Razlike u boji kod hrastovog parketa

Od više vrsta hrastova koje poznajemo (dub, ljutik, cer, paperjasti hrast), za drvnoprerađivačku su industriju značajni hrastovi lužnjak (Quercus robur L, Q. pedunculata Ehrh) i kitnjak (Quercus petraea Liebl, Q. sessiliflora Salisb.). Obje su vrste raširene po čitavoj Europi. Lužnjak raste u ravnicama i podnožju gorja, na dubokom, plodnom i vlažnom tlu (u Hrvatskoj – uglavnom u Slavoniji, u Sloveniji – Krakovski gozd), a kitnjak na pješčanim, suhim tlima brežuljaka i sredogorja.

Prema svojstvima i građi drva, između lužnjaka i kitnjaka nema nekih većih razlika. Ne možemo ih pouzdano razvrstati ni makro, a niti mikroskopski. Obje vrste pripadaju vjenčasto poroznim drvima obojenoga jezgrenog dijela; on se oštro i lako razlikuje od bijeloga dijela, koji je obično uzak i žućkastobijele boje, dok je jezgreni dio žutosmeđ i još više tamni na svjetlosti. Granični godovi su među njima izraziti.

Kao i kod svih vjenčasto poroznih listarki, traheje se na poprečnom presjeku vide kao pore i prostim okom, dok na uzdužnom prerezu izgledaju poput žljebića. Osim vrlo finih jednorednih traka, oni su u drvu i vrlo široki i visoki, tako da se vide i bez pomagala; na tangencijalnim površinama izgledaju kao duge, svijetle pruge, a na radijalnima poput kakvih svijetlećih pločica (sićušnih zrcala).

BOJA DRVA
Boja drva posljedica je različitih čimbenika koji odlučuju o vrsti i intenzitetu boje. Nijemci općenito razlikuju dvije boje hrasta: svjetlija ima boju smeđega meda ili »Mild«. Hrast ima uže godove i pravilno je građen. Tamnija vrsta hrasta »Hart« je pjegavija, ima šire godove i u pravilu je dub.

HRKorak209.inddJezgreni dio ima različitu boju kako radi širine godova, tako i radi gustoće drva. Što su širi godovi, to je i drvo tamnije. Različiti tonovi boje nastaju ovisno o usmjerenosti vlakana. Radijalne daščice u načelu su svjetlije od tangencijalnih, kod kojih su svjetlije trake. Obojenost jezgrenoga dijela ovisi i o području rasta te o uvjetima koji vladaju u tom podneblju.

Što je drvo bolje obrađeno (brušeno finim brusnim papirima), utoliko je njegova boja izrazitija, a sjaj mu je veći. Na boju utječe i vrsta laka koji se koristi pri obradi. Parket lakiran kiselinskim lakom bit će izrazitije smeđecrvenkaste boje od parketa lakiranog vodenim lakom. Na slici br. 1 dobro se vidi raznolikost boja kod hrasta, razloženih u deset tonova.

HRKorak209.inddOCJENA RAZLIKA U BOJI
Tijekom vladavine planskoga gospodarstva, proizvođači parketa su sirovinu dobivali iz najbližih šumsko – gospodarskih područja. Trupci su pristizali iz jednoga područja i bili jednolike boje, tako da se nisu miješale različite vrste hrasta. Danas proizvođači parketa kupuju sirovinu na slobodnom tržištu i znatno je veća vjerojatnost miješanja različitih vrsta hrastova. Kod ocjenjivanja kakvoće položenog hrastovog parketa mnogo puta se susrećemo s pitanjem većih i manjih razlika u boji. Kakvoća parketnih daščica utvrđuje se u sirovom stanju, prije lakiranja. To je važno, jer lak na drvu djeluje na nedostatke kao staklo za uvećavanje. I posve malene razlike u boji prije lakiranja nakon njega iznenada postaju – vrlo velike. Mislimo da kod ocjenjivanja razlike u boji treba prije svega gledati položeni parket kao cjelinu. Kada je parket lijepoga izgleda, čak i ako su parketne daščice nešto šarenije – dok se drugi nedostaci koje standard odobrava nalaze unutar granica dopuštenoga – parket možemo uvrstiti u prvi razred kakvoće.

Nace Kregar, dipl. ing. drv. ind.
Inspect d. d., Ljubljana