Zdravstvene poteškoće koje imaju ljudi u drvnoprerađivačkoj industriji – prije svega zbog čestica drvene prašine – poznate su već neko vrijeme, ali su učinci opasnih drvenih tvari još uvijek vrlo slabo istraženi. Negativne učinke pokušavamo smanjiti ili čak i ukloniti raznim sigurnosnim mjerama. Neke cijenjene vrste drva stoga koristimo i dalje, unatoč spoznaji o njihovoj otrovnosti i opasnosti koju predstavljaju za zdravlje, a može se pojaviti tijekom njihove prerade i obrade.
Opasnost prijeti od sljedećih mehaničkih, fizikalnih i kemijskih čimbenika:
– iverje, trske ili vlakna uzrokuju mehanička oštećenja;
– piljevinom ili drvenom prašinom možemo se otrovati;
– radi prašine može doći do upale sluznice ili kože;
– koža je osjetljiva na neposredni dodir ili sitnu drvenu prašinu;
– udisanjem hlapivih tvari možemo se i otrovati.
Moramo naglasiti da čestice prašine uzrokuju zapaljenje sluznice nosa, grla, očiju i unutarnjih dišnih putova, a često i alergije te astmu; kod duže izloženosti može doći i do ozbiljnih oštećenja kože i otrovanja. Najčešći simptomi otrovanja su glavobolja, povraćanje i aritmija srca. Ako opasne tvari prodru kroz kožu, mogu uzrokovati alergije, upalu kože, dermatitis ili otrovanje.
Toksične tvari
Celuloze, polioze i lignin ne ubrajamo u toksične sastojke drva. Za zdravlje su štetne akcesorne tvari, to jest one koje bilju više nisu korisne i ono ih više ne treba. U živom drvu se ovakve suvišne tvari odvajaju po trakastom parenhimskom tkivu u središnji dio debla ili u mrtve stanice kore, gdje se prikupljaju i gomilaju. Razumljivo je stoga da se zbog toga bijeli dio drva, jezgreni dio i kora međusobno znatno razlikuju kako po sadržaju, tako i po sasvim drukčijem sastavu toksičnih tvari. Za preradu drva je posebno važno i gomilanje akcesornih tvari na granici »pretvorbe« odnosno transformacije bijeloga dijela u jezgreni dio drva. Potonji se uslijed toga može i obojiti (jela i smreka su poznate vrste koje imaju neobojeni jezgreni dio), a postaje i otporniji na napade insekata te okuženje gljivicama i bakterijama. Veće količine tvari iz jezgrenog dijela drva dosta povećavaju gustoću drva, smanjuju njegovu higroskopnost i pripomažu postizanju veće dimenzijske stabilnosti jezgrenoga dijela.
Tabela 1: Djelovanje domaćih igličarki i lističarki, koje mogu izazvati zdravstvene poteškoće
Sadržina toksičnih tvari vrlo je promjenjiva; ne samo što se razlikuje između pojedinih vrsta drva, već je i njihova količina vrlo različita čak i između dva debla od iste vrste, iako mogu rasti na istom položaju i biti međusobno udaljena svega nekoliko koraka. Čimbenici koji su pritom još utjecajni su – osim položaja – i ekološki uvjeti, zemljopisni položaj te godišnja doba.
Domaće vrste drva sadrže manje opasnih tvari pa su zato i zdravstvene poteškoće s kojima se suočavaju naši prerađivači manje prepoznatljive ili se pojavljuju u obliku alergija i lakših oboljenja dišnih organa (kašalj, astma). Veći oprez je potreban kada se radi s tropskim vrstama, jer one sadrže po zdravlje opasnije tvari i to u većim količinama – zato za njih kažemo da su to vrste drva s biološki aktivnijim drvom ili korom.
Djelovanje akcesornih tvari nije samo škodljivo, već može biti i vrlo raznoliko, što ovisi i o količini i načinu unosa u organizam te o dispoziciji, starosti i općem zdravstvenom stanju pojedinca. Većina je za ljude štetna kada se premaši određeni prag. Njihovu štetnost ocjenjujemo latentnom dozom (LD), koja nam govori kod kolike će količine djelujuće tvari preživjeti 50 posto osoba. LD se najčešće izražava u miligramima toksične tvari po kilogramu težine.
Najvažniji toksični sastojci u drvu su: alkaloidi, antrakinoni, flavonoidi, kumarini, glikozidi, saponini, stilbeni i terpeni.
