SAGOVI – ČUPAVI SAGOVI
Među svim tekstilnim podnim oblogama na svijetu najveći udio pripada čupavim ili taftanim sagovima (engl. tufted pile carpet). Taftanje je vrlo brz postupak izrade sagova, koji omogućava postizanje raznovrsnih tekstura i uzoraka.
Izradu čupavih sagova mogli bismo opisati ovako: tankom, vlasastom pređom, udjenutom u konusne češljaste igle, probada se primarna podloga, koja može biti i od tkanog tekstila od jute, ili češće od polipropilena, a može biti i netkana. Grabilicama zadržavamo pređu tako da nastaju malene omče (slika 3A). Kad ih potom režemo odgovarajućim noževima (slika 3B), dobit ćemo vlasastu, čupavu površinu saga.
Slika 1: Čupavi sag
Slika 2: Stroj za taftanje
Kod taftanja je važno da pređa bude ravnomjerna, bez nedostataka i čvorića, jer bi oni mogli izazvati zastoje i loš izgled proizvoda. Područje dužinske mase pređe za taftanje kreće se od 3,5 do 40 tex.
Čupavi sagovi izrađuju se od jedne vrste vlakana, na primjer – od 100-postotne vune, od 100-postotnog poliamida odnosno drugih prirodnih i sintetičkih vlakana ili pak od njihovih mješavina, sastavljenih iz – recimo – 80 posto vune i 20 posto poliamida.
Slika 3: Izrada taftanog saga sa A – rezanim, i B – nerezanim omčama
Da bismo osigurali čvrstoću i postojanost omči ušivenih u primarnu podlogu, primarna podloga se premazuje slojem lateksa ili drugog odgovarajućeg adhezivnog sredstva. Za veću tvrdoću i dimenzijsku stabilnost saga na donjoj strani primarne podloge može se dodati i sekundarna podloga, i to postupkom laminacije jutene ili polipropilenske tkanine u jednostavnom vezivanju platna ili netkanih koprenastih polipropilenskih vlakana, primjerice Typar (slike od 4 do 6).
Slika 4: Čupavi sag sa primarnom podlogom, od A – polipropilenske tkanine, i B – sa sekundarnom podlogom, nanesenom laminacijom jutene tkanine
Neki čupavi sagovi premazani su polimernim materijalom ili pjenom od lateksa, vinila ili poliuretana. Radi se o dosta jeftinoj metodi, nazvanoj i »patent-backed«, kojom se postiže tvrdoća i dimenzijska stabilnost saga. Naravno, pjenasti premaz zahtijeva dodatnu sigurnosnu podlogu koja štiti kod prekomjerne uporabe. Ona se kod nekih pjenastih premaza pojavljuje prije, a kod drugih kasnije. Takvi sagovi imaju još jednu dobru osobinu. Možemo ih rezati u svim smjerovima, a da se pri tome ne svijaju rubovi ili izvlače vlakna (tj. nema paranja).
Slika 5: Čupavi sag sa primarnom podlogom, od A – polipropilenske tkanine, i B – sa poliuretanskim premazom na donjoj strani
Slika 6: Čupavi sag sa primarnom podlogom od netkanih tekstila i sa gumenom donjom podlogom
Pored spomenute osnovne tehnike taftanja poznati su i drugi postupci:
- »Fusion bonded carpet«, kod kojih prvo nanosimo viskozni sloj lateksa ili vinila, a potom u nju umećemo (insentiramo) niti. Postupak je bip patentiran više puta, a njegova je prednost u brzini i manjoj uporabi pređe;
- u tehnici »Rivet Head« koristi se Blackburn Rivet Head Carpet System, kojega je 1972. godine razvio Stanley Sharroch, svemirski inžinjer sa Dunava. Posebnost ove tehnike je u tome, da se nit stvara s unaprijed određenom dužinom pređe, što određuje šuplja igla, koja putuje kroz podlogu;
- tehnika »Durcham« je bila razvijena 1973. godine i koristi se za izradu prikladnih uzoraka koje dobivamo kod aksminsterskih razboja sa navitcima. Njezino ograničenje predstavlja visina niti, koja ne smije biti veća od 14 milimetara, a broj boja koje se mogu koristiti može iznositi – do 50;
- »Colourtuft« je tehnika kod koje se koristi i stroj istoga naziva. Sastoji se od višeiglenih poluga i sistema individualnog odabira igala, pomoću kojih se različito obojene pređe utiskuju u podlogu. Ovim se strojem mogu izrađivati skoro svi uzorci, a površina je sastavljena od visokih omči.
VRSTE TEKSTURA ČUPAVIH SAGOVA
Priroda niti – broj zavijutaka, dužina niti, rezana ili nerezana nit i gustoća određuju izgled površine, odnosno teksturu čupavih sagova. U nastavku su nabrojene vrste tekstura.
A: Saksonski izgled (engl. saxony) – Nit saksonskih sagova ima srednje velik do velikog broja zavoja, ravnomjerno je raspoređena i ima srednju dužinu kraka u omči. Krajevi niti stoje zasebno pa ih možemo primiti i pojedinačno. Kada su niti međusobno smještene vrlo blizu, takav izgled nazivamo »pencil-point«. Površina ima meku, vlaknastu, rahlu i poroznu teksturu. Nova generacija saksonskih sagova je otpornija na mrlje i na veći broj prohoda. Danas se takvi sagovi koriste prije svega za dnevne prostore.
