Kada se do sada govorilo o alternativnim ili obnovljivim izvorima energije uvijek se spominjao biodizel iz uljane repice ili energija dobivena iz snage vjetra. Unazad godinu dana u Hrvatskoj se ozbiljnije govori o energiji dobivenoj iz biomase iz šuma ili biomase dobivene iz poljoprivrednih proizvoda.
Kako je svjetski trend znatni porast utroška energije dobivene iz alternativnih izvora, tako je i drvna industrija Spačva iz Vinkovaca ušla u tu tržišnu nišu iako ne prva u Hrvatskoj, ali svakako kao najveći proizvođač drvenih peleta iz prešane piljevine.
Drveni pelet je proizvod koji se dobiva isključivo prešanjem piljevine, do koje možemo doći i na način da meljemo krupne ostatke drveta nakon prerade u proizvodnji.
Postupak proizvodnje peleta iz krupnog “otpada”
Krupno drvo se melje u sječku ili takozvani čips koji se potom dodatno melje u piljevinu. Dobivena piljevina najčešće sadrži preveliki udio vlage te ju je potrebno dodatno sušiti u posebnim sušarama za piljevinu. Takva piljevina je osnovna sirovina za proizvodnju peleta.
Osnovne vrste drveta koje Spačva koristi u proizvodnji peleta su hrast i jasen, a prisutan je još i grab te topola i lipa. Pelet se dobiva, kako je već rečeno, isključivo prešanjem piljevine bez dodavanja bilo kakvih vezivnih sredstava. Povezivanje nastaje isključivo zahvaljujući prisutnosti velikog pritiska, lignina iz drveta i određenog postotka vlage.
Gotov pelet sadrži do max. 8% vlage, promjera je 6 mm i dužine do 35 mm. Vrlo je bitan postotak pepela koji ne smije biti nakon sagorijevanja veći od 0,5%. Kilogram briketa može proizvesti oko pet kilovat sati toplinske energije. Količina energije koju dobivamo izgaranjem 2 kg briketa ekvivalentna je jednoj litri loživog ulja. Osim energetske uštede, drveni briketi su i ekološki podobna sirovina. Prilikom izgaranja, stvara se ista količina ugljičnog dioksida koliku je drvo koristilo prilikom svog rasta. Zbog toga su drveni briketi CO2 neutralni nosači energije jer pri proizvodnji, pripremi i transportu stvaraju zanemarive količine ugljičnog dioksida.
Sam postupak primjene peleta (loženja) vrlo je jednostavan jer su peći koje se koriste za loženje drvenim peletom automatizirane, može se unaprijed programirati vrijeme uključivanja i isključivanja peći, temperaturu koju želite postići, a pojedini proizvođači nude opciju upravljanja SMS-om putem mobilnog telefona. Pakiranja peleta su standardizirana na vreće od 15 kg (peći za kućanstva imaju mini silos kapaciteta 15 kg), zatim jumbo-vreće od 1000 kg ili mogućnost utovara u cisterne.
U svakom slučaju ova vrsta goriva iz biomase za sada ima veliku primjenu u zemljama kao što su: Italija, Austrija, Njemačka i zemlje Skandinavije. Kako situacija s energentima u budućnosti, posebno za fosilna goriva nije sjajna, tako pelet kao gorivo iz obnovljivog izvora, a k tome i s eko predznakom svakako ima svoje mjesto u budućnosti i u Hrvatskoj.
