U zadnje smo se vrijeme u našem arhitektonskom birou naveliko bavili stubama; zato sam odlučila posvetiti ovaj članak toj temi, koja je zasigurno zanimljiva i širem krugu čitatelja.
Stube su značajan arhitekturni element. Njihova glavna namjena je savladavanje visinskih razlika. Stube nemaju tek uporabnu vrijednost, jer su one i sredstvo koje nas odvodi ka nečemu višem, nadređenom, svakako povišenom. Već su u doba antike stube bile sastavni dijelovi hramova, a kasnije, u renesansi, stubišta su vodila gotovo do svih najznačajnijih zdanja (crkvi, palača, vila …). Danas stube u načelu kao da niti nemaju unaprijed smišljene vrijednosti.
Zajedno s nastojanjem da se nadvladaju građevinske prepreke, one kao da su postale neka vrsta nužnoga zla u arhitekturi. Nadomještaju ih kojekakve strmine, dizala i pomične stube. Unatoč tome, one ostaju arhitekturni element koji nudi bezbrojne mogućnosti za oblikovanje. Stoga mi se čini pravednim da im ovim člankom pokušamo povratiti ponešto od njihova negdašnjeg ugleda i sjaja.
Podjela prema namjeni
Prije oblikovanja stuba trebalo bi se raspitati o njihovoj namjeni. Jesuli to vanjske ili unutarnje stube? Trebaju li premostiti neku manju visinu od par desetaka centimetara ili možda visinsku razliku između jedne ili više etaža? Kakva je učestalost njihove uporabe i tko će koristiti planirano stubište? Je li ono jedina okomita komunikacija u tom objektu ili ih ipak ima više? Hoće li to biti požarne stube?
Podjela prema obliku
Prema obliku stube dijelimo na jedno-, dvo- ili višeramne te spiralne. Unutarnje stube mogu biti samostojeće ili imati uporište u zidu. Najčešće su jedno- ili dvoramne stube, budući da je njihova izvedba jednostavnija i jeftinija, a oblikom se mogu prilagoditi svakom prostoru. Vanjske stube su samostojeće, najčešće oslonjene na teren. Ona vrsta vanjskih stuba koje se prilagođavaju terenu predstavlja ujedno i najbolje rješenje, jer djeluje vrlo prirodno.
Materijali
Na početku sam spomenula beton. Betonske stube su obično obložene drvom, kamenom, keramikom, a nerijetko čak i tekstilnom ili vinilnom oblogom. Gotovo da su posve nestala vremena u kojima su zidarski majstori još znali izvoditi teraco oblogu po stubama pa zato takve stube nalazimo još samo u objektima starijega datuma. U cjelini gledano, kamene stube su danas iznimno rijetke, budući da je izvedba masivnih kamenih stuba zahtjevan i skupi posao, koji usto zahtijeva i veliko znanje. Danas su češće i vrlo omiljene – drvene stube. One mogu biti izvedene u cjelini od drva, ili su drvene samo nagazne plohe, učvršćene na metalne ili betonske nosače (rame). Metal je materijal koji je iznimno uporaban upravo kod izvedbe stuba. Metalna može biti samo konstrukcija, a metalne mogu biti i čitave stube s nagaznim plohama. Nagazne plohe metalnih stuba mogu biti kamene, drvene, keramičke, pa čak i staklene. Zadnjih godina moguće je posebnim lijepljenim staklima oblikovati čak i najtvrđe staklene plohe (pultove, podove, podeste …).
Kada govorimo o materijalima, svakako moram spomenuti i stubišne ograde. One su sastavni dio stuba i zato moraju biti usklađene s njima. Nije nužno da budu od jednakog materijala kao i stube. Ograde mogu biti drvene, metalne, staklene, a rjeđe i betonske ili kamene. Među onima od metala pokazale su se posebno omiljene one izrađene od nerđajućeg čelika (inox), kao i kovane ograde.
