Često se postavlja pitanje načina, postupaka i troškova sanacije podne obloge nakon kućne poplave (puknuće vodovodne cijevi, curenje stroja za pranje rublja ili posuđa i slično) tijekom nekoliko sati. Razmotrit ćemo najčešće tehničko rješenje u našoj stanogradnji, tj. primjenu klasičnog masivnog parketa nalijepljenog na cementnu podlogu (glazuru ili estrih), te predvidjeti opseg poslova potreban za sanaciju različitih stupnjeva oštećenja.
Slika 1. Kratkotrajno curenje iz sifona umivaonika prouzročilo je tamnjenje reški, blagu koritavost daščica i promjenu boje hrastovine. Moguća je loklana sanacija brušenjem i novom površinskom obradom.
- OPIS NASTALE ŠTETE
Kod pojave poplave na lakiranom, klasičnom 21 ili 22mm debelom parketu od hrastovine ili jasenovine, značaj štete jako ovisi o trajanju izloženosti vodom. Kod kraćih trajanja (do pola sata) voda ulazi samo u površinski sloj parketa kroz pukotine na laku. Nijedan sloj laka, naime, ne predstavlja neprekinutu branu za prodor vode, nego slijedom bubrenja i utezanja u godišnjim oscilacijama sadržaja vode ugrađenoga drva nastaju male pukotine, pogotovo na dužim bridovima daščica, koje se zimi u centralnom grijanju malo prošire, a ljeti se zatvaraju. Ove pukotine kod dobro položenoga i kvalitetnoga parketa budu jedva vidljive, ali dovoljne da tekuća voda prodre u drvo, pogotovo na čelnim presjecima drva. Kod starijega parketa ove se pukotine povećaju s godinama u uporabi, i onda je čak i kratkotrajna izloženost tekućoj vodi (nekoliko minuta) dovoljna da tekućina prodre u reške među daščicama.
Slika 2. Intenzivno plavljenje podne plohe prouzroči veliko bubrenje i odizanje parketa, te odizanje rubnih letvica
Posljedica izloženosti parketne plohe vodi u kraćem trajanju najčešće će biti tzv. markiranje rubova daščica (lak i drvo na bridovima nabubre i malo se izdignu). Moguće je i tamnjenje drva (naročito izraženo kod hrastovine) tamo gdje se voda dulje zadržala i dublje upila u drvo (slika 1). Manje markiranje rubova, koje može nastati čak i kao posljedica čišćenja parketa tekućim sredstvima, može se smatrati normalnim funkcijskim nedostatkom i ne bi zahtijevalo popravak. Kod natapanja poda vodom, ukoliko bridovi jače nabubre i potamne, potrebno je izvršiti popravak brušenjem površinskoga sloja, isušivanjem navlaženoga drva, te ponovnim nanošenjem sustava površinske obrade (laka).
Slika 3. „Otvaranje“ poda propiljivanjem reški a zatim njegovo jako isušivanje nije zadovoljavajuće rješenje, jer kasnije nastaje veliko lokalno rasjedanje parketa.
Kod izloženosti podne obloge većoj količini tekuće vode u duljem trajanju (npr. voda u tekućem sloju stoji ili teče preko parketa u trajanju od nekoliko sati, slike 2 i 3) drvena podna obloga je najčešće uništena. Neki korisnici dozvoljavaju samo da se lak obrusi i parket posuši, međutim oštećenje drva predstavlja preveliku i nedozvoljivu grešku. Navlaživanje drva je intenzivno, naročito na čelnim dijelovima daščica, pa parket poprimi mnogo veći sadržaj vbode od onoga predviđenog za drvo na podovima (7 – 11%). Pri tome parket jako nabubri i više se ne može prirodno osušiti na početni sadržaj vode, osim u uvjetima industrijskog isušivanja ili nakon nekoliko mjeseci centralnoga grijanja. Uobičajena pojava je da parket nabubri do zapunjavanja dilatacijskih reški uza zidove, pa s obzirom da se ne može dalje širiti, odigne se u velikim valovima u sredini prostorije.
