Vrt u kojemu se boravi
Značaj takvoga vrta
Uređujući svoj vrt, mi zapravo preslikavamo naše dojmove iz prirode. Vrt predstavlja otvorenost, slobodu, promjene i nepredvidivost. On je suprotnost kući, koja nam pruža sigurnost i stalnost. Upravo radi ovakve suprotnosti skladno uređen vrt nam i može biti zanimljiv i privlačan te se baš zbog toga i odlučujemo – živjeti s njim. Boravišni dijelovi našega prebivališta tako se najviše međusobno razlikuju te nam često – ukoliko su skladno uređeni – postaju i najprivlačnijima. Opseg i kakvoća prebivanja u njima ovise o zamislima ostvarenim u samoj kući, ali time i o povezanosti različitih boravišnih razina i dijelova u kući i izvan nje te o veličini zemljišta i stupnju odvojenosti, što opet ovisi o tome koliko je naš vrt izložen očima okoline.
O povezanosti obaju boravišnih prostora moramo razmišljati već prilikom izrade planova i nacrta za kuću. Najbolji učinak »sobe na otvorenom« postići ćemo ako su oba nivoa jednaka. Što se kuća više podiže, vrt se od nje sve više udaljuje. Tako se ubrzo može pretvoriti tek u područje koje treba opskrbljivati, njegovati i pokazivati posjetiteljima, dok mogućnosti boravka u njemu ostaju neiskorištene. Ondje, gdje iz različitih uzroka nije moguće postići povezanost između kuće i vrta, to se nadomješta terasama i balkonima. Što je naša terasa veća, bolje su nam mogućnosti za boravak na otvorenom. Uređeni krovni vrtovi dobar su primjer nadomjestka za vrt na onoj osnovnoj, to jest prirodnoj razini zemljišta.
U suprotnosti sa drugim dijelovima vrta je njegov boravišni dio, namijenjen prije svega osobnim potrebama, željama i načinu života. To je prostor za odmaranje i opuštanje, za druženje. Kada je vrijeme lijepo, on se može lako pretvoriti u blagovaonicu na otvorenom, kojom ćemo se naročito moći služiti ako je prostor neposredno povezan sa kuhinjom, odnosno ako smo uredili takozvanu ljetnu kuhinju na otvorenom, onu što se sastoji tek od izvorišta topline i sudopera s odvodnim kanalom. Stol ove blagovaonice trebao bi biti zaštićen od padalina i podnevnog sunca. U vrtu za boravak može se naći i dovoljno prostora za dječju igru. Zbog neposrednog dodira s unutarnjim boravišnim prostorima, sigurnijima se osjećaju i stariji i djeca, kojima je ponekad upravo takav vrt ujedno i njihov prvi neposredni dodir sa prirodom.
Boravišni vrt ujedno je i najprikladnije područje za ljubitelje raslinja. Kako je smješten blizu kuće, uvijek ga mogu gledati i radovati mu se. Dočarava nam i oživljava ritam ljetnih sati, a pokatkad u njemu tražimo i pronalazimo sunce ili sjenovite dijelove, čisti zrak i ljepotu uređenog vanjskog prostora.
Prikladno uređen izlaz iz kuće približava vrt i onim članovima obitelji kojima je na bilo koji način ograničena pokretljivost. Podizanjem gredica, gdje je to moguće i ima smisla, možemo i njima omogućiti da održavaju vrt te se i sami pozabave sadnjom u njemu.
Uređenje vrta u kojemu se boravi
Najvažniji uvjet da bi takav vrt uopće zaživio je – njegova zasebnost, odvojenost. To se može postići na više načina. Razmišljamo li o tome već prilikom izrade nacrta za kuću, arhitektura će nam sama ukazati i omogućiti određeni način uređenja. Naravno, važna je i veličina vrta i s time povezana udaljenost od susjednih kuća. I njihova veličina utječe na osjećaj odvojenosti i zasebnosti. To je posebno teško postići kada su kuće podignute pregusto i u nizu. Tada ćemo si pri oblikovanju boravišnoga vrta pomoći podizanjem ograda, zidova ili živim međama. Pritom uvijek moramo pronaći pravu mjeru između zakrivanja i stješnjavanja prostora uslijed podizanja ograde. U većim vrtovima je lakše ostvariti ovu želju za osamljivanjem i zasebnošću vrta, jer je oblikovanje znatno slobodnije. Radi ostvarivanja veće udaljenosti od pogleda koji ometaju naš spokoj, sađenjem prikladnoga bilja možemo uzgojiti samosvojne motive koji ujedno pružaju veću pokretljivost oblika i obogaćuju sadržaj našega vrta. Sklad između arhitekture kuće, konfiguracije terena i oblikovno uređenog vrta ostavlja ugodan dojam i rađa želju da boravimo u tom otvorenom prostoru – što više.
Andrej Strgar, dipl. ing. arh. oblikovanja
