U cilju razvoja održivih, uključivih, sigurnih i otpornih gradova Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine predlaže ciljeve, prioritete, mjere i aktivnosti u sklopu svoja dva nova Programa, a to su Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama te Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima, oba za razdoblje 2021. do 2030. godine.
Programima se potiču mjere kružnosti kod planiranja novih zgrada i definiranja smjernica gradnje po načelima kružne ekonomije, ponovno korištenje i produljenje trajnosti postojećih prostora i zgrada, smanjenje količine građevnog otpada, povećanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradarstvu te ponovno korištenje postojećih građevnih proizvoda i materijala. Također, primjenom zelene infrastrukture povećava se energetska učinkovitost zgrada i građevinskih područja te potiče urbana preobrazba i urbana sanacija.
Oba Programa izrađuju se u skladu s nadređenim strateškim dokumentima, Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine (NN 13/21), Strategijom prostornoga razvoja Republike Hrvatske (NN 106/17) i Dugoročnom strategijom obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine (NN 140/20).
U Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine, razvoj kružnog gospodarenja prostorom i zgradama te razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima i stvaranje zelenih gradova, definirani su kao prioriteti provedbe politike na području održivog okoliša.
U kontekstu očuvanja i odmjerenog korištenja prostornog resursa, Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske navodi kako razvojne aktivnosti prioritetno treba usmjeravati prema već korištenom prostoru, bilo da je riječ o preobrazbi napuštenih ili nedovoljno korištenih sklopova koji više nisu u funkciji osnovne namjene, o urbanoj sanaciji, naročito područja inicijalno nezakonite gradnje ili sanaciji dijelova urbanog teritorija sa specifičnim problemima i potrebama. Posebno se ističe značaj aktiviranja napuštenih i podiskorištenih nekretnina i prostornih cjelina u javnom vlasništvu i s njim povezan zadatak njihova evidentiranja, vrednovanja te planiranje novih i održivih oblika korištenja uz unaprjeđenje kvalitete naselja u cjelini. U tom smislu nužno je unaprijediti stanje urbanog okoliša u gradovima i naseljima, revitalizirati napuštene i zapuštene gradske objekte i prostor njihovog neposrednog okoliša te prema potrebi provesti dekontaminaciju prostora. Strategija također navodi da je otpornost na klimatske promjene jedan od prioriteta prostornog razvoja, koji se, između ostalog, ostvaruje jačanjem prirodnog kapitala i planiranjem razvoja zelene infrastrukture.
Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine donesena je sa svrhom podupiranja obnove nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada, javnih i privatnih te transformacije postojećeg fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050. godine. Njome su postavljeni dugoročni ciljevi za obnovu nacionalnog fonda zgrada te je dana procjena potrebnih ulaganja. Dugoročna strategija predlaže mjeru Unaprjeđenje održivosti urbanih sredina, u okviru koje se planira provođenje projekata zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, sufinanciranih iz ESI fondova u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Cilj mjere je potaknuti gradove i općine da projekte revitalizacije i razvoja novih urbanih sredina temelje na principima održivosti. Prvi korak u tome je izrada razvojnih planova urbanih sredina, u kojima će se na temelju ocjene pokazatelja održivosti, definirati razvojni projekti kojima će se navedeni pokazatelji unaprijediti.
U sklopu razrade politika i mjera za poticanje troškovno učinkovite integralne obnove zgrada, Dugoročna strategija razmatra moguće modele održive obnove zgrada, kao i energetsku učinkovitost većih prostornih cjelina urbanih područja.
MODELI ODRŽIVE OBNOVE ZGRADA
U razdoblju od 2021. do 2027. godine paralelno će se provoditi nekoliko razina obnove zgrada i to : Implementacija pojedinačnih mjera energetske obnove u cilju ostvarivanja postupne dubinske obnove; Integralna energetska obnova koja obuhvaća kombinaciju više mjera energetske obnove i obavezno uključuje mjere na ovojnici zgrade; Dubinska obnova koja obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te rezultira smanjenjem potrošnje energije za grijanje i primarne energije na godišnjoj razini od najmanje 50 % u odnosu na potrošnju energije prije obnove te Sveobuhvatna obnova koja obuhvaća optimalne mjere poboljšanja postojećeg stanja zgrade te osim mjera energetske obnove zgrade uključuje i mjere poput povećanja sigurnosti u slučaju požara, mjere za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, mjere za unapređenje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade – posebice radi smanjenje rizika povezanih s djelovanjem potresa.
U sklopu održive obnove zgrada poticati će se primjena zelene infrastrukture, kao npr. izgradnja zelenih krovova, zelenih fasada i sl. te modeli kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Održivi razvitak podržava se očuvanjem postojećih resursa uređenjem i revitalizacijom prostora i ponovnom uporabom građevina kako bi se stvorila dodatna duža vrijednost i omogućilo učinkovito gospodarenje resursima.
ENERGETSKA UČINKOVITOST VEĆIH PROSTORNIH CJELINA – GRADSKIH ČETVRTI , SUSJEDSTAVA ILI NASELJA
Smanjenju energetskih potreba zgrada i prostora, uključujući četvrti ili susjedstva, odnosno uštedi energije za grijanje i hlađenje, pridonosi primjena zelene infrastrukture, kao što su drvoredi, šetnice, sportsko-rekreacijske površine, dječja igrališta, travnate površine, unutarnja dvorišta blokova, zeleni krovovi i zelene fasade, ozelenjeni dijelovi građevnih čestica i slično. Interpolacijom zelenih i plavih površina u izgrađeno gradsko tkivo smanjuje se temperatura prostora i urbani toplinski otoci.
Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine, potiče uključivanje koncepta zelene infrastrukture u prostorno planiranje, a naglasak stavlja na razvoj novih i unapređenje postojećih zelenih i plavih površina i njihovo međusobno povezivanje i umrežavanje u zelenu infrastrukturu te njihovu bolju integraciju u prostorno planiranje građevinskih područja gradova i naselja u Republici Hrvatskoj.