Ukoliko se podna obloga nakon kraće poplave ne odigne, pa se ostavi na podu, parket pokazuje jako velike reške kada se isuši (slika 3). Reške se, naime, ireverzibilno tj. nepovratno otvaraju nakon sušenja, a razlogom tome je plastična deformacija drva kod bubrenja većega od 3% sadržaja vode. Godišnja kolebanja sadržaja vode do 3% prouzroče povratne deformacije, a ne prouzroče nikakve promjene na parketu osim ranije spomenutih manjih pukotina. Kod većih oscilacija od 3% sadržaja vode, međutim, nastaje trajna plastična deformacija u poprečnom smjeru na vlakanca, koja vrlo uopćeno govoreći iznosi 0,18 %/%, tj. sa svakim postotkom povećanja sadržaja vode iznad 3%, nastat će trajna deformacija od 0,18% dimenzija. Ove deformacije se nakon isušivanja iskazuju kao reške među parketnim daščicama. Možemo izračunati da kod bubrenja drva sa 9% na sadržaj vode od 16% (povećanje od 7%) nastaje povratna deformacija bubrenja od 3% i trajna, nepovratna deformacija od 4%. Čak i da se parket isuši natrag na početnih 9%, ovo nepovratno bubrenje rezultirat će utezanjem u iznosu (4*0,18) = 0,72% dimenzija, tj. svaki metar širine parketa iskazat će reške u ukupnoj veličini od 7,2mm.
Ukoliko se podna ploha nakon poplave odignula, onda je načešće u parket ušlo toliko vode da je ona kroz spojeve daščica prodrla i u sloj ispod parketa, te navlažila nosivu podlogu. U ovom bi slučaju isušivanje trajalo mjesecima, pa čak i godinama, uz neminovni razvoj plijesni i smrada u doljnjim slojevima poda, pa je sanaciju nemoguće provesti bez uklanjanja parketne plohe. Odignuti parket se više ne može iskoristiti jer su daščice nabubrile i deformirale, a struganje ostataka ljepila i cementne podloge je prekomplicirano i preskupo.
Kod izlaganja poda tekućoj vodi u trajanju od nekoliko sati (npr. kod puknuća vodovodnih cijevi za vrijeme godišnjih odmora, kada se poplava primijeti tek kada voda počne vlažiti doljnje zidove i strop ili kapati u doljnje prostorije) problem nije samo u vodi koja bi se zadržala ispod parketa, nego u onoj koja se zadrži ispod nosive podloge („estriha“). Naša načešća praksa u stanogradnji podrazumijeva da se na betonsku ploču stavi sloj stiropora i politetilenska folija, a onda se izradi ca 4cm debeli nosivi cementni nasip (estrih). Ukoliko se voda podvuče pod estrih, isušivanje je moguće samo uklanjanjem parketa i strojnim isušivanjem cijele konstrukcije. Jedna mogućnost je da se u prostoriju postave isušivači i uređaji za prisilno strujanje zraka koji smanjuju površinski sadržaj vode estriha, pa voda iz dubljih slojeva polako migrira na površinu i u prostor. Ovakvo isušivanje, uz grijanje i cirkulaciju zraka ventilatorima, traje najmanje 2 tjedna, a uobičajeno je isušivati 3 tjedna. Druga mogućnost je da se pod estrih, kroz pravilno razmještene rupe izbušene u betonu, upuhuje vrući i suhi zrak iz posebnih turbina, koji istjeruje vlagu iz estriha u prostor. Pri tome se moraju otvoriti dilatacijske reške uza zidove (najčešće zapunjene stiroporom).
Nakon isušivanja podne plohe popravak podrazumijeva obaveznu sanaciju površine cementnog nasipa. To je obavezno zbog uklanjanja razmrvljenog površinskog sloja i ostvarenja čvrste površine za lijepljenje novoga parketa, te zbog uklanjanja tragova staroga ljepila na neotrgnutim dijelovima podloge.
PROCJENA POTREBNIH RADOVA I TROŠKOVA
Cijene su vrlo približne, prema autorovim općim saznanjima i procjeni srednjih vrijednosti trenutno važećih cijena na tržištu. Sve su cijene iskazane s uključenim PDV-om.
- ZAKLJUČAK
Nakon kratkotrajnog poplavljanja lakiranog masivnog parketa, pri čemu je došlo do bubrenja na bridovima daščica i deformacija lica parketa, potrebno je podnu plohu obrusiti, isušiti i ponovno površinski obraditi.
Nakon dugotrajnog plavljenja (u trajanju od nekoliko sati) i odizanja podne plohe potrebno je sav parket ukloniti, cementu podlogu dobro isušiti, sanirati, nalijepiti novi parket i završiti podnu plohu odgovarajućom površinskom obradom.
