U organizaciji Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Savjeta prostornog uređenja Države, Hrvatske komore arhitekata i Udruženja hrvatskih arhitekata, u Zagrebu je u petak, 11.svibnja 2012. u Kristalnoj dvorani hotela Westin održana Radna konferencija naziva „ApolitikA INTRO, Nacionalni program za vrsnoću i kulturu građenja“. Cilj konferencije ApolitkA INTRO bio je prezentirati dosadašnji rad Radne skupine na dokumentu ApolitikA uz poziv sudionicima da razgovaraju i kreativno oblikuju prijedloge za nadogradnju teksta, te na taj način doprinesu nacrtu konačnog dokumenta.
Na konferenciju su bili pozvani predstavnici ministarstava, državnih zavoda, ureda i agencija, znanstvenih i kulturnih institucija, strukovnih organizacija, akademske zajednice, javnih poduzeća i organizacija civilnog društva te istaknuti pojedinci, a odazvali su se u velikom broju.
Radnu konferenciju je, uz pozdravni govor otvorila dr.sc. Borka Bobovec, članica Radne skupine za izradu dokumenta ApolitikA iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. Pozdravila je uvažene goste posebice ministra Ivana Vrdoljaka. Pozdravne govore održali su i Tomislav Ćurković, predsjednik Hrvatske komore arhitekata, Hrvoje Hrabak, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, te na kraju ministar Ivan Vrdoljak koji je naglasio važnost izrade dokumenta ApolitikA – Nacionalni program za vrsnoću i kulturu građenja, te pozvao sve sudionike konferencije da se aktivno uključe, davanjem svojih prijedloga, komentara i kritika, u izradu konačnog Prijedloga dokumenta.
Uvodno predavanje održao je gospodin Rob Docter, predsjednik Europskog foruma za arhitektonske politike, na temu „Europske arhitektonske politike“. Potom je uslijedilo predstavljanje dokumenta ApolitikA- Nacionalni program za vrsnoću i kulturu građenja od strane predsjednice Radne skupine za izradu dokumenta Helene Knifić Schaps. Predstavljen je cjelokupni dokument sa svim svojim ciljevima, inicijativama, izazovima, akcijama i akterima. Završno pradavanje održao je Andreas Vaa Bermann, ravnatelj Norveške forme- fondacije za dizajn i arhitekturu u Norveškoj na temu „Norveška arhitektonska politika architecture.now i njezin utjecaj“.
Nakon predavanja uslijedile su dvije tematske radionice u kojima se od sudionika očekivalo da daju svoje konstruktivne i stručne prijedloge kako bi se oni mogli implementirati u konačni prijedlog dokumenta ApolitikA. Sudionici su bili vrlo aktivni u izražavanju svojih stavova, te su ponudili mnoga konstruktivna rješenja. Konferencija je završila prikupljanjem prijedloga i primjedbi, te prezentacijom zaključaka radionica.
Na kraju je Tea Horvat, članica radne skupine za izradu dokumenta ApolitikA zahvalila svim sudionicama na danim prijedlozima, te ih pozvala na praćenje aktivnosti vezanih uz daljnju izradu Dokumenta i napomenula da je ova Radna konferencija bila početak javnog savjetovanja.
Ukratko o arhitektonskim politikama Republike Hrvatske 2013 – 2020 – ApolitikA
Što je arhitektura?
Arhitektura je temeljno obilježje povijesti, kulture i života svake nacije. Arhitektura je umjetnost građenja, oblikovna nadgradnja tehničkog čina nastajanja čovjekova životnog prostora kojim stvaralačko htijenje definira i oplemenjuje svoje postojanje, manifestirajući time stvaralačku komponentu ljudskosti. Čovjekov životni prostor ne predstavljaju samo pojedinačne građevine i zgrade i njihov međuodnos, već i ukupnost gradova, naseljenih mjesta i krajobraza.
U najširem smislu, arhitektura predstavlja cjelokupan, od čovjeka kreativno stvoren (izgrađeni) prostor koji obuhvaća zgrade i građevine, vanjske prostore, infrastrukturu, krajobraz i ostale prostorne vrijednosti.
Zašto je arhitektura bitna?
Arhitektura je cjelokupan izgrađen prostor koji predstavlja fizički okvir unutar kojega se odvijaju ljudske aktivnosti. Kvalitetan izgrađeni prostor je, uz očuvanu prirodu, temeljna potreba svakog čovjeka i preduvjet svekolikog razvoja društva. Podizanje razine kvalitete izgrađenog prostora izravno utječe na kvalitetu života. Što znači da vrsnoćom izgrađenog prostora povećavamo vrijednost životnog prostora kako pojedincu tako i društvu. Vrsnoća izgrađenog prostora predstavlja opći interes. Ona nije rezultat slučajnosti, nego se stvara neposrednim, savjesnim i koordiniranim djelovanjem arhitektonske i drugih struka, uz visoku društvenu svijest i političku volju. Odnos prema izgrađenom prostoru pokazuje kulturu naroda i važan je identifikacijski čimbenik.
