Pametni gradovi su urbana područja koji koriste različite vrste elektroničkih senzora za prikupljanje podataka kako bi se osigurale informacije potrebne za upravljanje imovinom i resursima. To uključuje podatke prikupljene od građana, uređaja i imovine koji se obrađuju i analiziraju za praćenje i upravljanje; prometnim i transportnim sustavima, elektranama, vodoopskrbnim mrežama, policijom, informacijskim sustavima, školama, knjižnicama, bolnicama i drugim zajednicama.
Koncept pametnog grada spaja informacijsku i komunikacijsku tehnologiju i razne fizičke uređaje povezane s mrežom kako bi se optimizirala učinkovitost gradskih usluga. Također sustav pametnog grada omogućuje gradskim vlastima da vide kako se grad razvija te omoguće preinake sustava u budućnosti.
Informacijska i komunikacijska tehnologija koristi se za poboljšanje kvalitete života u gradovima te smanjenju troškova. Pametne aplikacije razvijene su za upravljanje gradskim tokovima i omogućavaju reakcije u realnom vremenu. Stoga, pametni grad može biti spremniji te može bolje odgovoriti na izazove.
Velike tehnološke, ekonomske i ekološke promjene izazvale su zanimanje za pametne gradove, uključujući klimatske promjene, gospodarsko restrukturiranje, prelazak na online maloprodaju, starenje stanovništva, rast stanovništva u gradovima i pritisci na javne financije. Europska unija je uložila mnogo napora za osmišljavanje strategije za postizanje “pametnog” urbanog rasta za svoja šira gradska područja. EU je razvila niz programa pod “Europskom digitalnom agendom”.Tijekom 2010. godine naglašeno je da se sama unija posvećuje jačanju inovativnosti i ulaganja u ICT usluge u svrhu poboljšanja javnih usluga i kvalitete života. Procjena je da će globalno tržište vezano uz usluge pametnih gradova biti u vrijednosti od 400 milijardi dolara godišnje do 2020. godine.
Pojam pametnog grada
Zbog širine tehnologija koje su implementirane pod oznakom pametnog grada, teško je odrediti definiciju tog pojma. Jedna od definicija navodi četiri čimbenika koji olakšavaju definiciju pametnog grada:
- Primjena širokog spektra elektroničkih i digitalnih tehnologija među zajednicama
- Korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija za poboljšanje životnog i radnog okruženja unutar regije
- Ugradnja informatičkih sustava u vladinim sustavima
- Lokaliziranost uvođenja ICT doprinosi inovativnosti i unapređenju zajednice
Pametan grad je onaj koji koristi informatičke tehnologije kako bi zadovoljio zahtjeve tržišta i da je uključenost zajednice u proces nužna za njega samog. Pametni grad bi stoga bio grad koji ne samo da posjeduje ICT tehnologiju u pojedinim područjima, već je i tu tehnologiju implementirao na način koji pozitivno utječe na lokalnu zajednicu. Digitalnu tehnologiju bi trebao imati ugrađenu u sve funkcije grada, a implementira: pametno upravljanje, pametnu energiju, pametnu izgradnju, pametnu mobilnost, pametnu infrastrukturu, pametnu tehnologiju, pametnu zdravstvenu zaštitu te pametne građane. Smart City nudi održivost u smislu gospodarskih aktivnosti i mogućnosti zapošljavanja širokom dijelu svojih stanovnika, bez obzira na njihovu razinu obrazovanja, vještine ili razine dohotka. Koncept pametnog grada nije statičan, za njega nema apsolutne definicije, stoga gradovi trebaju biti prilagodljiviji kako bi brže reagirali na nove izazove.