeniku, izvedena je i prva tipska obiteljska kuća u Čazmi, a izgradnja obiteljske kuće u Strizivojni u Slavoniji se kontinuirano prati kamerom. Današnjih ukupno dvadeset i više zgrada upotpunjuju obiteljske kuće uz podsjetnik da je prva „A+“ obiteljska kuća u Hrvatskoj izvedena 2005. godine u Bestovju kraj Zagreba.

k45-miscevic-2-500Prva tipska pasivna obiteljska kuća „L2“ izvedena u Čazmi 2013. Autor: Lj. Miščević
Pojedini su gradovi u Hrvatskoj prepoznali značaj visoko energetski učinkovite gradnje i pasivnu kuću (energetski razred „A+“) već nekoliko godina stimuliraju smanjenjem naknade komunalnog doprinosa pri ishođenju dozvola za građenje ili ga potpuno ukidaju kao u Koprivnici.

k45-miscevic-3-500Višestambena „A+“ zgrada u sustavu POS-a izvedena u Koprivnici, autor: Tehnika d.d.
Sve više ostvarenih pasivnih kuća u Hrvatskoj donosi i sve više korisnih iskustava dobre i najbolje prakse koja su izvorna podloga za rješavanje nedostatnih izvoditeljskih vještina, dobave materijala i instalacijskih sustava pa sve do pitanja financiranja najnaprednijeg građenja, monitoringa i certificiranja.

Od dvadesetak ostvarenih pasivnih kuća do kraja 2013. samo je nekoliko testiranih na zrakopropusnost. U nekoliko se kuća i zgrada vrši monitoring energetske potrošnje, a rezultati su i bolji od očekivanih u obje klimatske zone (kontinentalna i primorska). Ostvarena toplinska i akustična ugodnost je također iznad očekivanja korisnika. Kao posljedica kvalitetne izvedbe izvrsna su iskustva u uporabi i održavanju. Nekoliko kuća se motri i termovizijski. Obiteljska kuća u Buzetu je u postupku certificiranja u Institutu za pasivnu kuću (PHI) u Darmstadtu.

Pasivna obiteljska kuća Vilić u Buzetu. Autor: Vladi Bralić, dipl.ing.arh. Pogled s jugoistoka, izvođenje Blower-Door testa i pogled iz dnevnog boravka.

k45-miscevic-1-400Prvih dvadeset pasivnih kuća u Hrvatskoj do prosinca 2013. Tamno plavi kružići označavaju izvedene, a svijetlo plavi zgrade u izvedbi. 

Od PASS-NET-a do PassREg-a
Europski projekti koji su se izvodili uz potporu EU programa Inteligentna energija Europa (Intelligent Energy Europe – IEE) poticali su najvišu energetsku učinkovitost od područja edukacije do primijenjenih programa istraživanja arhitektonske ovojnice inteligentnim modeliranjem, uporabom najnovijih tehnologija i inovacija.

PASS-NET projekt
Puni naslov projekta PASS-NET je „Uspostavljanje suradničke mreže promotora pasivne kuće“ kao standarda gradnje u EU“. Jedan od ciljeva PASS-NET projekta je bio podrška u provedbi Rezolucije EU parlamenta broj 2007/2106 (INI), od 31. siječnja 2008. Projekt je ostvaren u suradnji s Institutom za pasivnu kuću prof.dr.sc. W. Feista u Darmstadtu, a u potpunosti je završen 2011. godine. Rezultirao je vrlo zanimljivim zaključcima, danas najcitiranijim dijagramom predviđenog broja izvedenih pasivnih kuća u zemljama sudionicama projekta do kraja 2012. godine i on-line pristupom bazi podataka primjera izvedenih pasivnih kuća iz različitih klimatskih i gospodarski različito razvijenih zemalja.

www.passivehousedatabase.eu

k45-miscevic-4-250PASS-NET EU IEE projekt. Karta sudionika, dijagram broja pretpostavljenih realizacija i početne stranice za Hrvatsku.

PassREg projekt
PASS-NET projekt je podloga projektu PassREg koji je danas najvažniji u promicanju energetskog standarda pasivne kuće uključujući i obnovljive izvore energije na razini europskih regija. Koordinator projekta je Institut za pasivnu kuću iz Darmstadta.

