U našim krajevima rastu i druge vrste borova: crni bor (Pinus nigra, A.), planinski bor (Pinus mugo), zeleni bor (Pinus strobus), kojega najviše ima u Sjevernoj Americi (premda dobro uspijeva i u Europi), pinija (Pinus pinea) i drugi.
| Botaničko ime |
Pinus sylvestris L. |
| Botanička obitelj |
Pinaceae |
| Strani nazivi | Scots pine, redwood (engl.), pin sylvestre (fr.), gemeine Kiefer, Weisskiefer (njem.), pino silvestre (tal.) |
| Područje rasprostranjenosti(zrakom) | Crveni bor ima široko područje rasprostranjenosti, jer je raširen po cijeloj srednjoj i sjevernoj Europi te sjevernoj Aziji, sve do rijeke Amur. |
| Svojstva drva | Drvo izrasta do visine od 30 m (rjeđe i do 40 m). Deblo je vitko, većinom ravno i punodrvno. Krošnja je visoka i stožasta. Kora starijeg drva je crvenkasto smeđe boje, debela i raspucala. Iglice su dosta oštre, svijetlozelene i duge 5–8 cm, te su spojene po dvije. Češeri su jajastog oblika, na kratkoj peteljci, dugi do 8 cm. |
| Građa drva | Granice između prirasnih godova se lako razlikuju, branici su različite širine, trake uske, smolasti kanali sitni i brojni. Česti nedostatak kod borovine su smolaste vrećice – veće ili manje šupljinice koje su usmjerene prema godovima i ispunjene su smolom. |
| Osobine drva | Borovina ima obojen središnji dio drva. Bijeli je dio različitih širina i crvenkasto bijele boje, a tamni crvenkasto žut, te na zraku može brzo potamnjeti. Svježe drvo ugodno miriše po smoli. Borovina se dosta steže: radijalno 4 %, tangencijalno 7,5–8 %. Ima nisku gustoću (kod 12- do 15-postotne vlažnosti ona se kreće između 350–750 kg/m³, u prosjeku 520 kg/m³). Drvo je meko, srednje tvrdo, lako se cijepi i nije elastično. Crni dio je vrlo trajan, a bijeli je manje otporan na napade gljivica i nametnika. Često ga okružuju modre gljive, koje mogu izazvati i modrenje drva. No, ove gljive prije svega napadaju posječeno i rezano drvo: daske, grede, građevinsko drvo, pa čak i iverje na skladištima. Ova se okuženost može prepoznati po sivomodroj boji. |
| Sušenje | Borovina se u načelu suši dobro i jednostavno, i pritom ne puca. Modrenje možemo spriječiti brzim sušenjem koje ubrzavamo tako, da kod pripreme slogova koristimo deblje letvice. Kod vrlo smolastog drva poteškoće može izazvati smola koja istječe. |
| Obrada | Drvo se u načelu dobro obrađuje, te se u njega lako ukucavaju čavli i pričvršćuju vijci. Kod brušenja, lijepljenja i površinske obrade lužinama i lakovima, najveću poteškoću stvara smola. Ona se lijepi za radni alat te smanjuje adheziju i estetske osobine proizvoda. Smolaste vrećice se izrezuju, ponekad se krpaju (čepom u obliku čunjića), a smolu možemo ukloniti topilima ili sredstvima za sapunanje. Učinci površinske obrade parketa su u pravilu dobri. |
| Uporaba | Borovina je odlično građevinsko drvo (kuće, mostovi i drugi građevinski objekti). Na cijeni je i kod izrade masivnog i običnog namještaja, furnira, obloga, brodskog poda, parketnih daščica i drugog. |
Metka Čermak, dipl. ing. šumarstva
