Pojam ‘klasični parket’ obično označava parketne daščice s bočnim i čeonim perom i utorom, obično debljine 21 ili 22 milimetara. Širina i dužina ovise o pojedinom proizvođaču, no općenito se na tržištu mogu dobiti daščice dužine od 300 do 600 milimetara i širine od 65 do 80 milimetara. Posebnost klasičnog parketa je u tome da su daščice obrađene lijevo i desno, što omogućava polaganje prema uzorku riblje kosti. U pojedinom paketu polovina daščica ima pero na lijevoj strani, a polovina na desnoj.
U istoj debljini, ili nešto većoj (i 24 milimetra) mogu se nabaviti parketne daščice većih dimenzija, koje proizvođači ili prodavači nude pod nazivom “maxi listone”, to jest – parket većeg formata. I one su obrađene bočno i čeono, a dimenzije im se kreću između 700 i 2000 milimetara po dužini te 90 do 140 milimetara po širini. Ovaj parket nema lijevih i desnih daščica, što znači da se pero uvijek nalazi na istoj strani; zato ga i nazivamo klasičnim parketom.
Treba spomenuti i parketne daščice većeg formata, koje poznajemo pod nazivom ‘brodski pod’. Debljina im iznosi 10, 14 i 20 milimetara, a od gore spomenutih se razlikuju prije svega po tome što su utori i pera samo bočni, a daščice nisu čeono obrađene.
Nakon općeg pregleda pojmova koji se odnose na parket debljine od 20 do 24 milimetara, usredotočit ćemo se na osobine, prednosti i nedostatke koje ima klasični parket.
Već smo spomenuli da je osobina klasičnog parketa ta, da ima lijeve i desne parketne daščice. To nam omogućuje njegovo polaganje na riblju kost, koje kod 14 – milimetarskog parketa s perom i utorom standardne proizvodnje nije moguće. Parket možemo polagati lijepljenjem ili pribijanjem. Za lijepljenje koristimo isključivo dvokomponenta ljepila, pri čemu se trebamo strogo pridržavati uputstava proizvođača. Pribijanje se vrši ručno ili strojno željeznim čavlima propisane dužine, premda treba reći da se klasični parket danas najviše polaže lijepljenjem na podlogu, a pribijanje je omiljeni način polaganja kod parketa velikog formata. Možemo polagati brodski, na riblju kost u više inačica (jednostruka, ravna, dijagonalna…), u obliku kvadrata s kombinacijom uzdužnih i poprečnih daščica (uzorak lamel – parketa)… Kod ovog posljednjeg dimenzije moraju biti višekratnici, npr. 300 x 60 x 22 milimetara.
Klasični parket je najprikladniji za polaganje na drvene nosive konstrukcije, premda se češće pojavljuje problem prilagodbe po visini. Utor odnosno pero je kod klasičnog parketa približno jedan centimetar od gornjeg ruba, što znači da sam parket možemo obnavljati više puta.
S druge strane, klasični parket je najneprikladniji za polaganje na grijane estrihe, jer se zbog njegove debljine pojavljuju vidljivije pukotine, a i toplinski otpor drva je visok (u slučaju lam parketa ili gotovog parketa je približno još jedamput veći). Nedostatak klasičnog parketa je i ograničena mogućnost odabira drva – egzotičnih vrsta se praktički na tržištu ne može naći – te visoke cijene bordura i design parketa. Cijenom su znatno dostupnije bordure i uzorci u debljini od 10 ili 14 milimetara.
U usporedbi s ostalim europskim državama, klasični parket u Hrvatskoj ima iznenađujuće visok postotak prodaje. Već i samo ime nam govori da se radi o klasičnom ili pravom tradicionalnom parketu koji se polaže već dugi niz godina, i koji je kupcima ponekad općenito sinonim za parket. Zbog rada drva, promjena u okolini i uvjeta u njoj (vlaga, temperatura), europske smjernice nas odvode prema novim vrstama parketa, koje u usporedbi s klasičnim parketom uspješnije prkose ovim promjenama.
