Iako je prošlo 33 godine, posljedice nuklearne katastrofe u Černobilu osjećat će se još generacijama. No, predviđate li koliko će generacija (ne)svjesno biti izloženo toksičnim količinama u zraku čije negativne posljedice direktno utječu na visoke stope raka, bolesti respiratornog sustava, kože kao i kardiovaskularnih bolesti? Stvaramo li sami ovim putem veliku ekološku katastrofu?
Kažu da će posljedice Černobila nakon tisuću godina nestati. S druge strane, što se događa s emisijom štetnih plinova koji trenutno zagađuju okoliš i za koje se ne predviđa nestanak?
Kao glavni krivac do sada je proglašavan ugljični dioksid (CO2), čija je koncentracija u atmosferi podignuta izgaranjem fosilnih goriva (ugljena, nafte, plina). No, zadnja istraživanja ukazuju na to da ugljični dioksid nije najveći uzročnik zatopljenja. Zahvaljujući mjehurićima zraka zarobljenim u polarnom ledu bilo je moguće odrediti sastave atmosfere od 1850. godine do danas. Rezultati pokazuju da je promjena klime zadnjih dvadesetak godina najvećim dijelom uzrokovana troposferskim ozonom (O3), metanom (CH4), kloroflourougljicima (CFC), i vrlo sitnim česticama čađi. Troposfera je dio atmosfere koji se proteže do 10 km visine. Ozonski omotač nas štiti od ultraljubičastog zračenja kojeg klorofluorougljik i metan uništavaju, nalazi se između 20 i 30 km visine. Međutim, troposferski ozon jedan je od najopasnijih zagađenja u velikim gradovima jer je vrlo opasan za zdravlje.
Vrlo sitne čestice prašine (aerosoli) igraju isto bitnu ulogu. Dok neki odbijaju Sunčevo zračenje i time spuštaju temperaturu atmosfere, drugi imaju suprotan učinak. Kao čađ, na primjer, koja je crna i dobro apsorbira zračenje, i uz to omogućuje stvaranje naoblake sa sitnim kapima vode, dok nezagađen zrak ima oblake s velikim kapima. Takvi nezagađeni oblaci znatno učinkovitije odbijaju Sunčevo zračenje. Oceani također igraju veliku ulogu jer akumuliraju ogromnu količinu topline i određuju klimatska zbivanja u atmosferi. Stoga su vrlo bitan činitelj u predviđanjima promjena klime. Međutim, ova saznanja imaju i pozitivnu stranu. Predviđanja govore da bi smanjenje zagađenja zraka navedenim plinovima i aerosolima bilo neusporedivo bitnije i jednostavnije od smanjenja CO2.
Hoće li naši prapraunuci biti svjedoci najveće katastrofe koji svakim danom izaziva čovjek? Hoće li do nje doći prije nego što posljedice Černobila nestanu? Opcija rent-a-free-air nažalost ne postoji.
Pitamo se kada je trenutak kada zagađenje zraka postane predmet alarmantne situacije? Kada ju se prozove ekološkom katastrofom? Kada dođe do smrti? Ubrajamo li i bolesti? Bolesti koje dovode do smrti.
Svjetska zdravstvena organizacija iznijela je statistiku da zbog zagađenja zraka godišnje umre 7 milijuna ljudi, dok čak 91% stanovništva živi u uvjetima koji premašuju sigurne granice za zdravlje. Zar to nije zabrinjavajuće? Ili poziv za drugačijim djelovanjem.
Na idućoj poveznici možete provjeriti kvalitetu zraka u većini država svijeta:
http://bit.ly/2zcRfe4
EEA (Europska agencija za okoliš) nedavno je objavila novo Izvješće o Mehanizmu izvješćivanja o prometu i okolišu (TERM)en. Temeljni je zaključak izvješća kako električni automobili imaju jasnu prednost pred automobilima na benzinski i dizelski pogon kada je riječ o klimatskim promjenama i kvaliteti zraka. Ovo je i jedno od prvih izvješća koje u raspravu o električnim automobilima uključuje perspektivu kružnog gospodarstva i stavlja naglasak na ponovnu upotrebu, ponovnu proizvodnju i recikliranje. Provedena su brojna znanstvena istraživanja o utjecajima u pogledu životnog ciklusa električnih automobila. EEA je objedinila ta saznanja i učinila ih dostupnima široj publici. Moramo postati bolji u ponovnoj upotrebi i recikliranju električnih automobila i njihovih sastavnih dijelova kako bismo sveli na minimum utjecaja njihove proizvodnje na okoliš. Posljednja je faza životnog vijeka električnih automobila izuzetno važna. Električni automobili sadržavaju mnogo metala i drugih kritičnih sirovina čija obrada zahtijeva velike količine energije i čija proizvodnja ponekad uključuje otrovne kemikalije. Ukoliko bismo ih mogli oporabiti iz postojećih automobila i ponovno ih upotrijebiti, to bi bila velika prednost. Kada bismo mogli izdvojiti jedan cijeli sastavni dio, kao što je akumulator, i iskoristiti ga u druge svrhe, to bi zaista moglo značajno smanjiti ukupni utjecaj na okoliš.
IZVOR: https://www.eea.europa.eu/hr/articles/elektricna-vozila-pametan-izbor-za-okolis