I PassREg je podržan od programa Intelligent Energy Europe (IEE), a trajat će do 30. travnja 2015. S hrvatske strane grad partner je Grad Zagreb. U projektu sudjeluje deset partnera iz sedam članica EU. Ciljevi su povećanje potrebe za pasivnim kućama i zgradama  u svijesti zainteresiranih nositelja i donositelja odluka, razvijanje modela financiranja, izrada  optimalnih projekata za pasivne kuće, osiguranje kapaciteta za edukaciju stručnjaka, stimuliranje trgovine energetski učinkovitim materijalima i tehnologijama te povećanje broja pasivnih kuća u gradovima. Tri glavna dijela projekta su; učenje iz primjera najbolje prakse, razvoj infrastrukture (obrazovanje arhitekata, inženjera i obrtnika, osiguranje kvalitete rada i praćenje rezultata) i diseminacija materijala projekta (www, promocije i sl.).

k45-miscevic-5-500Karta sudionika i početna stranica www  PassREg projekta.

Praćenje energetske učinkovitosti prve pasivne kuće u Hrvatskoj
Prva obiteljska pasivna kuća “M4” u Hrvatskoj ostvarena je krajem 2005. u Bestovju blizu Zagreba. Vlasnik mr.sc Branko Mihaljev je kuću počeo koristiti početkom 2006. godine. Autor ovog članka je napravio redizajn postojećeg projekta kako bi se povećala energetska učinkovitost na razinu standarda pasivne kuće. Kuća ima 200,0 m2 netto površine i najreferentnija je u Hrvatskoj po mjerenju. Dva puta je testirana zrakopropusnost, prije i nakon popravljenih propuštanja ovojnice (krovni prozori, prag ulaznih vrata i sl.). Izvedena su i dva termovizijska snimanja također kao podloga za otkrivanje mjesta propuštanja i kao kontrola popravaka.

Tijekom osam godina potrošnja se prati energetskim računima. U tri godine od 2010. do 2013. ukupna potrošnja električne energije je iznosila 18.564 kWh što je oko 6.260 kWh godišnje.  Za grijanje prostora je korišteno 2.590 kWh, za grijanje vode 1.860 kWh, a za ostalo 1.810 kWh. 2.590 kWh podijeljeno s površinom od 200,0 m2 = 12,95 kWh/m2a što je manje od 15 kWh/m2a koliko iznosi maksimalna dozvoljena potrošnja prema definiciji pasivne kuće.

k45-miscevic-7-500Novi projekti i ostvarenja autora Ljubomira Miščevića

Pasivna obiteljska kuća „V2“ u Strizivojni. Projekt 2011.-12. u realizaciji

Pasivna obiteljska kuća „K5“ u Karlovcu. Projekt 2012.-13., pred realizacijom

Pasivna poslovna zgrada ČAKOM. Čakovec, idejni projekt 2012.

Prva pasivna stambeno-poslovna zgrada, Rudan d.o.o. Žminj, Istra. Autor: Darijan Čekada, AGM PROJEKT d.o.o., konzultant Ljubomir Miščević

k45-miscevic-6-500

 

 

 

 

Obiteljska kuća “M6” u Gornjem Stupniku
Obiteljska kuća “M6” u Gornjem Stupniku kraj Zagreba je vjerojatno prva s izvedenom armirano-betonskom temeljnom pločom na toplinskoj izolaciji od XPS ploča debljine 16,0 cm. Podrumska i etaža razizemlja su izvedene od armiranog betona kao i stubište, a sve preostale konstrukcije vertikalnih stijena i podova su izvedene na nosivom sustavu od drvenih uslojenih stupova i greda.  Kuća „M6“ je odabrana kao referentno ostvarenje iz Hrvatske za predstojeće izvješće o implementaciji direktive EU o Energetskim svojstvima zgrada (Energy Performance in Buildings Directive – EPBD).

Obiteljska pasivna kuća “M6”, Gornji Stupnik, Zagreb, Hrvatska, realizacija 2013.

Novi dijagram energetske učinkovitosti zgrada

Pasivna kuća je znanstveno i praktično potvrđeni koncept visoko energetski učinkovite arhitekture u sinergiji s građevinskim i instalacijskim inovativnim sustavima. Ekonomska vrijednost se kontinuirano analizira za novogradnju i obnovu, a u potpunosti je investicijski pristupačna i isplativa. Zdrave karakteristike zatvorenih prostora, postignuta toplinska, svjetlosna i akustična udobnost je na najvišoj razini u povijesti arhitekture. Energetski model pasivne kuće je zbog svih referenci najvažniji u programiranju i planiranju energetski gotovo nulte gradnje (nZEB) i niske emisijske razine (low carbon).

