Projekt INTENSE iznjedrio je više uspješnih primjera sanacije postojećih objekata prema novim energetskim rješenjima, što predstavlja pozitivan signal promjene u razumijevanju pitanja uštede energije, i to ne samo u široj javnosti. Ova tema mijenja filozofiju urbanista, arhitekata, investitora, kao i gradova i njihovih predstavnika te postaje sve atraktivnija.
Prvi primjer: projekt Solanova – Dunaujvaros (Mađarska)
Velik dio zgrada u zemljama Srednje i Istočne Europe sastoji se od tipičnih stambenih blokova iz ranih osamdesetih godina koji su napravljeni od betonskih montažnih ploča. Obično su to zgrade s više od 20 katova koje rasipaju gomile energije. U novije se vrijeme u svim ovim gradovima može vidjeti da su „sivi“ stambeni objekti promijenili boju. Katkad je to znak da zgrada ima novu izolaciju i da se u njoj pokušava smanjiti potrošnja energije. Međutim, samo je mali postotak tih zgrada prošao kompleksnu rekonstrukciju s ciljem značajne promjene u potrošnji energije.
Projekt Solanova u Mađarskoj svjetli je primjer. Godine 2005. jedna je betonska zgrada sa sedam katova u mađarskom gradu Dunaujvarosu transformirana u prvu zgradu ovakve vrste u Europi. Ono što u ovom primjeru najviše fascinira jest njegova kompleksnost. Solanova je bio prvi projekt koji je poduzeo opsežno renoviranje svih važnijih aspekata.
Stvorena je simbioza između opskrbe energijom i energetskih potreba pa se najprije pokušalo pronaći optimalno rješenje koje proizlazi iz potreba. Nadalje, potrebe za toplinskom energijom u zgradi pale su sa 213 kWh/m2a na 20 kWh/m2a. Obnovljivi izvor energije u obliku solarne energije pokriva 20 posto njihovih potreba.
Projekt Solanova – građevina u izvornom stanju
Građevina nakon obnove (izvor: www.solanova.org)
Što se tiče ventilacije, odlučeno je da se upotrijebi mala ventilacijska jedinica za svaki stan, s integriranim izmjenjivačem topline zrak-zrak u kombinaciji s radijatorima pod prozorom u svakom dnevnom boravku (Hermelink, 2006a; Hermelink, 2006b). Tijekom ovoga projekta došlo je do izvrsne suradnje s vlasnicima stanova, koji su bili voljni pristupiti kompleksnoj rekonstrukciji. Vlasnici stanova od rane su faze sudjelovali u planiranju, a uz pomoć upitnika investitori su bili u mogućnosti doznati i ispuniti njihove potrebe.
Drugi primjer: društveni stanovi po standardu pasivne kuće – Muhlweg – Beč (Austrija)
U Beču je danas sve više uobičajeno graditi društvene stanove prema standardu pasivne kuće. Projekt pasivne kuće Muhlweg usredotočio se na subvencionirane višekatnice drvene konstrukcije s ciljem postizanja standarda pasivne kuće. Stambeno područje sastoji se od 70 jedinica s ukupnim prostorom od 6750 m2. Osnovna je ideja bila izgraditi rezidencijalno područje dugoročne okolišne održivosti uz ograničene ukupne troškove, budući da je riječ o subvencioniranoj gradnji.
Društveni stanovi sa standardom pasivne kuće u Beču (Austrija).
(izvor: www.untertrifaller.com)
Kako bi se troškovi tijekom izgradnje kompleksa optimizirali, za vrijeme razvoja projekta uspostavljena je partnerska suradnja između svih uključenih strana, vlasti, urbanista, građevinara i dobavljača tehnologija. Stoga se ovaj projekt navodi kao primjer dobre prakse s obzirom na nužnost dobre suradnje i racionalizaciju troškova koja je proizašla iz toga.
Treći primjer: koraci energetske učinkovitosti u seminarskom centru – Hostetin (Češka)
Ovo je prva zgrada izgrađena sukladno standardu za pasivne kuće u Češkoj. Hostetin je selo u Češkoj koje pruža podršku okolišnim projektima, poput postrojenja za biološku preradu otpadnih voda, ili područnom grijanju korištenjem biomase. Povrh toga, ovaj primjer pokazuje kako čak i seminarski centar ili manji hotel mogu biti sagrađeni na temelju standarda za pasivne kuće.
Energetski centar Hostetin (Češka). (izvor: Atelje arh. Georg W. Reinberg)
Sama zgrada sastoji se od predavaonice, smještajnih kapaciteta za 25 osoba, kuhinje i uredskog prostora na prvom katu. Riječ je o centru za poduku koji provodi programe izobrazbe o građevinarstvu utemeljenom na ekološkim standardima, a ujedno služi i kao pokazna zgrada. Nedavno je ova zgrada također poslužila i kao mjesto izobrazbe za lokalne urbaniste kako bi naučili nešto više o ekološkoj izgradnji.
Ovdje imamo konkretan primjer odgovorne općine koja je odlučila postati „zelena“ putem korištenja obnovljivih izvora energije za grijanje, a istovremeno je posrijedi i primjer odgovorne zajednice. Povrh toga, valja spomenuti kako je 50 posto ulaganja pokrila regija Donje Austrije, čime je ovo postao i primjer regionalne suradnje u energetskim pitanjima. Uzajamno učenje i odgovorno življenje trebali bi tako postati glavna poruka na svim razinama, od lokalne do međunarodne.
REC – Regionalni centar zaštite okoliša – ured u Hrvatskoj
Petra Brandelek, voditeljica projekata