Iskustva zemalja EU, ali i iskustva u Hrvatskoj, pokazala su kako energetski učinkovita obnova i izgradnja novih zgrada sa što manjom potrošnjom energije (niskoenergetskih, pasivnih, gotovo nul-energetskih) trenutno predstavlja veliki izazov za građevinski sektor, ali i industriju u cjelini. Također, građevinski sektor u Republici Hrvatskoj, prema svim pokazateljima, bitan je dio gospodarstva, no sudeći prema podacima o kretanjima u građevinskom sektoru u Hrvatskoj u posljednje 4 godine te analizirajući potrebe domaćeg stanovništva, teško je očekivati pokretanje pozitivnog poslovnog ciklusa u ovoj djelatnosti u području gradnje novih stanova.
Jedan od glavnih uzročnika je i usporavanje i manjak investicija u javnom i privatnom sektoru, kao posljedica recesije koja je pogodila cijelo gospodarstvo. No stanje stambenog fonda RH i potrošnja energenata od strane navedenog sektora, zajedno s rastom cijena energenata na svjetskom tržištu, upućuju da je energetski učinkovita obnova područje u kojemu se u narednim godinama može očekivati većina građevinskih poslova.
Da bi se obavljanjem opisanih poslova u energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu ujedno dostigli i ciljevi EU direktiva, nužno je povećanje broja stručno osposobljenih radnika na tržištu, odnosno stvaranje radne snage (obrtnici, poduzetnici) koji posjeduju dovoljno znanje, ili su specijalizirani za obavljanje poslova prilikom kojih se koriste nove tehnologije, a da nakon obavljenih poslova mogu jamčiti za kvalitetnu izvedbu. Također, potrebno je kreirati mjere kojima bi se stvorili preduvjeti za vrednovanje kvalificirane radne snage na tržištu, u obliku obvezujućih propisa ili pak preporuka.
Kao doprinos ostvarivanju zadanih ciljeva u području energetske učinkovitosti, na razini Europe pokrenuta je inicijativa Build Up Skills (www.buildup.eu) koja obuhvaća 30 projekata u 30 europskih zemalja financiranih u okviru programa CIP Intelligent Energy Europe. Cilj je svakog projekta razviti nacionalnu strategiju, odnosno smjernice za uspostavljanje sustava kontinuirane izobrazbe radnika u području energetske učinkovitosti, kao i sustav njihova vrednovanja na tržištu. To će povećati povjerenje korisnika kod primjene energetski učinkovitih i obnovljivih izvora energije te pospješiti i ubrzati uvođenje i realizaciju gotovo nul-energetskih zgrada.
Sve zemlje članice EU i tri zemlje ne-članice – Hrvatska, Makedonija i Norveška – koje su se uključile u Build up Skills, prepoznale su sektor zgradarstva kao područje s najvećim potencijalom za dostizanje ciljeva poznatih kao 20-20-20, a odnose se na usvojeni plan Europske komisije kojim se do 2020. godine planira smanjiti emisija stakleničkih plinova za 20% u odnosu na razine iz 1990., povećati za 20% udio korištenja obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji te smanjiti potrošnju energije za 20%.
Cilj projekta “CROSKILLS – Build Up Skills Croatia” jest razvoj nacionalnih smjernica za uspostavljanje sustava kontinuiranog obrazovanja u području energetske učinkovitosti građevinskih radnika koji su već na tržištu i onih koji će se uključiti na tržište u budućnosti.
Energetski potencijali sektora zgradarstva u Hrvatskoj
Postojeće zgrade u Hrvatskoj imaju velike mogućnosti smanjenja potrošnje energije, što može uvelike doprinijeti postizanju nacionalnih ciljeva energetske učinkovitosti, koji su istovjetni ciljevima na razini EU. Kao poseban problem pokazao se nedostatak stručno osposobljenih radnika koji obavljaju različite poslove u procesu građenja ili ugradnje/održavanja tehničkih sustava koji koriste obnovljive izvore energije, u smislu poznavanja i primjene načela energetske učinkovitosti.
Statistički podaci pokazuju da Hrvatska koristi energiju na manje učinkovit način u usporedbi s drugim zemljama zapadne Europe. Prema podacima iz 2010, Hrvatska troši 14,6% više primarne energije po jedinici BDP-a od prosjeka EU-27. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske prenosi ciljeve EU 2020 i u svim drugim aspektima. Republika Hrvatska usvaja cilj da će u 2020. godini udio bruto neposredne potrošnje energije iz obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji energije iznositi 20%. To će se postići ispunjavanjem sljedećih sektorskih ciljeva za 2020. godinu:
– 35% iznosit će udio električne energije iz obnovljivih izvora energije, uključivo velike hidroelektrane, u ukupnoj potrošnji električne energije
– 10% iznosit će udio obnovljivih izvora energije korištenih u svim oblicima prijevoza u odnosu na potrošnju benzina, dizelskog goriva, biogoriva u cestovnom i željezničkom prije-vozu te ukupne električne energije korištene u prijevozu
– 20% iznosit će udio bruto neposredne potrošnje energije za grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji energije za grijanje i hlađenje.
