Prema vanjskom izgledu i mehaničkim osobinama su drva smreke i jele vrlo slična (smrekovina sadrži smolu, a jelovina ne), pa ih se u praksi gotovo i ne razlikuje. Jelovine ima sve manje, i zato se većinom koristi smrekovina.
Botaničko ime |
Picea abies, Karst., sin. Picea excelasa, Lam. |
Botanička obitelj |
Pinaceae |
Strani nazivi | Norway spruce (engl.), épicéa, sapin (fr.),gemeine Fichte (njem.), abete, picea (tal.) |
Područje rasprostranjenosti(zrakom) | Obična smreka je vrlo rašireno drvo: uspijeva u sjevernoj Europi i brdovitim predjelima južne i srednje Europe (do 2300 m visine). |
Značajke drva | Drvo raste u visinu do 40 metara i više te je pravilno oblikovano. Deblo je ravno i punodrvno, krošnja stožasta s ravnomjerno raspoređenim granama. Kora je glatka i svijetlosmeđa, a kod starijih drva ljuskasto raspucana i dobiva crkvenkastosmeđu boju. Iglice su rombaste, tamnozelene i sjajne, dugačke 1–2 cm, a šišarke vitke, svijetlosmeđe i duge do 15 cm. |
Građa drva | Drvo ima jednostavnu anatomsku građu: osnovnu drvnu masu čine traheide, trake su vrlo uske, smolasti kanali ograničeni prije svega na kasno drvo, sitni su i jedva se opažaju. |
Svojstva drva | Ovisno o mjestu rasta, smrekovina ima različito široke i izrazite godove. Prijelaz iz ranog u markantno kasno drvo je postupan. Središte drva nije obojeno, a samo drvo je žućkastobijele boje i svilenkastog sjaja. Svježe drvo ugodno miriše po smoli. Smrekovina je lagana (pri 12- do 15-postotnoj vlažnosti se gustoća kreće 330–580 kg/m3, u prosjeku 450 kg/m3), umjereno se steže (radijalno krčenje je 3,6-postotno, tangencijalno oko 7,4-postotno). Drvo je meko, srednje tvrdo (za smrekovinu, a u načelu i za sve igličarke važi pravilo: što su uži godovi, tim je veći udio kasnog drva i tim je drvo tvrđe), lako se cijepa i elastično je. Na otvorenom je slabe trajnosti, teško se impregnira, nezaštićeno je i nije otporno na gljivice i nametnike. |
Sušenje | Smrekovina se u pravilu dobro i jednostavno suši bez pucanja i savijanja. Nakon sušenja je dimenzijski stabilna. Kod jako smolastog drva poteškoće izaziva smola dok istječe, pa se zato smolnice (smolni otvori) po potrebi »krpaju«. |
Obrada | Drvo se u načelu lako obrađuje, i u njega se lako zabijaju čavli i uvrću vijci. Kod brušenja, lijepljenja i površinske obrade lužilima i lakovima, poteškoće može izazvati samo smola koja se lijepi za radni alat te smanjuje estetsku ljepotu proizvoda. Učinci površinske obrade su u pravilu dobri. |
Uporaba
|
Zbog niske gustoće i dobrih mehaničkih svojstava, smrekovina se koristi na razne načine: kao konstrukcijsko i građevinsko drvo (kuće, krovne grede, balvani, itd.), za izradu motika, namještaj, furnir, stropne i zidne obloge, drvene ploče, stube, brodski pod, za proizvodnju celuloze i papira, šibice, drvenu vunu i drugo.Posebno je cijenjena rezonantna smrekovina, koja se koristi za izradu glazbala (pokrove gudala i dna klavira). |
Metka Čermak, dipl. ing. šum.