Arhitektura je, također, i jedan od slojeva kulturnog naslijeđa koji govori o tome tko smo i kamo idemo, ona ima snažan utjecaj na kreiranje lokalnog i nacionalnog identiteta.
Arhitektura se uvijek odnosi na određeno mjesto i vrijeme čime se određuje odnos prema postojećem izgrađenom ili prirodnom okruženju, ali i stvara kulturno naslijeđe. Upravo činjenica da odražava vrijeme u kojem je stvorena, čini arhitekturu važnim dijelom kulturne baštine, povijesti i identiteta. Već danas moramo voditi računa o tome da je sve ono što stvaramo zapravo kulturno naslijeđe budućnosti.
Što su arhitektonske politike?
Arhitektonske politike su dio ukupne politike Države, kojim se iskazuje opći interes za kvalitetu sveukupnog prostora, te kao takve trebaju postati katalizator procesa održivog razvoja i unapređenja oblikovnih vrijednosti utemeljenih u graditeljskim posebnostima, zaštiti zdravlja, zaštiti klime i sigurnosti. Arhitektonskim se politikama definira i unapređuje svekolika kultura građenja, daje smisao principima održivog razvoja u kvalitetnom, sigurnom i zdravom okolišu, podiže svijest javnosti o značaju kulturnog krajobraza te potiče transparentnost i interakciju svih zainteresiranih strana u procesu oblikovanja prostora.
Zašto su arhitektonske politike bitne?
Arhitektonske politike definiraju strateške smjernice za ostvarenje temeljnih ljudskih prava na razvoj i kvalitetan život, a zasnivaju se na sljedećem:
– kvaliteta izgrađenog prostora je temeljna potreba svakog pojedinca;
– kvaliteta izgrađenog prostora je opći interes;
Država ima dužnost ostvariti pravo na razvoj i život u kvalitetnom izgrađenom prostoru.
Tko provodi arhitektonske politike?
Arhitektonske politike koordinirano provode, neposredno ili posredno, svi dionici prostornog razvoja: zakonodavac, tijela javne uprave na svim razinama, akademska zajednica, znanstvene institucije, strukovne organizacije i udruge, arhitekti i inženjeri, kulturne institucije, organizacije i udruge, udruge građana, pojedinci i mediji.
B/ CILJEVI
Arhitektonske politike Republike Hrvatske usmjerene su u ostvarivanje tri osnovna cilja:
1. Kultura građenja kao preduvjet kvalitete izgrađenog prostora
Kultura građenja je trajan proces razvoja izgrađenog prostora i našeg odnosa prema njemu, kojim utječemo na podizanje razine njegove kvalitete. Podizanje razine kulture građenja neophodan je preduvjet da briga za izgrađeni prostor postane briga svih nas.
2.Kvaliteta izgrađenog prostora kao osnova za dobar život svakog pojedinca
Život svakog pojedinca bit će kvalitetniji u zdravim, sigurnim, inspirativnim i funkcionalno oblikovanim prostorima. Izgrađen prostor treba biti poticajan životni ambijent, a njegova visoka kvaliteta predstavlja osnovu za kvalitetu naših života.
3. Kvaliteta arhitekture kao poticaj nacionalnog razvoja i napretka
Arhitektura zbog svoje sveprisutnosti utječe na društvo u cjelini. Prepoznatljiva i kvalitetna arhitektura ima potencijal pokretanja nacionalnog razvoja i napretka, te pozitivan utjecaj na pozicioniranje Hrvatske na međunarodnom planu. Za ostvarivanje navedenih ciljeva arhitektonske politike prepoznaju 10 neodvojivo povezanih tematskih područja:
– Društvena svijest
– Javni zahvati u prostoru
– Graditeljsko naslijeđe
– Razvoj, planiranje i uređenje prostora
– Građenje i oblikovanja prostora
– Stanovanje
– Natječaji za najkvalitetnije rješenje kao put do izvrsnosti
– Obrazovanje
– Prostor i arhitektura kao pokretači gospodarskog razvoja
– Zakonodavni okvir
Realizacijom planiranih akcija, unutar svakog od navedenih tematskih područja, stvorit će se preduvjeti za ostvarenje ciljeva arhitektonskih politika
C/ ZAKLJUČCI
Arhitektonskim politikama ostvaruje se zaštita interesa Republike Hrvatske u očuvanju, prezentaciji i korištenje graditeljskih i arhitektonskih ostvarenja, vrednovanju prirodnih i urbanih krajobraza, kulturnoj i prirodnoj baštini, te uspostavi nacionalnog programa za vrsnoću i kulturu građenja. Kvalitetom prostornog i arhitektonskog oblikovanja i građenja izravno se utječe na kvalitetu izgrađenog prostora, odnosno na ostvarenje socijalnih, gospodarskih, kulturoloških i ekoloških uvjeta života.
