Što je georadar
Georadar (Ground Penetrating Radar – GPR) podrazumijeva provjerenu nedestruktivnu mjernu tehniku za ispitivanja prirodnih i umjetnih medija debljine od nekoliko centimetara do skoro deset metara. Georadarska metoda temelji se na odašiljanju visokofrekventnih elektromagnetskih valova i zapisu njihovih odbijanja iz obližnje prostorno nadzirane okoline.
Uporaba georadara u građevinarstvu
Georadar je iznimno iskoristiv u građevinarstvu, na svim područjima gdje želimo ispitati strukture bez fizičkih zadiranja u prostor. On štedi i vrijeme i novac te ne zahtijeva posebne operativne pripreme. Rad s georadarom i tumačenje dobivenih rezultata obavljaju posebno za to osposobljeni stručnjaci. Prednosti i značajke georadarske metode u usporedbi s drugim ispitnim metodama za provjeru plitkih podpovršina su: nedestruktivnost, mjerenja »in situ« (tj. na licu mjesta), neometani pristup i mogućnost brzog ponovljenog mjerenja, spojivost i prostornost uzimanja podataka, racionalnost, te metoda koja omogućava brz odgovor naručitelju ispitivanja.
Slika 1: Uzdužni presjek zida zvonika prije injektiranja i nakon njega
Georadarska mjerenja uspješno se mogu obavljati na najrazličitijim područjima:
- ispitivanja objekata (stanova, podova, stropova ili betonskih ploča),
- ispitivanja podova,
- određivanje položaja podzemnih voda,
- ispitivanja slojeva konstrukcije kolnika na cestama,
- ispitivanje sastava stijena,
- ispitivanja u kamenolomima,
- ispitivanja u probijenim dijelovima.
Georadarska provjera zidova, podova, stropova ili betonskih ploča
Georadarom možemo uspješno i dovoljno potanko provjeriti dijelove nastambi (zidove, stropove, podove) te omogućiti dvodimenzionalni presjek ili trodimenzionalnu sliku ispitivanog tijela, odrediti položaj pukotina unutar tijela, debljinu ugrađenih materijala (slojeva), promjene elektromagnetskih (geomehaničkih) osobina u jednom od slojeva, nepovezanost pojedinih slojeva ili vlažna područja. Možemo utvrditi i položaj ugrađenih cijevi i armaturne mreže.
Na slici 1 su prikazane georadarske snimke, izmjerene uzduž iste crte prije injektiranja zida zvonika te nakon njega. Mjerenjima prije injektiranja točno su bili određeni položaji praznina unutar zida. Mjerenja nakon injektiranja pokazuju njihovu zapunjenost injekcijskom masom i stoga se koriste za kontrolu uspješnosti injektiranja.
Georadarom je moguće uspješno ispitati i višeslojne konstrukcijske elemente (zidove, stropove, podove, ploče i drugo) te odrediti granice između pojedinih elemenata konstrukcije. Isto tako moguće je odrediti mjesta na kojima je neki sloj slabiji ili prekinut.
Slika 2: Georadarska ispitivanja podložnih ploha
Na slici 2 je prikazan georadarski presjek podložnih ploha debljine 46 centimetra, koji čine keramičke pločice, sloj izravnavajućeg betona, hidroizolacijski sloj i betonska ploča. Svrha mjerenja bila je – utvrditi mjesta nepovezanosti (prekinuća) hidroizolacijskog sloja i područja veće navlaženosti betonske ploče vodom.
Raširenost vlage u konstrukcijskim elementima objekata
Na slici 3 je prikazana uporaba georadara za utvrđivanje proširenosti vlage u zidu objekta. Vlaga u zidu snažno usporava širenje elektromagnetskih valova, tako da je moguće točno odrediti suhi i vlažni dio istraženog područja.
Slika 3: Utvrđivanje proširenosti vlage u zidu georadarom
Milan Živanović, dipl. ing. geofizike
