Smreka

Prema vanjskom izgledu i mehaničkim osobinama su drva smreke i jele vrlo slična (smrekovina sadrži smolu, a jelovina ne), pa ih se u praksi gotovo i ne razlikuje. Jelovine ima sve manje, i zato se većinom koristi smrekovina.

 

Botaničko ime
Picea abies, Karst., sin. Picea excelasa, Lam.
Botanička obitelj

Pinaceae

Strani nazivi Norway spruce (engl.), épicéa, sapin (fr.),gemeine Fichte (njem.), abete, picea (tal.)
Područje rasprostranjenosti(zrakom) Obična smreka je vrlo rašireno drvo: uspijeva u sjevernoj Europi i brdovitim predjelima južne i srednje Europe (do 2300 m visine).
Značajke drva Drvo raste u visinu do 40 metara i više te je pravilno oblikovano. Deblo je ravno i punodrvno, krošnja stožasta s ravnomjerno raspoređenim granama. Kora je glatka i svijetlosmeđa, a kod starijih drva ljuskasto raspucana i dobiva crkvenkastosmeđu boju. Iglice su rombaste, tamnozelene i sjajne, dugačke 1–2 cm, a šišarke vitke, svijetlosmeđe i duge do 15 cm.
Građa drva Drvo ima jednostavnu anatomsku građu: osnovnu drvnu masu čine traheide, trake su vrlo uske, smolasti kanali ograničeni prije svega na kasno drvo, sitni su i jedva se opažaju.
Svojstva drva Ovisno o mjestu rasta, smrekovina ima različito široke i izrazite godove. Prijelaz iz ranog u markantno kasno drvo je postupan. Središte drva nije obojeno, a samo drvo je žućkastobijele boje i svilenkastog sjaja. Svježe drvo ugodno miriše po smoli. Smrekovina je lagana (pri 12- do 15-postotnoj vlažnosti se gustoća kreće 330–580 kg/m3, u prosjeku 450 kg/m3), umjereno se steže (radijalno krčenje je 3,6-postotno, tangencijalno oko 7,4-postotno). Drvo je meko, srednje tvrdo (za smrekovinu, a u načelu i za sve igličarke važi pravilo: što su uži godovi, tim je veći udio kasnog drva i tim je drvo tvrđe), lako se cijepa i elastično je. Na otvorenom je slabe trajnosti, teško se impregnira, nezaštićeno je i nije otporno na gljivice i nametnike.
Sušenje Smrekovina se u pravilu dobro i jednostavno suši bez pucanja i savijanja. Nakon sušenja je dimenzijski stabilna. Kod jako smolastog drva poteškoće izaziva smola dok istječe, pa se zato smolnice (smolni otvori) po potrebi »krpaju«.
Obrada Drvo se u načelu lako obrađuje, i u njega se lako zabijaju čavli i uvrću vijci. Kod brušenja, lijepljenja i površinske obrade lužilima i lakovima, poteškoće  može izazvati samo smola koja se lijepi za radni alat te smanjuje estetsku ljepotu proizvoda. Učinci površinske obrade su u pravilu dobri.
Uporaba

 

Zbog niske gustoće i dobrih mehaničkih svojstava, smrekovina se koristi na razne načine: kao konstrukcijsko i građevinsko drvo (kuće, krovne grede, balvani, itd.), za izradu motika, namještaj, furnir, stropne i zidne obloge, drvene ploče, stube, brodski pod, za proizvodnju celuloze i papira, šibice, drvenu vunu i drugo.Posebno je cijenjena rezonantna smrekovina, koja se koristi za izradu glazbala (pokrove gudala i dna klavira).

Metka Čermak, dipl. ing. šum.