Provedba arhitektonskih politika zahtijeva:
– Prepoznavanje i prihvaćanje izgrađenog prostora kao sveobuhvatnog okvira kojim su određene postavke kvalitete života i čiji je značaj potrebno čvrsto utemeljiti u društvu kroz razvoj kulture građenja;
– Visoku društvenu svijest i političku volju kako bi se ostvarila visoka kvaliteta izgrađenog prostora, koja predstavlja opći interes i nije rezultat slučajnosti: Visoka kvaliteta izgrađenog prostora se stvara neposrednim, savjesnim i koordiniranim djelovanjem arhitektonske i inženjerskih struka;
– Održivi razvoj izgrađenoga prostora, odnosno cjelovito, organizirano i jedinstveno planiranje i uređivanje izgrađenog prostora na temelju predloženih ciljeva arhitektonskih politika, kroz sveobuhvatnu i učinkovitu suradnju državne uprave i lokalne samouprave, strukovnih organizacija, udruga, znanstvenih/obrazovnih institucija i pojedinaca.
Arhitektonske politike Republike Hrvatske usmjerene su na ostvarivanje tri osnovna cilja:
– Kultura građenja kao preduvjet kvalitete izgrađenog prostora
– Kvaliteta izgrađenog prostora kao osnova za dobar život svakog pojedinca
– Kvaliteta arhitekture kao poticaj nacionalnog razvoja i napretka
Arhitektonske politike koordinirano provode, neposredno ili posredno, svi dionici prostornog razvoja: zakonodavac, tijela javne uprave na svim razinama, akademska zajednica, znanstvene institucije, strukovne organizacije i udruge, arhitekti i inženjeri, udruge građana, pojedinci i mediji. Ostvarivanje ciljeva arhitektonskih politika je dugoročni zadatak, koji zahtijeva strpljenje, ali i ustrajnost. Bitno je uspostaviti i mehanizme za praćenje i provedbu dogovorenih aktivnosti, ali i osigurati praćenje i oblikovanje prijedloga novih akcija i djelovanja na unapređenju kvalitete izgrađenog prostora u budućnosti.
Za ostvarenje zacrtanih ciljeva Arhitektonskih politika kao nacionalnog programa za kulturu građenja 2013-2020. predlaže se:
– Unapređenje i usklađenje zakonodavnog okvira,
– Donošenje strateških i provedbenih dokumenata prostornog uređenja,
– Osnivanje institucija i ureda (ili restrukturiranje postojećih),
– Unapređenje obrazovnog sustava,
– Osnivanje Platforme za kulturu građenja (BAUKULTUR), čime su obuhvaćene inicijative i akcije iz svih tematskih područja.
RIJEČI MINISTRA
Ostvarenjem svoje nezavisnosti, Republika Hrvatska intenzivira procese uključivanja u europske i svjetske tokove na svim poljima, pa tako i na polju definiranja i zaokruživanja svojega graditeljskog identiteta utemeljenog na prostornim vrijednostima i regionalnim arhitektonskim značajkama. Prostor Republike Hrvatske njen je posebno vrijedan potrošiv resurs i kao takav se mora štititi i čuvati. Različitost i bogatstvo hrvatskih ambijentalnih prostora rezultirali su tijekom povijesti isto takvom različitošću čovjekovih urbano-ruralnih i infrastrukturnih zahvata koji predstavljaju trajni signum nacionalnog identiteta i nužno moraju ostaju sačuvani u svojim bitnim vrijednostima.
Bez obzira na to kako doživljavamo arhitekturu, kvaliteta našeg izgrađenog okoliša zbog svoje sve prisutne prirode, duboko utječe na kvalitetu našeg života. Arhitektura je vjerojatno najočitije fizičko svjedočanstvo naše kulture i naših vrijednosti. Vrlo je bitno naglasiti da je donošenjem ovog dokumenta Vlada prepoznala društveni i kulturni značaj arhitekture i postala promotor u njenoj promidžbi i ostvarivanju kvalitetnog izgrađenog okoliša. Počašćen sam što mogu objaviti ovaj program, ponovno iskazujući Vladinu predanost prema ostvarenju i akcijama kojima će se to ostvariti, svojih političkih ciljeva za arhitekturu.
Izrada ovog dokumenta ne bi bila moguća bez radne skupine koja je okupila široku paletu stručnjaka iz polja arhitekture i njoj srodnih područja. Želio bih izraziti svoju zahvalnost članovima radne skupine, ali i svim ostalim dionicima za mnogo vremena i energije koje su dane na izradi ovog dokumenta.
Arhitektura je prema svojoj prirodi interdisciplinarna i obuhvaća mnoga područja odgovornosti.
Preduvjet za uspješnu implementaciju postavki ovog dokumenta jest da su odabrani ciljevi za unapređenje arhitekture, kojima će se podići kvaliteta našeg izgrađenog okoliša, široko razumljivi, prihvaćeni i da postoji predanost svih aktera u njihovu ostvarivanju.