Toplina saune poznata je ljudima stoljećima, a otkrića i dobrobit koja danas potiču ljude na korištenje saune je rješavanje različitih zdravstvenih problema i boli te u svrhu ljepote i boljih tjelesnih performansi. Otkriveno je da iscjeljujuće djeluje i na dublje razine, krvotok, rad srca, probavne procese, pluća, smanjivanje toksina u organizmu, reumu, aterosklerozu te kod ljudi koji pate od stresa, a to je gotovo cijela populacija.
Odlazak u saunu je nezaboravno zadovoljstvo, međutim neusporediv je doživljaj kad si omogućite saunu u vlastitom domu. Naravno da je za takvu malu oazu mira i opuštanja potrebno osigurati prostor. Najčešće će to biti u sklopu kupaonice gdje se odmah po izlasku iz saune možemo i preporučljivo je otuširati se prvo toplijom vodom a završiti hladnijom ili vrlo hladnom vodom, ovisi o zdravlju pojedinca. Od bitnih je preporuka važno da tijelo pripremimo na odlazak u saunu tj da se hidriramo tekućinom, nekim finim biljnim čajem ili sokom.
Osjećaj lakoće i dobrobiti koji ćemo osjećati drugi dan nakon spavanja bit će svakako nešto što bih preporučila svakome. Naime znojenjem izbacujemo toliko toksina i nakupljenih otrova iz tijela da je svakako dobro opskrbiti se s mnogo ručnika jer izmjena tvari krene jako brzo. Idealno bi bilo koristiti neka fina eterična ulja koja će sigurno pripomoći još dodatno pri disanju te aktivaciji opuštajućeg tretmana. U tu svrhu koristimo i kromoterapiju bojama, gdje fine nijanse nježne svjetlosti mogu dodatno potaknuti liječenje, npr. poznato je da crvena boja ako joj se izložimo štiti od Alzheimerove bolesti, itd. U svrhu dobrog osjećaja je i zvuk u sauni koji ćemo upotpuniti ljekovitim zvukovima iz prirode ili finih tonova neke meditativne muzikoterapije. Miris koji se otpušta u drvenoj sauni na višim temperaturama je toliko divan, a njegova poruka koju ostavlja u organizmu je neopisiv.
Kad se kod nas spomene sauna pomisao je na neki luksuz, međutim ja sam mišljenja da je veći luksuz skup automobil ili skupa odjeća, a kad je zdravlje u pitanju to bi trebalo biti na prvom mjestu. Saunu bi svakako trebalo uvrstiti u najveće dobrobiti za zdravlje koje si sami možete priuštiti, naravno uz zdravu prehranu, zdravu vodu te intenzivnu tjelesnu aktivnost. Veličina saune koju bih preporučila je svakako takva da se osoba može u njoj ispružiti, jer npr. u sjedećem položaju sigurno ne opuštate sve mišiće tako kao kad legnete. Uvijek nešto ostane zgrčeno, naročito noge i zdjelica te se stoga svi mišići ne mogu pravilno regenerirati. Liječnici su ustanovili da izlaganjem terapiji u sauni smanjujemo želučanu kiselinu, blagotvorno djeluje kod dijabetesa, aktiviramo rad bubrega, a naročito djelujemo na nagomilane nečistoće na koži. Ljudi koji posjećuju saune imaju ljepšu i sjajniju, prozračniju kožu, a jedna poslovica kaže da se koža liječi u crijevima, pa vi zaključite.
Temperaturni prag osjetljivosti mnogih patogenih mikroorganizama mnogo je niži od temperature koju može podnijeti ljudski organizam, pa stoga umjetnim povećanjem vlastite temperature pomažemo spaljivanju mikroba prije nego što oni naškode nama. Vrućina u sauni stvara sterilnu atmosferu u nama se povećava količina leukocita što izravno povećava naš imunitet. Prema podacima biokemičara otkriveno je da se u sauni aktivno potpomaže stvaranje interferona u organizmu koji je u stanju da savladaju i najubojitije viruse gripe. Dokazano je također da sauna blagotvorno djeluje na oštrinu vida. Boravkom u sauni samo od deset minuta povećava se svjetlosna osjetljivost za trećinu. Sauna je posebno preporučljiva kod starijeg stanovništva jer je poznato da se kod starijih ljudi skraćuju tetive, te dolazi do grčenja mišića i tetiva, a eliminacijom velikih naslaga nečistoća u tijelu omogućit ćemo si dugotrajni hod bez bolova.
Najbolje je ako si možete priuštiti kombiniranu saunu, tradicionalno je finska sauna najbolji izbor, ako ste još donekle mladi i zdravi. Ako su krenule neke bolesti možda je bolje krenuti s malo nižim temperaturama a tu će bolje koristiti infracrvena sauna. Finska i infracrvena sauna se svakako uz bio saunu te solnu i parnu najviše upotrebljavaju po wellness centrima u našoj okolici, međutim uz njih spomenuti ćemo, manje poznate tipove koji su se razvili u pojedinim dijelovima svijeta.
