ČEMU JE NAMIJENJEN TEMELJNI LAK
Glavna namjena temeljnog laka je što bolje izjednačavanje površine za daljnje nanošenje željenog završnog laka. Uporabom temeljnog laka:
- djelomično zatvaramo pore i tako poboljšavamo izdašnost završnoga laka;
- zaštićujemo drvo i onemogućavamo da završni lak dođe u dodir s bojilima u drvu te tako izmijeni boju cijelog parketa;
- postižemo dobar prijem završnoga laka.
Najčešće se koriste jednokomponentni vodeni lakovi ili lakovi na podlozi topila, vinilni, dvokomponentni poliuretanski te temeljni lakovi sa UV-zaštitom.
Pravilan izbor temeljnog laka može bitno poboljšati konačni izgled parketa, dok bi neodgovarajuća uporaba i loš izbor mogli ugroziti sav dobro obavljeni posao. Zato neće biti na odmet nekoliko korisnih savjeta:
- za vrlo upijajuće ili porozne vrste drva (radijalni presjek kod hrasta – plamenasti izbor, iroko, merbau, doussié) može se preporučiti uporaba jednokomponentnih nitrolakova, koji će djelimice zaštititi i zatvoriti pore drva, ili dvokomponentnih poliuretanskih temeljnih lakova;
- za lakiranje bukve i drugih slabo poroznih vrsta drva primjerenija je uporaba dvokomponentnih poliuretanskih temeljnih lakova. Može se započeti neposredno sa završnim poliuretanskim lakom, ali prvi nanos treba razrijediti odgovarajućim razrjeđivačem koje propisuje proizvođač;
- kod masnih ili smolastih drva kao što su tik, bor, maslina i ariš bolje je ako se ne koriste lakovi na bazi nitroceluloze, jer se zbog slabijeg prijema tih lakova svakim daljnjim nanošenjem lak odvaja. Bolje će biti da upotrijebite poliuretanski zaštitni temeljni lak;
- parket iz onih vrsta drva koja sadrže mnogo bojila, primjerice ipé lapacho, padouk ili panga-panga, treba obrađivati dvokomponentnim poliuretanskim lakovima;
- želimo li kod svijetlih vrsta drva – kao što su recimo javor, jasen, grab i guatambù – sačuvati njegovu svijetlu boju, najbolje je da drvo obrađujemo lakovima koji sadrže UV- zaštitu, vinilnim lakovima za posvijetljivanje drva ili vodenim lakovima;
- kod bukve, masline i ipé lapachu bolje je izbjegavati uporabu lakova s kiselinskim katalizatorima, jer oni mijenjaju boju drva. Ovdje je bolje upotrijebiti dvokomponentni poliuretanski temeljni lak.
NANOŠENJE
Pri nanošenju laka treba poštivati upute proizvođača, navedene u tehničkim listama. Trebamo biti oprezni posebno kada se radi o propisanoj količini laka. Zbog predebelog nanosa konačni izgled parketa neće biti ništa bolji, već naprotiv; na parketu će se vidjeti estetske pogreške kao što su prekrivanje, naboranost sljedećeg sloja laka i krutost dubinski suhog laka.
Temeljni lak možemo nanositi lopaticom, četkicom s mekim čekinjama ili kratkodlakim valjčićem. Prije nanošenja završnog laka površinu treba obrusiti rotacijskim ili vibracijskim strojem i rabljenim abrazivnim papirom ili rabljenom mrežicom zrnatosti 100. Za novo abrazivno sredstvo koristimo zrnatost 120. Pri nanošenju temeljnog laka lopaticom brušenje nije obavezno, dok pri nanošenju valjkom ili pri uporabi temeljnog laka s dobrim prekrivnim učinkom površinu ipak treba obrusiti radi boljeg prianjanja posljednjeg sloja laka.
TEHNIČKE ZNAČAJKE PROIZVODA ZA LAKIRANJE
Svojstva koja mora imati svaki proizvod za lakiranje su:
Sposobnost prianjanja
To je sposobnost proizvoda da postigne vrhunsko prianjanje uz drvo ili prethodno nanijet sloj. Ovisna je o afinitetu smole i drva odnosno nanijetog laka.
Sposobnost penetriranja
Penetracija je sposobnost proizvoda da prodre u pore drva i ovisna je o sljedećim čimbenicima:
- viskoznosti laka,
- promjeru pora,
- površinskoj napetosti između laka i drva ili drugih slojeva.
Sposobnost razlijevanja
To je sposobnost laka da na površini stvori gladak i ravnomjeran film.
Sposobnost prekrivanja
To je sposobnost proizvoda da prekrije odnosno ispuni drvene pore premda se nanosi u tankom sloju, čime se može očuvati ljepota i izgled drvenih vlakana.
Uporabljivost mješavine
To je vrijeme u kojemu pripremljena mješavina ostaje iskoristiva za uporabu (pot life) kod dvokomponentnih proizvoda. Kada predviđeno vrijeme istekne, lak postaje previše gust za nanošenje.
Vrijeme sušenja
Sastoji se iz pet stupnjeva:
- Lak suh na prašinu – vrijeme koje protekne od nanošenja laka do trenutka kada se prašina više ne prima za lak;
- Suh na dodir – vrijeme koje protekne od nanošenja laka do trenutka kad se pri dodiru prstom više ne vidi trag;
- Mogućnost ponovnog lakiranja – vrijeme koje protekne od nanošenja laka do trenutka kada opet možemo početi s nanošenjem novog sloja laka;
- Mogućnost brušenja – vrijeme koje protekne od nanošenja laka do trenutka kada se film stvrdnuo. Lak možemo brusiti, ali se brusni papir neće uprljati;
Dubinski suh – vrijeme koje protekne od nanošenja laka do trenutka kada se lak po svoj svojoj debljini potpuno stvrdnuo. Tek tada lak postiže svoje konačne kemijske i fizičke osobine.
Izvori:
Professional Parquet, siječanj / veljača 2001., str. 106–112 National Wood Flooring Association: Sanding and finishing, 2000.
National Oak Flooring Manufacturers Association: Installation hardwood flooring, siječanj 1997., izmjena ožujak 1998.
Tehničke liste raznih proizvođača