Na djelovanje većine alkaloida odaziva se središnji živčani sustav, dok drugi alkaloidi više djeluju na dišne funkcije, ili pak mijenjaju ritam srca, ili izazivaju oštećenja na koži. Znakovi otrovanja alkaloidima su slinjenje, glavobolja, povraćanje, bol u želucu, rastresenost, suženje ili proširenje zjenica te na kraju – koma ili smrt. Među brojnim alkaloidima za naše krajeve su zanimljivi taksin i citizin. Prvoga se može naći u tisi (otuda je i dobila ime); taksin utječe na promjene djelovanja srca i podizanje krvnog tlaka, dok u većim količinama uzrokuje gubitak svijesti, komu te zaustavljanje protoka krvi i rada dišnih organa. Citizin djeluje na središnji živčani sustav i koštanu moždinu.
Od glikozida spomenut ćemo robinin, koji se može naći u bagremu ili tzv. robiniji (Robinia pseudoacacia). Glikozidi utječu na rad srca.
Kinoni i kumarini uzrokuju nadraživanje kože, alergiju i dermatitis, a njihova se škodljivost povećava sa stupnjem uživanja ili udisanjem. Rašireni su u tropskim drvima (na primjer, u lapaholu).
Među poznatim saponinima naći ćemo otrovni aeskin, i to u divljem kestenu.
Hlapiva frakcija eteričnih ulja su terpeni, koji ugodno mirišu, ali se radi velike reaktivnosti mogu brzo pretvoriti u otrovne tvari. U limunovcu je limonen, a u eukaliptusu, boru i arišu različiti pineni (nadražuju kožu i sluznicu, dok udisanje uzrokuje bolove u prsima, slabost i bronhitis), dok tujon nalazimo u azijskoj tuji (Thuja orientalis).
U različitim vrstama drva mogu se pronaći velike količine flavonoida, fenola i stilbena, koji najčešće uzrokuju nadražaje kože ili alergije. Flavonoidi izazivaju povišeni krvni tlak, utječu općenito na rad srca i djeluju kao odvajači. Stilbeni i fenoli također nadražuju, a usto izazivaju i alergije.
Vrste bolesti
Upale nastale zbog mehaničkih oštećenja nastaju prilikom ranjavanja kože iverjem raznih vrsta drva koje sadrži alkaloide ili druge otrovne tvari. Pojavljuju se upale i odgađaju ozdravljenje nastalih rana.
Opća slabost javlja se prilikom udisanja ili gutanja. Tada se radi o glavobolji, slabosti, povraćanju, zamućenosti vida, pospanosti, vrtoglavici, žeđi, gubljenju apetita, grčevima i znojenju.
Upala sluznice nosa ili grla dovodi do poteškoća sa disanjem, bolova u grlu i kihanja, a kod upale očiju i do suzenja.
Upala kože iskazuje se u obliku crvenih mrlja koje se pretvaraju u mjehure ili čak u kvrge i posljedica su djelovanja tvari koje sadrže lateks. Prilikom dodira kože sa drvom može se pojaviti kontaktna urtikarija u obliku crvenih, a najčešće crvenilom obrubljenih osipa.
Pri dužem djelovanju drvene prašine, kod osjetljivijih se ljudi pojavljuje dermatitis. Najosjetljiviji dijelovi su stoga donja strana dlanova, podlaktice i vrat, ali se može proširiti i na čitavo tijelo.
Tabela 2: Vrste drva koje utječu na zdravlje ljudi
Alergije se javljaju prije svega na koži koja je bila u dodiru sa svježim drvom. Najčešće ih također uzrokuje drvena prašina.
Udisanje sićušne drvene prašine izaziva oboljenja dišnog sustava, koja se iskazuju u obliku kašlja, soptanja, zaduhe, teškog disanja, upale sluznice … Ako ova sićušna prašina prodre do plućnih bronhija, mogla bi dovesti i do grčenja mišića.
Kondenzirajući tanini imaju kancerogene osobine i mogu uzrokovati razne vrste raka.
Da bi se izbjegle zdravstvene poteškoće tijekom prerade i obrade po zdravlje štetnih vrsta drva, moramo se pobrinuti prije svega za:
- redovito usisavanje drvene prašine;
- uporabu respiratora, i to posebno kod brusnih strojeva, kod kojih nastaju najsitnije čestice prašine;
- udobnu, dobro zatvorenu (vrat, zapešća) zaštitnu odjeću;
- uporabu zaštitnih krema i brigu za osobnu higijenu – temeljito umivanje i ispiranje čestica prašine.
izvanr. prof. dr. Željko Gorišek, dipl. ing. teh. drva
Biotehnički fakultet, Odsjek za drvo