Saune od davnine do danas
Saune svojom toplinom, umirujućim svojstvima i umirujućom atmosferom nude vrhunski bijeg od svakodnevice. Ali jeste li znali da ovi ugodni i ugodni prostori imaju duboko bogatu povijest koja seže tisućama godina unatrag? Primarno potječu iz sjevernoeuropskog područja. Dok je točan vremenski okvir kada su saune prvi put izumljene i dalje diskutabilan, dokazi upućuju na to da je kupanje u saunama bilo dobro uspostavljena tradicija prije najmanje 5000 do 7000 godina.
Tada je kupanje u sauni imalo mističan šarm i bilo je duboko povezano sa zagrobnim životom. Plemenski vođe i članovi zajednice koristili su ove svete prostore za mnoštvo duhovnih ceremonija, poput rituala pročišćavanja, iscjeljivanja bolesnih, odavanja počasti mrtvima i više.
Kako bi se održala navodna svetost ovog svetog mjesta, vitalni dio folklora bio je da se kupanje u saunama smije provoditi samo na dnevnom svjetlu jer se govorilo da nakon zalaska sunca one postaju područje nadnaravnih bića.
Kako je vrijeme prolazilo, autohtoni Finci postupno su proširili korištenje sauna izvan svog duhovnog konteksta, iskoristivši njihove praktične prednosti. Tijekom oštrih zimskih mjeseci ova su se topla utočišta koristila za zaštitu od niskih temperatura. Ljudi su čak koristili saune kao rađaonice za trudnice. Saune s bačvama ubrzo su se razvile u višenamjenske prostore u kojima se zajednica mogla okupljati radi druženja i opuštanja.
Od njihovih skromnih početaka u udaljenim skandinavskim šumama do njihove sjajne prisutnosti u našim suvremenim teretanama, evolucija sauna daleko nadilazi arhitektonski napredak. To je priča koja isprepliće drevne zdravstvene prakse, duhovne tradicije i društvene trendove.
Turska: turski hamami
Potječući iz kulture rimskih kupki, turski hamami središnji su dio povijesti i tradicije zemlje. U početku su ih ljudi koristili za ritualno pranje prije molitve. Turski hamami evoluirali su od običnih kupatila i postali značajni društveni prostori. Ovi hamami imaju jedinstvenu arhitekturu, sastoje se od velikih mramornih prostora okruženih kadama ili umivaonicima. Većina hamama obično ima različite bazene za uranjanje. Po dolasku se nudi posebna svilena ili pamučna tkanina za pokrivanje tijela.
Vaše iskustvo saune započet će u toploj prostoriji gdje se vaše tijelo počinje navikavati na visoke temperature. Nakon što se počnete znojiti, premjestit ćete se u sve toplije prostorije kako biste unaprijedili svoj proces detoksikacije.
Iskustvo kupanja u hamamima nije usamljeno. Tradicija hamama uključuje kupalište koje temeljito pere i riba posjetitelje. Nakon toga dobit ćete masažu za gnječenje mišića i pucanje zglobova, pružajući duboko osvježavajuće iskustvo.
Švedska: Bastu i njegove značajke
Iako je švedska sauna, lokalno poznata kao “bastu”, slična finskom susjedu, ima jedinstvenu tradiciju. Kad su u Švedskoj uvedena javna kupatila, koristila su se za čišćenje tijela i pružanje spokojnog okruženja za opuštanje i liječenje nakon dugog radnog dana.
Međutim, kultura saune doživjela je značajan udarac početkom 18. stoljeća. Sve veće širenje sifilisa navelo je vlasti da pogrešno pripišu širenje korištenju javne saune, što je rezultiralo zabranom 1725. Unatoč nazadovanju, saune kod kuće nastavile su napredovati i doprinositi razvoju posebnih običaja švedske saune.
U Švedskoj se saune obično grade kao male prostorije, s peći na drva u sredini i dvije izravnate klupe oko perimetra za sjedenje. Saune se zagrijavaju polijevanjem vode preko vrućeg kamenja ili spaljivanjem drva u pećnici ispod metalnih ploča postavljenih na peć.
Švedske saune oslanjaju se na suhu toplinu, slično kao i njihove finske saune, ali s različitim praksama kupanja. Šveđani često izmjenjuju vruću saunu i ispiranje hladnom vodom, s poznatim avanturističkim “isvakom”—rupom izrezanom u ledu zaleđenog jezera ili ribnjaka. Nakon što se zagriju u sauni, Šveđani obično urone u ledeno hladnu vodu za krajnje opuštanje.