Korist od energetske obnove je višestruka: poboljšanje uvjeta života i rada, smanjena ukupna potrošnja i pokretanje cjelokupnoga gospodarstva uključujući građevinski, financijski, industrijski i druge sektore. Nacionalni strateški cilj je na energetski učinkovitost način godišnje obnoviti 3% javnih zgrada.
Analizama koje 2010. i 2011. proveo Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) o mogućnostima stvaranja zelenih poslova pokušalo se identificirati prioritetna područja u Republici Hrvatskoj, kao i potencijal smanjenja emisija stakleničkih plinova. Težište analize bilo je na mogućnostima obnove zgrada energetski učinkovitim tehnologijama i tehnologijama obnovljivih izvora koje se mogu proizvesti u Hrvatskoj i na taj način povećati zapošljavanje, omogućiti tok novca, sigurnost opskrbe energijom, povoljan utjecaj na okoliš i manji uvoz fosilnih goriva. Zbog velike potrošnje energije u zgradama, koja konstantno raste, a istodobno i najvećeg potencijala energetskih i ekoloških ušteda upravo u tom sektoru, energetska učinkovitost i zeleno održivo graditeljstvo danas je prepoznato kao područje koje ima najveći potencijal za smanjenje ukupne potrošnje energije na državnoj razini, čime se izravno utječe na ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradama i njihovu povećanu trajnost, te doprinosi zaštiti okoliša.
Najveći potencijal stvaranja „zelenih“ poslova prepoznat je u tri područja: mjere energetske učinkovitosti u postojećim zgradama (obnova), upotreba biomase te solarnih toplinskih sustava – više od 14.000 izravnih i ukupno 65.000 neizravnih i vezanih poslova. Pod pretpostavkom da se mjere energetske učinkovitosti primijene u 20% postojećih stambenih jedinica (280.000), u sljedećih 10 godina može se formirati 80.000 radnih mjesta u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti i na taj način smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 20% u odnosu na današnje vrijednosti.
Kontinuirani programi stručnog osposobljavanja i usavršavanja u području energetske učinkovitosti u graditeljstvu u Hrvatskoj održava se samo na inženjerskoj razini. Trenutačno nema organiziranih programa cjeloživotnog obrazovanja niti shema licenciranja radnika i obrtnika vezano uz radove na poboljšanju energijskih svojstava zgrada. Prema raspoloživim podacima i na temelju iskustva iz nekoliko međunarodnih projekata, u Hrvatskoj nema dovoljno stručno osposobljenih radnika u području energetske učinkovitosti, čak i iz perspektive samih radnika. Premda srednjoškolsko obrazovanje građevinskih radnika i instalatera obično ne prelazi 3 ili 4 godine, a mnogo ih je i nekvalificiranih, strukovne srednje škole za građevinske radnike i škole za obrazovanje odraslih nisu posebno usmjerene na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore kao dijela njihovog kurikuluma.
Među rijetkima je Graditeljska škola u Čakovcu, koja je prepoznala potrebu za novim zanimanjima pa u školskom programu navodi potrebu za osmišljavanjem i verifikacijom novih kurikuluma, i to u području graditeljstva – tehničara za održivu gradnju. Radi se o profilu stručnjaka koji će prije svega gradnju koncipirati na principima štedne i pasivne arhitekture i primijeniti sustave za generiranje mikroklime u prostoru, a koji se zasnivaju na obnovljivim izvorima energije.
Premda postoje iznimke u srednjoškolskom obrazovnom sustavu gdje su uvedeni neki ciljani programi (primjerice Tehnička škola Ruđer Bošković u Zagrebu, UNDP Solarni edukacijski centar u Zadru, tehničke škole u Zadru i Slavonskom Brodu), trenutačno ne postoji sustavno obrazovanje građevinskih radnika vezano uz energetsku učinkovitost i obnovljive izvore. Teško je očekivati da će sadašnje ustrojstvo strukovnih obrazovnih programa zadovoljiti potrebe za kadrom koji će na tržištu rada odmah naći posao ili da će jedinstvena revizija strukovnih programa omogućiti prilagodbu potrebama tržišta rada u svim sektorima.
To ukazuje da će potrebe za edukacijom biti velika i zahtijevat će sustavan pristup organizaciji cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja građevinskih radnika i instalatera na nacionalnoj razini, što je do sada nedostajalo.
Što donosi projekt CROSKILLS ?
Projekt CROSKILLS sastoji se od dva osnovna dijela:
- formiranje nacionalne kvalifikacijske platforme i izrada smjernica za doprinos građevinskog sektora dostizanju ciljeva 20-20-20
- izrada kvalifikacijske sheme i sheme kontinuirane izobrazbe građevinskih radnika
Projekt se usmjerava na daljnju edukaciju i usavršavanje radnika u području zgradarstva, jačanje kvalifikacija obrtnika, građevinskih radnika, instalatera sustava itd. nakon početnog, osnovnog obrazovanja ili nakon što su započeli s radom. Također se odnosi na obuku i kvalificiranje trenutno nezaposlenih radnika. Prvi dio projekta treba pokrenuti proces okupljanja svih relevantnih dionika u zemlji te rezultirati tj. formalizacijom potreba, mjera, prioriteta, sustava akreditacije i sl., u obliku nacionalnih smjernica koje će potvrditi svi ključni dionici.