B: Pliš (engl. plush) – Sastavljen je od meko svijenih, gusto posloženih rezanih niti srednje dužne, koje sagu daju ravnomjernu, ravnu, žametnu površinu (slika 7). Upravo radi nje tekstura pliša i izgleda tako raskošno. Sagovi sa plišanom teksturom mogu se preporučiti za, recimo, dnevne boravke i spavaće sobe. Na takvim sagovima se vide tragovi obuće i usisavača, radi polijeganja niti.
Slika 7: Sagovi sa plišanom teksturom
Slika 8: Sagovi sa teksturom dlakavog žameta
Slika 9: Sag koji na uporabnoj (hodnoj) površini ima omče iz jako svijene pređe.
C: Dlakavi žamet (engl. shag) – Sagovi su izrađeni sa grubim rezom ili kombinacijom rezanih i nerezanih niti (obično dugih 25 milimetara) sa zavojima. Razmjerno duge dlake obično slobodno padaju na površinu (slika 8). Raščešljane su, pa ih možemo lako dodatno pročešljati odgovarajućim četkama.
D: Omče od jako svijene pređe (engl. twist) – Sag je izrađen od jako savijene pređe koja se sastoji od nerezanih omči (slika 9). Grubost površine je ovisna o broju zavoja i gustoći niti.
E: Tekstura s omčama iste visine (engl. level loop) – Kao što i sam naziv kaže, ovdje se radi o omčama kojima je visina izjednačena (slika 10). Pređa od koje je izrađena omča ima velik broj zavijutaka. Sag takve teksture je upravo radi snažnih omči vrlo otporan i na veliku prohodnost. Sagovi sa višim omčama imaju bogatiji izgled, ali se sagovi sa nižim omčama lakše čiste. U svakom slučaju su sagovi sa izravnanim omčama prikladni za one prostore u kojima se očekuje veća prohodnost odnosno veća opterećenost (na primjer, radi stolova).
Slika 10: Sag sa jednako visokim omčama na uporabnoj (hodnoj) površini
Slika 12: Čupavi sagovi sa teksturom dobivenom kombiniranjem rezanih i nerezanih omči
Slika 13: Sag sa teksturom na kojoj su omče i rezane niti jednako dugačke.
Sagovi koji pripadaju onima sa teksturom omči istih visina danas se često pojavljuju i pod imenom berberski sagovi (engl. berber carpet). U posljednje su vrijeme postali i vrlo omiljeni među tekstilnim podnim oblogama. Značajka tih sagova nije tekstura s omčama iste visine, već tekstura s omčama različitih visina (engl. multilevel loops, a i sculptured loops), jer to omogućava raznolikost dobivenih uzoraka i lijepo oblikovan reljef (slika 11). Berberski sagovi nude veliku izdržljivost i jednostavno čišćenje pa su zato prikladni za prostore visoke prohodnosti i opterećenja. Obično su izrađeni od poliolefinskih vlakana (polipropilen, polietilen), vune ili poliamida.
F: Tekstura dobivena kombiniranjem rezanih i nerezanih niti (engl. cut and uncut pile) – Takva kombinacija pomaže kako izgledu teksture, tako i uzorka. Mnogi sagovi sa takvom teksturom danas pripadaju – najmodernijima. Izrađuju se sa kraćim i dužim omčama. Kod striženja saga se vrhovi dužih omči režu, dok kraće omče ostaju čitave. Rezane omče zato izgledaju tamnije, pa se na taj način mogu dobiti najrazličitiji uzorci na sagu (slika 12).
G: Tekstura sa ravnomjerno striženim nitima (engl. level tip-sheared) – Takva tekstura je vrlo slična onoj koja se dobiva naknadnim striženjem sagova, pri čemu je površinski uzorak nešto manje izrazit (slika 13).
Obojene uzorke čupavih sagova možemo postići prethodnim bojenjem pređe ili tiskanjem uzoraka na glatku taftanu površinu sagova po postupcima kakvi su Chromojet, Militron i rotacijsko tiskanje.
JESTE LI ZNALI …
- da je razvoj čupavih sagova započeo u američkoj državi Georgiji, gdje su tridesetih godina prošlog stoljeća izumili stroj za taftanje. Njime se sag izrađivao brže, sa manje materijala i sa nižim troškovima radne snage u usporedbi s aksminsterskom ili wiltonskom metodom.
- da je među tekstilnim podnim oblogama udio čupavih sagova u svijetu gotovo – 90- postotni.
- da su berberski sagovi dobili ime po plemenu iz sjeverne Afrike, gdje još i danas ručno predu neobojenu vunu, dobivenu od lokalnih ovaca, a potom ta pređa odlazi na ručno tkanje. Takav domaći izgled tkanih proizvoda proizvođači su prenijeli i na sagove, koji se zato i zovu berberski.
… da se čupavi sagovi još nazivaju i itisoni.
doc. dr. Urška Stankovič Elesini