Kao istraživač, sveučilišni profesor i projektant energetski učinkovite i održive arhitekture autor članka je godinama potpuno uvjeren da je pasivna kuća, koncept profesora dr.sc. Wolfganga Feista “solidan temelj za energetsku revoluciju”, kako je kao urednik rekao u predgovoru Zbornika radova 17. međunarodne konferencije o pasivnoj kući održane u Frankfurtu 2013. godine.

Od početka postojanja, gotovo četvrt stoljeća, pasivna kuća se prikazuje u dijagramima kao najmanji stupac potrošnje energije za grijanje od 15 kWh/m2 godišnje, uz maksimalnu dozvoljenu ukupnu potrošnju primarne energije (uključujući rasvjetu, energiju za ventilaciju i hlađenje) od 120 kWh/m2 godišnje.

Tako niska potrošnja se na lokacijama bogatim obnovljivim izvorima energije, poglavito sunčevom energijom, vrlo učinkovito pokriva instaliranjem aktivnih sustava (fotonaponski i/ili toplinski pretvornici i dr.). U hrvatskom slučaju, s obzirom na iskustvo ostvarenih vrlo niskoenergetskih kuća u klimatskoj zoni priobalja i otoka, učinkovitost uporabe sunčeve energije se vrlo brzo povećava u smjeru juga. Pasivna kuća na taj način lako postaje nulta ili plus-energetska.

k45-miscevic-8-600Tradicionalni dijagram s dodatkom plus energetskih razreda (Autor: Lj. Miščević, 2013.)
Autor članka unatrag nekoliko godina javno predlaže, a prošle je godine i javno – globalno prezentirao promjenu percepcije, odnosno promjenu tradicionalnog dijagrama energetske učinkovitosti zgrada preokrenuvši ga naglavačke. Novi dijagrami koji uključuju plus energetske modele su prikazani po prvi put na TEDx predavanju autora 11. svibnja 2013. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. (You Tube).

Nova slika dijagrama s dodatkom plus energetskih zgrada (Autor: Lj. Miščević, 2013.)
Stupac “F” na dijagramu prikazuje pasivnu kuću s dodatkom obnovljivih izvora energije. U regijama koje imaju veliki potencijal sunčeve energije kao u južnom dijelu Hrvatske (Hrvatska je u klimatskim zonama 1 i 2 za nZEB, prema REHVA) lako se postiže nulta energetska i “+ energetska” razina, odnosno “Pasivna kuća Plus” ili “Pasivna kuća Premium”, kako plus energetske razrede u najnovije vrijeme definira prof.dr.sc. W. Feist, odnosno Institut za pasivnu kuću (PHI) u Darmstadtu.

prof.dipl.ing.arh. Ljubomir Miščević

Bibliografija:

  • Izbor radova autora članka
  • “Passive houses in Croatia – projects and realizations”, 11th International Conference on Passive Houses 2007, Conf. Proceed., Bregenz, Passivhaus Institut (PHI), Darmstadt, 2007
  • “Experience in architectural design, construction and utilization of passive houses and a start of PASS-NET IEE project in Croatia”, 13th International Passive House Conference 2009, Frankfurt, PHI, Darmstadt, 2009, ISBN: 978-3-00-027511-1
  • “Architecture as a Power Plant – From Passive House to Plus-energy Architecture”, Exhibition catalogue, ISBN 978-953-7316-09-9
  • “Passive house in South-Central Europe”, 14th International Passive House Conference 2010, Dresden, PHI, Darmstadt, 2010, ISBN: 978-3-00-031174-1
  • „From the unique item to prefabricated wooden Passive House“, 15th International Passive House Conference 2011, Innsbruck, PHI, Darmstadt, 2011, ISBN: 978-3-00-034396-4
  • “The first ten realizations of Passive Houses in Croatia – experience in design, construction and financing”, 16th International Passive House Conference 2012, Hannover, PHI, Darmstadt, 2012, ISBN: 978-3-00-037720-4
  • Passive House and ECO-SANDWICH EU Eco-innovation Project for Facade Panels, 17th International Passive House Conference 2013, Frankfurt, PHI, Darmstadt, 2013, ISBN: 978-3-00-041346-9