U Nacionalnoj platformi okupljaju se relevantni dionici kako bi se zajednički odredile prioritetne mjere za postizanje potrebnih vještina u građevinarstvu. Temeljeno na cjelovitoj analizi nacionalne situacije, smjernice će uzeti u obzir očekivani doprinos građevinskog sektora nacionalnim ciljevima 2020. i zahtjevima za gotovo nul-energetske zgrade. Uključenjem u nacionalne platforme svih relevantnih prepoznatih dionika u građevinskom, obrazovnom i energetskom sektoru (obrtnici, građevinska industrija, obrazovne institucije, strukovna udruženja, udruge stanara i upravitelji zgrada, relevantna javna tijela i financijske institucije). Kao rezultat, nacionalne smjernice – i njima definirana provedbena zaduženja – trebale bi biti prihvaćene od strane relevantnih tijela i dionika.
U drugoj fazi – predvidivo 2014. godine, i ponovno uz financijsku potporu IEE programa – na temelju nacionalnih smjernica pristupit će se izradi kvalifikacijske sheme i sheme kontinuirane izobrazbe građevinskih radnika, te će se detaljnije razraditi programi obuke i provesti probna testiranja. Daljnje financiranje izvedbe kontinuirane izobrazbe moći će se financirati kroz Europski socijalni fond.
CROSKILLS je primarno usmjeren na kontinuiranu izobrazbu i obuku radnika koji se već nalaze na tržištu rada, jer oni predstavljaju veliku radnu snagu i do te je ciljne skupine teže doprijeti. U nekoj od sljedećih faza ove inicijative predviđa se moguće proširenje na druge ciljane skupine (učenike strukovnih škola, osobe koje su dulje vrijeme nezaposlene itd.). Smjernice koje će se razviti u okviru nacionalnih projekata trebaju objasniti kako prevladati prepreke te identificirati nedostatke u različitim građevinskim strukama kako bi se postigli ciljevi 20-20-20 u građevinskom sektoru.
Smjernice će uključivati:
- identifikaciju kvalifikacijskih potreba i nedostataka u građevinskom sektoru, odnosno kvantificiranje broja radnika koje treba osposobiti u svakom podsektoru, odnosno struci, na svakoj stručnoj razini,
- identifikaciju prioritetnih mjera prema potrebama različitih sektora (nove kvalifikacijske sheme i/ili ažuriranje postojećih shema) vezano uz različite struke kako bi se postigli zadani ciljevi,
- definiranje akcijskog plana za identificirane mjere najmanje do 2020., dionike koji će ih provoditi, izvore financiranja i nužne popratne mjere
- plan za praćenje napretka predloženih aktivnosti.
Zaključak
Vještine potrebne za kvalitetnu izvedbu i obnovu niskoenergetskih zgrada vrlo su rijetke među građevinskim radnicima. Jedan je od mogućih uzroka i nedostatak motivacije za stalnim usavršavanjem. Gospodarska situacija ne dopušta radnicima niti njihovim poslodavcima dodatna sredstva i vrijeme potrebno za usavršavanje. S druge strane, tržište još uvijek ne zahtijeva specijaliziranu izobrazbu niti posebno licenciranje građevinskih radnika za energetsku učinkovitost, pa samim time niti nema posebne motivacije među radnicima i poslodavcima da ulažu dodatna sredstva u edukaciju. Na taj su način radnici u različitoj poziciji od inženjera, projektanata i sličnih zanimanja, koji dodatnom (obveznom) edukacijom postaju konkurentniji na tržištu.
S druge strane, CROSKILLS i cjelovita inicijativa Build Up Skills potvrđuje važnost doprinosa kvalitetno osposobljenih građevinskih radnika postizanju ciljeva 20-20-20. Za besprijekornu izvedbu zgrada, građevinski radnici moraju imati potrebnu kvalifikaciju, a isto tako trebaju biti motivirani za uspješan rad. Na Prvom nacionalnom savjetovanju, održanom 28.02.2013. u Zagrebu, uspostavljena je Nacionalna kvalifikacijska platforma za Hrvatsku koja obuhvaća oko 50 organizacija i institucija, te je potaknuta rasprava u cilju identificiranja i kvantificiranja potreba za radnom snagom kvalificiranom za izvođenje radova poboljšanja energijskih svojstava zgrada.
Više o radu Nacionalne kvalifikacijske platforme na izradi smjernica – u sljedećem prilogu (broju časopisa).
REC – Regionalni centar zaštite okoliša – ured u Hrvatskoj
Petra Brandelek – voditeljica projekta