Osvjetljenje stubišta
Kod oblikovanja stuba nikako ne smijemo zaboraviti na njihovo osvjetljenje. Današnje mogućnosti odabira rasvjetnih tijela omogućavaju da ono doista bude raznovrsno. Od opće stubišne rasvjete, ambijentalne rasvjete s naglaskom na pojedinostima, sve do usmjerene svjetlosti koja rasvjetljava i označava put. Kod nas već ima dosta uvaženih poduzeća, specijaliziranih za savjetovanje i prodaju rasvjetnih tijela, u kojima vam mogu izraditi rasvjetni projekt i pružiti vrlo korisne savjete pri odabiru svjetla.
Zadovoljni investitori
U našem arhitektonskom uredu bavimo se projektiranjem obiteljskih kuća, poslovnih prostora i stambenih zgrada te oblikovanjem interijera. Stubištima koja oblikujemo za naše naručitelje pokušavamo dati i individualnu notu. U pravilu se osmišljavaju već u fazi projektiranja objekta, a kada se radi o obnovi ili samo o unutarnjem uređenju prostora, nužno poštujemo i volumen samoga prostora, moguću postojeću unutarnju opremu te želje naručitelja. Dopustite da ukratko predstavim nekoliko odabranih primjera.
Samostojeće spiralne metalne stube s tonalitnim nagaznim plohama vode kroz poslovno zdanje novog objekta na Ponikvama kod Trebnje. 
Djelatnost poduzeća je krovopokrivačka i stoga je naručitelj želio stube izrađene na metalnoj konstrukciji.
Stube trebaju premostiti raniju visinu i zato je izrada zakrivljenih nosača predstavljala dosta zahtjevan posao. Kamene nagazne plohe su od poliranoga pohorskog tonalita (polirane su i sa donje strane). Ograda je izrađena od nerđajućeg čelika. Otvoreno spiralno stubište u obitejskoj kući bilo je zamišljeno kao dio boravišnog prostora; zato smo ga obrađivali kao da se radi o produžetku poda. Stubište je betonsko, obloženo drvom poluparene bukve. Ograda je metalna, transparentna. Svjetla su ugradna i osvjetljuju samo nagazne plohe. Drukčije je rješenje pristupa potkrovnom podestu u mansardi stare gradske kuće u Ljubljani.
Ishodišta za oblikovanje su bila: svakodnevni pristup podestu s knjižnicom te što bolja iskorištenost tlocrtne površine i prostor, u kojemu su se već nalazili dovršeni podovi, zidovi i podest. Stube smo zamislili kao višefunkcionalni element u prostoru. Odluka o tlocrtnom obliku je bila laka, jer je poznato da naizmjenične (prestupne) stube zauzimaju najmanje prostora.
Zbog jednostavne izvedbe, sama po sebi se nametala pomisao na drvene stube; međutim, u prostoru je drvo već ionako prevladavalo pa smo stoga potražili rješenje u kakvom drugom materijalu. Rezultat su bile metalne stube od zakrivljene i varene pločevine, kojima su strane bile oblikovane poput polica za knjige. Boja koju smo za njih odabrali unijela je u taj prostor toplinu i radost.
Najjednostavnije stube koje smo osmislili bile zu zapravo – ljestve, koje vode u mansardni prostor radne sobe. Prilikom izgradnje dozida, iznad vjetrobrana je nastao podest na kojemu smo uredili omanju knjižnicu. Kako se ona nije trebala koristiti baš svaki dan, pristup omogućen tek ljestvama bio je posve prikladan. Kada nisu u uporabi, ljestve vise uza zid tako da gotovo niti ne zauzimaju prostor.
Na kraju ću još dodati i primjer uporabe stuba u unutarnjoj opremi. Djeca obožavaju stubišta. Tako je vjerojatno zato, jer im je potrebno dosta vježbanja da bi ih savladali sami, bez pomoći odraslih. Stoga smo prilikom opremanja jedne od dječjih soba poštovali i posebnu želju maloga korisnika, da se u njegovoj sobi pronađe mjesta i za – stube.
Jožica Curk, dipl. arh.