Iako se općenito ne savjetuje konzumiranje alkohola prije korištenja saune kako bi se spriječila dehidracija, Šveđani ne obraćaju pažnju na to i često uživaju u iskustvu saune uz hladno pivo ili malu porciju svog omiljenog napitka.
Rusija: Banja i njezino kulturno značenje
Datira nekoliko stoljeća unatrag, Banja je duboko utkana u tkivo ruske tradicije, načina života i folklora. U davna vremena Rusi su vjerovali da saune mogu ubiti zle duhove, kombinirajući četiri bitna elementa: vatru, vodu, zemlju i zrak.
Danas su ruske banje i dalje popularna zajednička mjesta gdje se ljudi okupljaju kako bi se opustili, družili i raspravljali o raznim temama. Banje uključuju paru, visoke temperature koje prelaze 90 stupnjeva Celzijusa. U ovoj tradiciji, kupači u sauni lagano udaraju jedni druge skupljenim granama kako bi poboljšali cirkulaciju krvi i usmjerili paru prema sebi. U banjama ljudi koriste filcane šešire kako bi zaštitili glavu od vrućine i prostirku kako bi se zaštitili od vrućih klupa.
Nakon početnog znojenja, uobičajeno je zaroniti u hladnoću vani – valjati se u snijegu ili umočiti u izrezano područje zaleđenog jezera. Nakon hlađenja možete se vratiti u banju, poškropiti vodom vruće kamenje i uživati u novoj, toploj pari.
Native America: Sweat Lodges i njihovi duhovni aspekti
U domorodačkoj Americi, znojnice služe kao značajna duhovna ceremonija namijenjena pročišćenju, iscjeljenju i povezivanju sa svetim. Znojna koliba, često nazivana ‘Inipi’, je struktura u obliku kupole koja se obično gradi od prirodnih materijala.
Okvir se obično izrađuje od savijenih vrbovih grana, a zatim prekriva kožama ili ceradama kako bi se zadržala toplina. U središtu znojnice nalazi se jama u koju stavljate zagrijano kamenje.
Ljudi sjede oko te kupole dok starješine ili duhovni vođe vode ceremoniju. Oni izlijevaju vodu na zagrijane stijene i pjevaju molitve ili pjesme, čineći cijelo iskustvo duboko duhovnim i transformativnim. Intenzivna toplina i para služe kao oblik ponovnog rođenja, pročišćavajući ljude izbacivanjem nečistoća, toksina i negativne energije.
Južna Koreja: Jjimjilbang
Južnokorejska sauna, poznata kao jjimjilbang, više je od same saune; to je potpuno opremljeno rekreacijsko iskustvo. Iako uključuju hidromasažne kade, parne kupelji i saune, jjimjilbangs također nude sadržaje kao što su područja za drijemanje, sobe za zabavu, pa čak i restorani.
U usporedbi s finskim saunama s visokom toplinom i vlagom, korejske saune obično se zagrijavaju između 50 i 65 stupnjeva Celzijusa kako bi pružile dulje, opuštajuće iskustvo.
Dimna sauna u Vehmersalmi, Kuopio, Sjeverna Savonija
Savusauna (dimna sauna) nema dimnjak, pa kako se drvo sagorijeva, dim ispunjava prostoriju. Nakon što sauna postigne odgovarajuću temperaturu, vatra se gasi i prostorija se prozračuje.S obzirom na konstrukciju prostorije, sauna zadržava dovoljno topline za vrijeme korištenja. Iako se dimne saune smatraju tradicionalnijim tipom, posljednjih je godina došlo do značajnog porasta izgradnje. Međutim, zbog količine truda i vremena potrebnog za njihovo rukovanje – grijanje može trajati veći dio dana – vjerojatno neće zamijeniti većinu običnih sauna.
Dimne saune još uvijek postoje ne samo u Finskoj, već i u Estoniji, Latviji i Litvi. Smatraju se jeftinim, jednostavnim za gradnju i izdržljivim (ako se pri izgradnji saune poduzmu mjere zaštite od požara). Dugotrajnost je zajamčena dezinfekcijskim svojstvima dima.
Sauna s peći na drva češća je u ruralnim područjima, dok je električna sauna češća u urbanim područjima. Metalna peć s kamenjem na vrhu zagrijava se vatrom od brezinog drva, čime se sauna zagrijava na potrebnu temperaturu. Ako drvo breze nije dostupno, poslužit će bilo koje drugo drvo, ali bolje je dobro osušeno drvo breze zbog dobre kvalitete i mirisa te dugotrajnog gorenja. Kupač u sauni sjedi na visokoj klupi blizu stropa gdje vruća para brzo dopire do njega.
U ovo prvom nastavku dali smo kratki pregled povijesti i vrsta sauna, a u sljedećem broju ćemo malo dublje „zaroniti“ u finske i infracrvene saune kako bi vam pružili više korisnih informacija.
Marica Martinić, viši dizajner
Urednica časopisa Korak